NaslovnaSvetac danaSveti Blaž (Vlaho), sveta Berlinda, sveti Ansgar i sveti Tripun

Sveti Blaž (Vlaho), sveta Berlinda, sveti Ansgar i sveti Tripun

Veljača
Subota, 3. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

sveti_blaz

Današnji zaštitnik je sveti Blaž ili Vlaho (grčki Blasios i Vlasios, latinski Blasius, engleski i francuski Blaise, talijanski Biagio, španjolski Blas, portugalski Brás), biskup i mučenik, jedan od četrnaest svetih pomoćnika. Rodio se u III. stoljeću u Armeniji. Potječe iz grada Sebaste u Armeniji (danas Sivas u Turskoj). Od ranog djetinjstva i mladosti krenuo je za Kristom i napustio sve radosti i užitke ovoga svijeta. Ugledan i obrazovan čovjek, liječnik, pomagao je s radošću u srcu siromasima i nevoljnicima, u kojima je gledao i susretao Isusa. Prema legendama čudima je ozdravljivao i ljude i divlje životinje, koje su same dolazile po pomoć u njegov samotnu spilju na planini Argaeos (Erciyes).

sveti_blaz_3

Slušali su ga i donosili mu hranu vukovi, lavovi i medvjedi. Svojim dobročinstvima postao je omiljen među narodom pa su ga izabrali za biskupa Sebaste. Za vrijeme cara Licinija buknuo je na Istoku strašan progon kršćana, kojeg je predvodio Agrikolaus, rimski upravitelj Kapadokije. Prvi su na udaru bili duhovni pastiri. Blaž je svoje vjernike bodrio da ustraju u vjeri. Svećenici i vjernici nagovorili su ga da se pred zlotvorima skloni u goru, ali ipak je 308. pronađen, uhićen i podvrgnut strašnim mukama. Tukli su ga, pokušali ga utopiti, čupali mu kožu željeznim grebenalima za ovčju vunu, ali se on nije odrekao vjere u Krista. I u tamnici je ozdravljivao druge zatvorenike. Prema predaji svojim je blagoslovom spasio dječaka kojem je u grlu zapela riblja kost. Oko godine 316. odrubili su mu glavu.

sveti_vlaho_crkva_u_dubrovniku

Sveti Vlaho - crkva u Dubrovniku

Po zagovoru svetoga Blaža na današnji dan se po crkvama dijeli blagoslov grla. Zaštitnik je našeg Dubrovnika, „Republike svetoga Vlaha". Njegove relikvije donesene su prema predaji u Dubrovnik 972., a na njegov dan već 1191. pribjeglice su dobivale azil (Sloboda svetog Vlaha). Blagdan svetog Vlaha službeno se svetkuje od XIII. stoljeća, a prvi sačuvani opis službenih svečanosti toga dana dao je pedagog i humanist Filip de Diversis (XV. stoljeće). Festa svetog Vlaha očuvala se do danas, njegov lik s Dubrovnikom u ruci utisnut je u gradske zidine, a pozlaćeni kip iz XV. stoljeća čuva se u crkvi svetog Vlaha, prekrasnoj baroknoj građevini iz XVIII. stoljeća. Našim dragim Dubrovčanima čestitamo njihov veliki blagdan!

sveti_blaz_zupna_crkva_u_zagrebu

Sveti Blaž - župna crkva u Zagrebu

Svetog Blaža zazivaju kod bolesti grla, kašljanja, guše, hripavca, gušenja, opasnosti od divljih životinja, a zaštitnik je životinja, veterinara, graditelja, građevinskih radnika, rezbara, kamenorezaca, grebenalaca vune, tkalaca, ovčara, trgovaca vunom, male djece, Italije, Sicilije, Paragvaja, Dalmacije. te mnogih biskupija, naselja, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Centar, Baćin Dol kod Cernika, Vodnjan, Sveti Lovreč, Rakotule kod Karojbe, Komiža na Visu, Dubrovnik, Babino Polje na Mljetu, Janjina na Pelješcu, Veliki Ston na Pelješcu, Slano u Dubrovačkom primorju, Gradnići kod Čitluka, Washington, D.C.).

Sretan imendan želimo svim našim Blaženkama, Blažima i Vlahima!

Sveta Berlinda

Sveta Berlinda (Berlindis, Bellaude), benediktinska redovnica, rodila se u VII. stoljeću kao kći plemićke obitelji, grofa Odelarda i njegove supruge None. Prema predaji bila je nećakinja svetog Amanda (Amandusa), biskupa Tongerena-Maastrichta, velikog misionara Flandrije. Njezin otac, grof Odelard, razbaštinio ju je, kad je obolio od gube. Nije htjela piti iz njegove čaše, a on je to doživio kao uvredu. Sva svoja dobra ostavio je samostanu svete Gertrude, zaštitnice Nivellesa. Berlinda se tada povukla u samostan svete Marije u Moorselu, u blizini Aalsta, grada na rijeci Dender, 31 kilometar sjeverozapadno od Bruxellesa. Tamo je godinama živjela u krajnjem siromaštvu.

Kad je njezin otac umro, Berlinda je postala pustinjakinja u Meerbekeu, danas selu u Denderstreeku, području u srcu Belgije (Istočna Flandrija). Tamo je njezin otac pokopan. Berlinda je posvetila život siromasima i nevoljnicima. Preminula je 702. u Meerbekeu. Zaštitnica je drveća i stoke, a naročito je omiljena u flamanskim poljodjelskim krajevima. Pripisuju joj se mnoga čudesa, a njezine relikvije počivaju u crkvi svetog Petra u Meerbekeu.

Sveti Ansgar

Sveti Ansgar (Anskar, Anschar, Oskar), benediktinac, „apostol Sjevera", „apostol Skandinavije", nadbiskup Hamburga i Bremena, rođen je 8. rujna 801. u blizini Amiensa (Pikardija, sjeverna Francuska), kao sin plemenite franačke obitelji. Odgajali su ga od pete godine monasi benediktinske opatije u Corbieu (departman Somme, Pikardija), na čelu s opatom, svetim Adalardom. U djetinjstvu je doživio viziju svoje pokojne majke u društvu Blažene Djevice Marije i to ga je potaklo na potpuno služenje Kristu Gospodinu. Postao je monah, a od 823. učitelj i upravitelj u školi benediktinske opatije Corvey (Stift Corvey), na rijeci Weser, 2 kilometra sjeveroistočno od grada Höxtera (Nordrhein-Westfalen). Krenuo je 826. kao misionar u zemlje zapadne i sjeverne Europe (Francuska, Njemačka, Danska, Švedska). Zaštitnik siromaha i bolesnika, pokornik (živio je o kruhu i vodi, nosio kostrijet), mističar, bio je poznat po svojem apostolskom žaru, ali i po borbi protiv ropstva. Glasoviti propovjednik, posvud je otvarao crkve, škole i bolnice. Pokrstio je danskog kralja Haralda Klaka, a švedski kralj Björn pozvao ga je 829. kao misionara u Švedsku. U Birki, 27 kilometara zapadno od Stockholma, utemeljio je prvu crkvu u Skandinaviji. Papa Grgur IV. imenovao ga je apostolskim namjesnikom za područje sjeverne Europe.

Postao je 831. prvim biskupom novoosnovane biskupije u Hamburgu. Posvetio je svog suradnika Gautberta za biskupa i poslao ga kao misionara u Švedsku. Kad su Normani 845. razorili Hamburg, Ansgar se sklonio u Bremen. Nakon smrti tamošnjeg biskupa Leudericha, 24. kolovoza 845, preuzeo je vodstvo bremenske biskupije i ujedinio je s hamburškom biskupijom. Papa Nikola I. potvrdio je 864. ujedinjenje dviju biskupija i tom području dao status nadbiskupije. Nadbiskup Ansgar preminuo je u Bremenu na današnji dan, 3. veljače 865. Rimbert (830-888), njegov učenik, nasljednik i životopisac, opisao je svetog Ansgara ovim riječima: „Foris apostolus, intus monachus" („Izvana apostol, iznutra monah"). Papa Nikola I. proglasio ga je svetim ubrzo nakon njegove smrti. Ansgarove relikvije nalaze se danas u Bremenu, Hamburgu i Kopenhagenu. Zaštitnik je Bremena, Hamburga, Skandinavije, Danske i Švedske. Posvećene su mu mnoge crkve u Njemačkoj i Skandinaviji, podignuti mnogi spomenici, a njegovim imenom (Ansgarius) nazvan je i jedan krater na Mjesecu. Uz ime svetog Ansgara često se spominje ime svetog Nitharda, benediktinca i prvog švedskog mučenika. Bio je monah u opatiji Corvey i nećak biskupa Gautberta. Sveti Ansgar poslao je Nitharda zajedno s Gautbertom u Švedsku kao misionara. Kad su pogani 2. veljače 845. protjerali Gautberta i njegove suradnike, tada su Nitharda umorili. Crkva ga slavi na današnji dan.

sveti_tripun

Sveti Tripun

Danas je veliki blagdan i u Kotoru. Kotorani i bokeljski Hrvati slave svetog Tripuna, zaštitnika Kotora i kotorske biskupije pa i njima od srca čestitamo. Sveti Tripun (Tryphon, talijanski Trifone) bio je u kršćanskoj starini izuzetno štovan mučenik. Rođen je 232. u Sampsadosu (Kampsadi) u blizini Apameje (pokrajina Frigija), na zapadu Male Azije (danas u Turskoj). Prema predaji pasao je u djetinjstvu guske, ali je zbog svoje silne vjere obdaren milošću kojom je liječio sve moguće ljudske i životinjske bolesti i tjerao demone. Postao je žrtvom progona kršćana pod carem Decijem. Kad mu je bilo 17 godina, dojavili su prefektu Akvilinu u Niceji (danas İznik u Turskoj), u pokrajini Bitiniji (Mala Azija), da je Tripun kršćanin. Uhićen je, stavljen pred sud, a potom mu je nakon trodnevnog mučenja odrubljena glava. Na upit Akvilina: „Kojeg si stanja?" Tripun je priznao da je kršćanin i izjavio je: „Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!" Pogubljen je oko godine 250. u Niceji.

sveti_tripun_katedrala_u_kotoru

Sveti Tripun - katedrala u Kotoru

Štovanje svetog Tripuna proširilo se iz Kampsade u Carigrad, gdje mu je car Justinijan sagradio crkvu, a posvećenje te crkve slavilo se 19. listopada. U Kotor su svečeve relikvije stigle iz Carigrada početkom IX. stoljeća i grad ga je proglasio svojim zaštitnikom te mu je podigao katedralu. Prva spominjanja moći svetog Tripuna vežu se uz kotorskog građanina Andreu Saracenisa koji je donio njegove relikvije u Kotor i sagradio crkvu u njegovu čast. Na dijelu oltarske pregrade pronađen je i datum 13. siječnja 809., što potvrđuje da Kotor već više od 1200 godina čuva moći svetog Tripuna. Štovanje svetog Tripuna proširilo se i u susjednu južnu Italiju i Siciliju, a u Rimu mu je sagrađena i posvećena crkva na trgu Campo Marzio. Sveti Tripun mučenik navjerojatnije je umro 2. veljače, ali je zbog Svijećnice njegov blagdan prenesen na današnji dan, 3. veljače, iako se u općoj Crkvi slavio 10. studenoga (dan kad su njegove relikvije donesene u Rim). Kružile su glasine da Kotorani slave svetog Tripuna na današnji dan kako ne bi morali ići na slavlje svetog Vlaha u Dubrovnik, s kojim su bili tradicionalni suparnici. Osim Kotora i kotorske biskupije sveti Tripun je i zaštitnik vrtlara, vinogradara, talijanskog grada Alessandrije, suzaštitnik Italije i Moskve, a zazivaju ga kod najezde skakavaca i glodavaca. Posvećene su mu i bokeljske crkve u Morinju i Mrkovima (poluotok Luštica). Štuju ga i katolici i pravoslavci, a o njegovom životu i čudesima u Crkvama i na Istoku i na Zapadu postoje mnoge legende, poput one prema kojoj je spasio život sokolaru ruskog cara Ivana Groznog kada je izgubio carevog omiljenog sokola (zbog toga ga često slikaju sa sokolom). Počastimo svetog Tripuna zajedno s njegovim i našim dragim Kotoranima i Bokeljskim Hrvatima:

Slavimo pojkom uzor mučenika,

Kristove vjere hrabrog pobornika.

Umom i srcem pjevajmo mu hvale,

Djela preslavna!

 

Svi datumi

  • Subota, 3. Veljača 2018. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.