NaslovnaSvetac danaSveta Francesca Cabrini i blažena Jutta iz Sponheima

Sveta Francesca Cabrini i blažena Jutta iz Sponheima

Prosinac
Petak, 22. Prosinac 2017.

sveta_francesca_cabrini

Današnja sveta zaštitnica je talijanska redovnica Francesca Saverio Cabrini, „Mamma Cabrini" ili „Mother Cabrini", prva američka građanka koja je proglašena sveticom. Rodila se 15. srpnja 1850. u talijanskom gradiću Sant'Angelo Lodigiano (provincija Lodi, Lombardija) kao deseto dijete pobožne seljačke obitelji koja se bavila uzgojem trešanja. Pokušala se zarediti s 18 godina, ali zbog krhkog zdravlja nije uspjela. Završila je 1868. učiteljsku školu koju su vodile Kćeri Presvetog srca Isusova. Radila je od 1874. kao nadstojnica i učiteljica u djevojačkoj školi sirotišta "Kuća providnosti" u Codognu. Redovničke zavjete položila je 1877., a 1880. osnovala je družbu sestara Misionarki Presvetog srca Isusova, posvećenu brizi za siromašnu djecu u školama i bolnicama. Željela je djelovati kao misionarka u Kini, ali na prijedlog pape Leona XIII. otišla je u Ameriku s još šest sestara. Stigle su u New York u proljeće 1889., a Francesca je ubrzo postala majkom talijanskih iseljenika.

Bez predaha je osnivala bolnice, škole, đačke domove i ubožnice u najvećim američkim gradovima, u New Yorku, Chicagu, New Orleansu, Los Angelesu i mnogim drugim naseljima, a njezina se djelatnost proširila i na Latinsku Ameriku i Europu. Zdušno je pomagala ne samo američkim Talijanima nego i svim ostalim nevoljnicima. Naročitu brigu vodila je o zatvorenicima, među kojima je bila posebno omiljena. Oni su u Chicagu sestrama Mamme Cabrini kupili konja i kola, a u newyorškom Sing Singu posvetili su joj posebnu knjigu sa svojim potpisima. Slala je svoje sestre i na vrele plantaže američkog Juga i u hladne rudnike američkog Sjevera. U njezinim školama jednaka pažnja posvećivana je vjeronauku kao i prirodnim znanostima, ali i razvoju sporta.


Bila je prava moderna svetica koja se u slobodno vrijeme zabavljala, smijala i kartala sa svojim sestrama. Znala je satima probdjeti na koljenima pred Presvetim Sakramentom u razmatranjima o milostima Srca Isusova, kojem je posvetila svoje kongregaciju. Američkom državljankom postala je 1909. U trenutku Francescine smrti njezina družba brojila je više od 2 tisuće sestara u 70 kuća. Preminula je na današnji dan, 22. prosinca 1917., u Chicagu. Pripisuju joj se mnoga čudesa. Prva je građanka Sjedinjenih Američkih Država koja je proglašena svetom. Blaženom ju je 1938. proglasio papa Pio XI., a svetom 1946. papa Pio XII. Zaštitnica je iseljenika, useljenika, siročadi, upravnika bolnica i bolesnika od malarije. Njezinim imenom nazvana su mnoga učilišta, ustanove, bolnice, župe, crkve i kapele širom svijeta, naročito u Americi.

Blažena Jutta iz Sponheima

Blažena Jutta iz Sponheima ili Jutta iz Disibodenberga, njemačka benediktinska redovnica, rođena je 1092. u dvorcu Sponheimu, zapadno od Bad Kreuznacha (Rheinland-Pfalz) u grofovskoj obitelji, kao kći grofa Stephana i Sophije von Sponheim. U trećoj godini izgubila je oca pa se majka sama brinula o odgoju djece. Juttina prva učiteljica bila je pobožna udovica Uda von Göllheim. S dvanaest godina Jutta je teško oboljela, a nakon čudesnog ozdravljenja odlučila je posvetiti svoj život Kristu Gospodinu. Protiv volje svoje obitelji, a uz privolu nadbiskupa Mainza Rutharda, započela je 1. studenoga 1112. svoj redovnički život u maloj kući blizu benediktinske opatije Disibodenberg, nedaleko dvorca u kojem je rođena (danas Odernheim am Glan, Rheinland-Pfalz). Podučavala je tamošnju djecu pisanju, čitanju, pjevanju i sviranju, među njima i buduću sveticu, šest godina mlađu Hildegardu iz Bingena. Bila je nadaleko poznata po svojoj duhovnosti i mudrosti pa je privukla mnoge sljedbenice.

Tako je uz postojeći muški nastao i ženski benediktinski samostan Disibodenberg. Jutta je bila predstojnica toga samostana od 1116. do svoje smrti, dvadeset godina kasnije, na današnji dan, 22. prosinca 1136. Vodila je asketski život, prožet strogim postom, trapljenjem i molitvenim bdjenjem, a bila je na glasu kao savjetnica mnogih putnika namjernika te kao dobročiniteljica siromaha i nevoljnika. Na mjestu poglavarice naslijedila ju je njezina najdraža učenica, sveta Hildegarda. Blaženoj Jutti pripisuju se mnoga čudesa, za života i nakon smrti. Tako je prema predaji mogla pretvoriti vodu u vino, a nakon prelaska preko obližnje rijeke Glana noge su joj ostale suhe. Juttin brat bio je nadbiskup Kölna, Hugo von Sponheim (preminuo je 1137.). Život blažene Jutte opisao je ubrzo nakon njezine smrti nepoznati autor u djelu Vita domnæ Juttæ inclusæ. Njezin grob bio je dugo mjesto okupljanja mnogih hodočasnika. Naročito je štovana u benediktinskom redu i u biskupiji Speyer, kojoj pripada i Disibodenberg.

 

Svi datumi

  • Petak, 22. Prosinac 2017.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).