NaslovnaSvetac danaBezgrešno začeće Blažene Djevice Marije i sveta Gorgonija

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije i sveta Gorgonija

Prosinac
Petak, 8. Prosinac 2017.

bezgresno_zacece_blazene_djevice_marije

Danas opet s radošću pozdravljamo i slavimo jedan marijanski blagdan, Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije. Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, veličanstveni trenutak ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića. Nismo bezgrešni, štoviše, svi smo grešni. S jedne strane postoje osobni grijesi koje čini svaki čovjek, a s druge strane govorimo o nasljednom, izvornom, istočnom grijehu, s kojim se čovjek prema nauci Crkve rađa. Za taj izvorni grijeh nismo osobno krivi jer on „istječe" od prvog ljudskog para, Adama i Eve, i svaki ga novi čovjek u času svoga začeća nasljeđuje. Po crkvenom nauku taj se „istočni" grijeh uklanja i briše krštenjem.

Današnji blagdan nas uči da taj praroditeljski, istočni grijeh (od glagola „isteći") na Mariju nije prešao. Usred općeg nereda jedno je Božje stvorenje ostalo savršeno. Blažena Djevica Marija jedina je među nama ostala netaknuta. Mariju je Bog od toga grijeha sačuvao već u krilu njezine majke Ane, jer je nju unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se o otajstvu naše vjere, a teologija smatra da Marija nije učinila ni osobnih grijeha. Drugi vatikanski sabor uči o Marijinom bezgrešnom začeću: „Nije čudo da je kod svetih otaca (Germana, Anastazija Antiohijskog, Andrije Kretskog, Sofronija) nastao običaj po kojem su Bogorodicu nazivali svu svetom i slobodnom od svake grešne ljage, oblikovanu od Duha Svetoga i učinjenu novim stvorenjem. Urešena već od prvog časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna...". Zbog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji uveden je u kalendar i ovaj marijanski blagdan „bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije".

bezgresno_zacece_blazene_djevice_marije_2

Bezgrešno začeće vjernički puk slavio je od davnina u različitim dijelovima svijeta, na Istoku od VII. stoljeća, a na Zapadu od VIII. stoljeća. Papa Siksto IV. proširio je 1476. svetkovinu na cijelu Crkvu. Dogmu o bezgrešnom začeću proglasio je papa Pio IX. na današnji dan, 8. prosinca 1854. Četiri godine nakon proglašenja dogme Marija se u Lurdu ukazala Bernardici Soubirous i znakovito se predstavila: „Ja sam Bezgrešno Začeće".

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije - župna crkva u Dubravama

Blaženu Djevicu Mariju bez grijeha začetu kao svoju zaštitnicu štuju Argentina, Brazil, Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Guam, Nikaragva, Panama, Portugal, Tanzanija, Tunis, SAD, Korzika, bačvari, suknari, tapetari, goblenari i mnoge biskupije, naselja, župe i crkve diljem svijeta i hrvatskih krajeva

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije - župna crkva u Valpovu

(Zagreb-Malešnica-Oranice, Zagreb-Dubrava, Soblinec kod Sesveta, Komletinci kod Otoka, Bilje u Baranji, Valpovo, Nova Gradiška, Vetovo kod Kutjeva, Mače, Lepoglava, Veli Brgud kod Matulja, Sveti Ivanac nad Rašom kod Žminja, Sutivanac kod Barbana, Galižana kod Vodnjana, Glavotok na Krku, Barbat-Pag, Zadar-Puntamika, Murvica kod Poličnika, Šibenik-Crnica, Kaštel Štafilić, Kučine kod Solina, Gornja Podstrana, Dračevica kod Nerežišća na Braču, Murvica kod Bola na Braču, Vela Luka-Kale na Korčuli, Zakamenje u Donjoj Bandi kod Orebića, Dubrave kod Brčkog, Crkvica kod Zenice, Vijaka kod Vareša, Vrhbosanska nadbiskupija, Vidoši kod Livna, Jablanica, Posušje, Tihaljina kod Gruda, Hrasno kod Hutova, Privalj kod Širokog Brijega, Bačka Palanka, Vrbas).

Sveta Gorgonija

Sveta Gorgonija (Gorgonia), uzor kršćanskih supruga i majki, bila je kći svetaca, Grgura Nazijanskog Starijeg i svete None, i sestra dvojice svetaca, Grgura Nazijanskog Mlađeg i svetog Cezarija. Rodila se u IV. stoljeću u Nazijanzu, malom gradu u rimskoj pokrajini Kapadociji. Bila je udata za Vitolijana Melecija, uglednika iz Pizidije (danas Antalya u Turskoj) i s njim imala nekoliko sinova i tri kćeri. Djecu je odgajala kao kršćane, a uspjela je na kršćanstvo obratiti i muža. Gorgonija je bila blaga i prijazna žena, dobrotvorka i prijateljica siromaha. Njezini roditelji su nažalost u svojoj dubokoj starosti doživjeli smrt voljene kćeri. Dogodilo se to 23. veljače 375. Na Gorgonijinom pogrebu njezin brat, sveti Grgur Nazijanski Mlađi, zvan Bogoslov, održao je veličanstven govor u kojem je svoju sestru prikazao kao istinsku kršćanku, uzornu suprugu i majku.

Zahvaljujući svojoj žarkoj vjeri i usrdnim molitvama čudesno je dvaput ozdravila od teških bolesti. Jednom je pregažena od zaprege mazgi i tom prilikom pretrpjela je teške lomove kosti i ozlijedila unutrašnje organe. Drugi put je oboljela od jake groznice, s popratnom glavoboljom, koja je se naposljetku pretvorila u paralizu i komu. Milošću Božjom ozdravila je oba puta. Štovanje svete Gorgonije je znakovito. Kršćani je od davnine štuju kao uzornu suprugu i majku jer bez takvih žena, skromnih i postojanih čuvarica kućnih ognjišta, čvrstih oslonaca obiteljskog i društvenog života, ni Crkva Kristova ne bi mogla preživjeti brojne kušnje kojima je bila izložena minulih stoljeća. Sveta Gorgonija umrla je sretna jer je doživjela krštenje svih svojih najdražih, muža, djece i unuka. Zazivaju je bolesnici kod različitih tjelesnih i duševnih bolesti, a štuju je i istočne i zapadne Crkve. Nazivaju je i „majkom siročadi", „očima slijepih" i „čuvaricom utočišta ubogih".

 

Svi datumi

  • Petak, 8. Prosinac 2017.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).