NaslovnaSvetac danaBlaženi Urban V. i sveti Anastazije I.

Blaženi Urban V. i sveti Anastazije I.

Prosinac
Utorak, 19. Prosinac 2017.

blazeni_urban_v

Danas slavimo spomendan blaženog pape Urbana V., koji je Crkvom upravljao od 1362. do 1370. Rodio se 1310. kao Guillaume de Grimoard u dvorcu Grizac (Languedoc), na jugu Francuske. Prije stupanja na papinsko prijestolje bio je redovnik benediktinac i obnašao visoke službe u svom redu. Doktor kanonskog prava od 1342., predavao je u Montpellieru i Avignonu, upravljao opatijama u Auxerreu i Marseilleu i kao papinski legat posjetio mnoge zemlje. Izabran za papu iako nije bio kardinal, odlučno se borio protiv različitih zlouporaba i nepravilnosti u crkvenom životu, posebno u papinskoj kuriji.

Živio je strogo i jednostavno, zazirao od svake raskoši, ispovijedao se prije svake mise koju je služio i stekao velik ugled u vjerničkom puku. I kao papa nosio je redovnički habit. Pomagao je osnivanje brojnih učilišta, gradnju crkava i samostana, podupirao školovanje siromašnih studenata. Potpomagao je misionare i pokrenuo 1365. križarski rat, u kojem je osvojena Aleksandrija. Od 1309. do 1378. pape su stolovali u francuskom gradu Avignonu (jugoistočna Francuska), pa se to razdoblje crkvene povijesti naziva "avignonsko sužanjstvo" jer su pape tada bili pod velikim utjecajem francuskih kraljeva.

blazeni_urban_v_2

Među tim avignonskim papama mirotvorac Urban V. isticao se svetošću i dobrim djelima. Unatoč opiranju francuskog dvora odlučio se 1367. iz Avignona vratiti u Rim. Na to su ga pored ostalih nagovarali i car Karlo IV, sveta Brigita Švedska i pjesnik Francesco Petrarca. Na putu za Rim posjetio je Loreto i tamo naišao na mnoge hodočasnike iz hrvatskih krajeva. Ganut njihovom pobožnošću i žalošću zbog gubitka nazaretske kućice, iz Rima im je po franjevcu Bonifaciju poslao čudotvornu sliku Majke Božje koja se i danas štuje na Trsatu. U Vječni grad Urban V svečano je ušao 16. listopada 1367. Zbog nemira u papinskim gradovima, te zbog nagovora i pritiska francuskih kardinala vratio se nakon 3 godine opet u Avignon. Sveta Brigita prorekla mu je da će u tom slučaju umrijeti. To se i dogodilo na današnji dan, 19. prosinca 1370. u Avignonu. Prije smrti zamolio je da ga iz papinske palače prenesu u obližnju kuću njegovog brata kako bi se mogao oprostiti s običnim pukom. Papa Pio XI. potvrdio je 1870. štovanje Urbana V kao blaženika.

Sveti Anastazije I.

Sveti Anastazije I., rođeni Rimljanin, sin Maksima, izabran je za nasljednika svetog Petra 27. studenoga 399., kao 39. papa po redu. Pobožan mladić, nikada u životu, pa ni kao papa, nije mario za materijalna dobra. Isticao se apostolskom revnošću i gorljivošću. Naslijedio je papu Siricija, a u svojem kratkom pontifikatu borio se protiv krivovjerja i zabluda nastalih na učenju ranokršćanskog pisca i propovjednika Origena (Aleksandrija, 185.-Tir, 253.). Kad je primio pismo patrijarha Teofila iz Aleksandrije o njegovim sumnjama u Origenovu vjernost kršćanskom učenju, sazvao je godine 400. crkveni sabor.

Papa Anastazije osudio je pod utjecajem svetog Jeronima Origenovo naučavanje, a poticao je i afričke biskupe na borbu protiv raskolničkog donatizma. Preporučio je svećenicima da ustanu i da sagnu glave za vrijeme čitanja iz evanđelja. Bio je prijatelj sa svetim Augustinom, svetim Jeronimom i svetim Paolinom Nolanskim. Sveti Jeronim ga je opisao kao „čovjeka svetog života i bogatog u svojem posvemašnjem siromaštvu". Dodao je i primjedbu da „Rim nije zaslužio da takvog papu ima dugo". Preminuo je u Rimu na današnji dan, 19. prosinca 401. Pokopan je na Poncijanovom groblju. Ubrzo nakon Anastazijeve smrti Rim su 410. zauzeli i opljačkali Vizigoti i njihov vladar Alarik I.

 

Svi datumi

  • Utorak, 19. Prosinac 2017.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).