NaslovnaSvetac danaSveta Lucija i sveta Odilija

Sveta Lucija i sveta Odilija

Prosinac
Srijeda, 13. Prosinac 2017.

sveta_lucija

Danas slavimo još jednu miljenicu vjerničkoga puka, svetu Luciju, djevicu i mučenicu iz Sirakuze na Siciliji. Prema predaji rodila se oko 283. u Sirakuzi. Najstarije legende i njoj potječu iz V. i VI. stoljeća. Zbog ozdravljenja majke zavjetovala se na djevičanstvo, a svoj miraz razdijelila je siromasima. Poganskim vlastima prijavio ju je kao kršćanku njezin nesuđeni muž. Za cara Dioklecijana mučena je kao kršćanka i prema predaji pogubljena 304. u Sirakuzi.

Po kasnijim legendama, prije smaknuća su je oslijepili, a po nekima si je sama iskopala oči kako bi od sebe odvratila poganskog zaručnika. Neke pak legende tvrde da joj se vid vratio prije smrti. Zbog toga se najčešće prikazuje u likovnoj umjetnosti s očima na tanjuru ili pladnju. U srednjem vijeku njezin je današnji blagdan bio dan primirja i sklapanja ugovora. Legenda joj stavlja u usta i ove riječi: „Kad čisto živim, tijelo je moje stan Duha Svetoga". Poganskom mučitelju kazala je također: „Ako mi na silu oduzmeš čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću na nebu imati dvostruku krunu. Grijeh je samo ono što čovjek učini slobodnom voljom". Krvnik ju je probo mačem.

sveta_lucija_2

Njezino ime znači „svijetla" i na neki način naviješta veliko svjetlo božićne noći. Uz njezin lik vezane su razne legende i običaji u sjevernoj i istočnoj Europi. U narodu vlada uvjerenje da će naredne godine u pojedinim mjesecima biti onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od svete Lucije do Božića. Na današnji dan u nekim se hrvatskim krajevima sadi pšenica da bi proklijala i zazelenila se o Božiću. U Sirakuzi se nalazi glasovita bazilika svete Lucije, odredište mnogih pobožnih hodočasnika. Rimski kanon ili prva euharistijska molitva spominje Luciju poslije pretvorbe, a ušla je i u Litanije svih svetih. Kod nas se osobito štuje u Dubrovniku, gdje ima oltar u crkvi svetoga Vlaha.

sveta_lucija_crkva_u_jurandvoru

Sveta Lucija - crkva u Jurandvoru

Zazivaju je kod sljepoće, očnih bolesti, epidemija, grlobolje i krvarenja, a zaštitnica je mučenika, slabovidnih osoba, slijepaca, pisaca, nožara, staklara, seljaka, težaka, sedlara, trgovaca, vitražista, te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Turopolje, Velika Gorica, Lukavec kod Velike Gorice, Goršeti kod Brod Moravica, Kostrena, Kastav-groblje, Novi Vinodolski, Skitača kod Raše, Sveta Lucija Pazinska, Sveta Lucija kod Oprtlja, Funtana, Jurandvor na Krku, Banjol na Rabu, Pučišća na Braču, Stari Grad na Hvaru, Potomje kod Orebića).

Sretan imendan želimo svim Lucijama i Svjetlanama!

Sveta Odilija

Sveta Odilija (Odile, Odilia, Ottilia), opatica iz VII. i VIII. stoljeća, rodila se 660. u Alsaceu (Elsassu). O njezinom životu kruže mnoge, često različite i prijeporne predaje i legende. Pokušat ćemo ih objediniti u jednu jedinstvenu priču. Alzaški grof Adalrich (Eticho, Athich, Aldaric) dugo je čekao muškog potomka, ali mu je žena rodila djevojčicu. Ispostavilo se da je dijete slijepo. Razjareni velikaš protjerao je slijepu kćer iz svoga grada Hohenburga u planinama Vosges (Vogesen). Njezina majka Bethswinda (Bereswinda) povjerila je Odiliju brizi jedne burgundske seljačke obitelji u Palmi (vjerojatno današnji Baume-les-Dames, Franche-Comté ). Djevojčica je rasla bez ljubavi oca i majke pa se u njezinom srcu od malih nogu razvila ljubav prema dragom Bogu. U dvanaestoj godini stupila je u jedan ženski samostan. Kad je navršila petnaest godina, pokrstio ju je sveti Erhard, biskup Regensburga. Tada se dogodilo čudo i Odilija je progledala. Njezina majka doznala je za to čudo i poslala u samostan sina Hughesa, godinu dana mlađeg od Odilije, da sestru dovede kući. Kad je Hughes doveo Odiliju pred oca, on se silno razljutio na sina, udario ga mačem i nehotice ga usmrtio. Odilija ga je na čudesan način oživjela, a otac se pokajao i dopustio Odiliji da ostane živjeti s obitelji. Kad je jednog dana neki velikaš zaprosio Odilijinu ruku, grof Adalrich mu je obećao kćerku. Tada je Odilija pobjegla preko rijeke Rajne i sakrila se u jednoj pećini u dolini Musbachtal, nedaleko njemačkog grada Freiburga im Breisgau (Baden-Württemberg). Po nekim drugim izvorima njeno sklonište nalazilo se kod Arlesheima, nedaleko Basela u Švicarskoj. Vratila se tek kad je dobila očevo obećanje da je neće siliti na udaju. Otac joj je darovao dvorac Hohenburg i sagradio joj opatiju, u kojoj je do smrti boravio i on, zajedno sa suprugom. Oko Odilije okupilo se uskoro stotinjak njezinih sljedbenica i ona je postala nadstojnica glasovite augustinske opatije Hohenburg.

To je bilo njezino omiljeno mjesto, gdje je sate i sate provodila u molitvi i primala hodočasnike, a mnogi od njih dolazili su iz dalekih zemalja. U podnožju planine Odilija je nakon viđenja, u kojem joj se ukazao sveti Ivan Krstitelj, osnovala i drugi samostan, Niedermünster, a uz njega i bolnicu. Pripisuju joj se mnoga čudesa i ozdravljenja. Na tom mjestu, nazvanom po njoj, Mont Sainte-Odile (Odilienberg), sveta Odilija je preminula na današnji dan, 13. prosinca 720. Tamo je i pokopana u kapeli blizu samostanske crkve. Predaja govori da se nakon smrti nakratko vratila među žive i svojim sestrama opisala ljepote neba. Za svakog žitelja Alsacea to mjesto je prava svetinja, a tamo i danas dolaze brojni hodočasnici iz svih krajeva Europe i svijeta. Sveta Odilija je zaštitnica vida, očiju, slabovidnih osoba, svoga rodnog Alsacea (Elsassa), francuske regije s burnom prošlošću i čestim promjenama državnog suvereniteta (francuskog i njemačkog), te mnogih naselja, župa, crkava i kapela, osobito u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji.

 

Svi datumi

  • Srijeda, 13. Prosinac 2017.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).