NaslovnaSvetac danaLoretska Gospa i sveti Miltijad

Loretska Gospa i sveti Miltijad

Prosinac
Nedjelja, 10. Prosinac 2017.

loretska_gospa

Svaki marijanski blagdan ispunjava naša srca radošću i toplinom, svaki Marijin spomendan predstavlja sjajni dragulj u kruni naše Kraljice i Majke. Takav je i današnji blagdan Loretske Gospe. Među velika marijanska svetišta spada i ono u talijanskom gradiću Loretu (provincija Ancona, Marche). Loretsko svetište godišnje posjećuje više od milijun hodočasnika, a pohađali su ga i mnogi sveci i pape. Papa Ivan XXIII. pošao je tjedan dana prije početka II. vatikanskog sabora u Loreto isprositi blagoslov za uspješan rad toga povijesnog sabora.

U pobožnom vjerničkom puku postoji predaja kako su nazaretsku kućicu Svete Obitelji, u kojoj se Marija rodila, odrasla i primila anđelovo navještenje i u kojoj je Isus proveo djetinjstvo, anđeli prenijeli 10. svibnja 1291. na naš Trsat, gdje se i danas nalazi glasovito proštenište Majke Božje od Milosti. Anđeli su tri godine kasnije, na današnji dan, 10. prosinca 1294., prenijeli svetu kućicu preko Jadrana u šume blizu Recanatija (Marche), a 1295. premještena je na današnje mjesto na brijegu. Tamo je sagrađena bazilika i razvilo se veliko marijansko svetište, u kojem su se proteklih stoljeća dogodila mnoga čudesna ozdravljenja i obraćenja. Mjesto je prema predaji dobilo ime ili po lovorovim šumama ili po vlasnici zemljišta Laureti.

loretska_gospa_2

Mnogi osporavaju autentičnost nazaretske kućice i legende vezane uz nju. Od legende i predaje ipak je važnija činjenica da loretsko i trsatsko svetište i danas privlače mnoštvo vjernika i pružaju im obilje nade, radosti i ljubavi. U loretskom svetištu nastale su i glasovite Lauretanske litanije. Papa Benedikt XV. proglasio je 1920. Loretsku Gospu zaštitnicom zrakoplovaca, a štuju je piloti, zrakoplovne posade, zračne snage, letači, graditelji i konstruktori.

loretska_gospa_zupna_crkva_u_arbanasima

Loretska Gospa - župna crkva u Arbanasima

Zaštitnica je mnogih biskupija, naselja, župa, crkava i kapela širom svijeta i hrvatskih krajeva (Zadar-Arbanasi, Primošten, Kuna kod Orebića na Pelješcu, Gornja Obreška kod Kloštar Ivanića, Sveti Juraj na Bregu u Međimurju).

sveti_miltijad

Sveti Miltijad

Sveti Miltijad (Miltiades ili Melchiades, talijanski Milziade ili Melchiade), rodom iz Afrike, po nekima berberskog podrijetla, bio je rimski papa od 2. srpnja 311. do 314. Za njegove vladavine Konstantin Veliki pobijedio je 28. listopada 312. svoga suparnika cara Maksencija kod Milvijskog mosta, na rijeci Tiberu. Konstantin I., tada tetrarh Zapada i njegov suvladar, Licinije, tetrarh istoka, proglasili su u veljači 313. glasoviti Milanski edikt kojim je kršćanima dana sloboda i službeno je označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu. Tako je za kršćane završilo krvavo, mučeničko razdoblje, što je trajalo gotovo dva i pol stoljeća.

Crkva je napokon dobila mir pa je sveti Augustin papu Miltijada, kojeg je izuzetno cijenio, nazvao „pravim sinom Kristova mira". Car Konstantin darovao je tada Crkvi Lateransku palaču i ona je postala papina rezidencija i sjedište središnje administracije Katoličke crkve. U toj palači papa Miltijad održao je sinodu, na kojoj je sudjelovalo 15 italskih i 3 galska biskupa. Sinoda je započela s radom 2. listopada 313. Raspravljalo se se o sporu koji je nastao u afričkoj Crkvi, čija je žrtva bio Cecilijan, biskup Kartage. Cecilijan je na sinodi proglašen nedužnim i zakonitim pastirom kartaške Crkve, a njegov protivnik Donat izbačen je iz crkvene zajednice. Neki izvori papu Miltijada smatraju mučenikom jer je prije Konstantinovog edikta podnosio mnoge žrtve za Crkvu Kristovu. Preminuo je 10. siječnja 314. u Rimu, a pokopan je u Kalistovim katakombama (Via Appia).

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 10. Prosinac 2017.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).