Sveti Salomon Leclerq, sveti Vilhelm iz Roskildea i blaženi mučenici rujanskih progona

Nije htio položiti prisegu na građanski ustav i krio se u Parizu pred bezbožnim vlastima. Iz toga razdoblja sačuvana su mnoga njegova pisma obitelji. Uhićen je 15. kolovoza 1792, uz mnoge druge svećenike, redovnike i redovnice. Žrtva krvave francuske revolucije, mučen je i pogubljen mačem na današnji dan, 2. rujna 1792, u vrtu karmelićanskog samostana u Parizu. Blaženim ga je 17. listopada 1926. proglasio papa Pio XI, zajedno s još 190 pariških mučenika, a svetim papa Franjo 16. listopada 2016.

Sveti Vilhelm iz Roskildea

Današnji sveti zaštitnik je i Vilhelm (William), apostol Danske. Rodio se oko godine 1000. Bio je engleski svećenik, dvorski kapelan engleskog i danskog kralja Canutea (Cnuta). Putujući Danskom shvatio je da u toj zemlji vlada neznanje i praznovjerje te da nema dovoljno svećenika. Proveo je u Danskoj ostatak života i postao 1044. biskup Roskildea, grada na najvećem danskom otoku Sjællandu. U svojim propovijedima često je isticao da osobe koje su javno počinile teški grijeh, ne smiju primati sakramente dok se javno i ne pokaju. Povijest ga naročito pamti po njegovom sporu s tadašnjim danskim kraljem Svendom Estridsenom. Prigodom jednog banketa na kraljevskom dvoru (dogodilo se to na Staru godinu), pijani gosti nekim su svojim primjedbama uvrijedili kralja Svenda. Otišli su zatim na večernju misu u obližnju katedralu, a kralj je za njima poslao svoje vojnike koji su ih hladnokrvno pobili.

Sljedećeg jutra kralj Svend uputio se u katedralu na misu. Biskup Vilhelm zaustavio ga je na vratima i biskupskom palicom zapriječio mu ulaz. Nazvao je kralja ubojicom i krvnikom koji je oskvrnuo sveto mjesto, a kad su su kraljevi stražari izvukli svoje mačeve, ponudio im je svoj život u obrani dostojanstva Crkve. Kralj se okrenuo i otišao posramljen. Vratio se kasnije bosonog, bez svečane kraljevske odjeće i oružane pratnje, ispovijedio se te iskazao svoje duboko kajanje. Biskup ga je nakon toga pozdravio i udijelio mu oprost. Nakon toga biskup i kralj postali su bliski prijatelji, a kralj je svesrdno pomagao Crkvi Kristovoj. Biskup Vilhelm preminuo je oko 1073. Pokopan je u roskildskoj katedrali, a do njegove grobnice nalazi se i grobnica kralja Svenda. Svetim ga je proglasio 1224. papa Honorije III.

Blaženi mučenici rujanskih progona

Crkva pod imenom blaženih mučenika rujanskih progona (Bienheureux Martyrs de Septembre) časti veliku skupinu od 191 francuskih mučenika. Ubijeni su iz mržnje prema katoličkoj vjeri u četiri pariška zatvora, 2. i 3. rujna 1792, kao tragične žrtve krvave francuske revolucije. Među njima su bila tri biskupa, Jean-Marie du Lau d’Allemans, nadbiskup Arlesa te braća François-Joseph de la Rochefoucald-Maumont, biskup Beauvaisa i Pierre-Louis de la Rochefoucauld-Bayers, biskup Saintesa, a uz njih 127 svećenika, 56 redovnika i redovnica te 5 laika. Dali su svoj život za Krista Gospodina u groznom razdoblju niza brutalnih i razularenih zvjerstava. Službeni dokumenti o tom masakru uništeni su 1871. u požaru pariškog Hôtela de Ville. Tako su glavni izvori podataka bila svjedočanstva očevidaca, osobito nekolicine svećenika koji su uspjeli izbjeći pokolj.

U tim rujanskim masakrima stradalo je oko 1400 osoba, uglavnom svećenika i plemića. Papa Pio XI. proglasio je 17. listopada 1926. skupinu od 191 rujanskih mučenika blaženima. Jedan od njih, Salomon Leclercq, čiji spomendan također danas slavimo, proglašen je 2016. svetim. Od četiri zatvora, u kojima su mučenici umoreni, L'Abbaye de Saint-Germain i La Force (rue Saint-Antoine) danas više ne postoje, sjemenište Saint-Firmin je pretvoreno u upravnu zgradu, a drevni karmelićanski samostan (couvent des Carmes) postao je sjedištem pariškog Katoličkog zavoda (Institut catholique de Paris).