NaslovnaSvetac danaSveti Nikola i blaženi János Scheffler

Sveti Nikola i blaženi János Scheffler

Prosinac
Srijeda, 6. Prosinac 2017.

sveti_nikola

Sretan imendan želimo svim Nikolinama i Nikolama! Danas slavimo izuzetno omiljenog zaštitnika, svetog Nikolu biskupa. Rodio se oko 270. u Patari, na jugozapadnoj obali Licije (Mala Azija, danas Antalya, Turska). Grk, biskup Mire u Liciji, sudjelovao je 325. na I. ekumenskom saboru u Nikeji. Bio je poznat po mudrosti i plemenitosti, a iz ljubavi prema ljudima prodao je sav svoj imetak i podijelio novac siromasima.

O njegovu životu i radu predaja iznosi obilje legendarnih podataka: utišao je oluju na moru, spasio hodočasnike u brodolomu, opremio mirazom tri nevoljne djevojke, darivao novac, spašavao djecu, oživio jednog dječaka... Među tim anegdotama i pričama zacijelo su mnoge zasnovane na istinitim događajima. Preminuo je na današnji dan, 6. prosinca, oko 350. u Miri (Licija, danas Demre u Turskoj). Njegovo tijelo preneseno je 1087. zbog turskih osvajanja iz Mire u talijanski grad Bari, gdje se nalazi njegovo veliko svetište.

sveti_nikola_2

Posebno je štovan na kršćanskom Istoku. Zaštitnik je Rusije, Grčke, Sicilije, djece, pomoraca, ribara, trgovaca, pekara, ljekarnika, farmaceuta, putnika, bačvara, badnjara, zatvorenika, zarobljenika, nekadašnjih kradljivaca, lučkih radnika, strijelaca, lađara, pivara, čistača cipela, sudaca, konjušara, pokajničkih ubojica, mladenaca, crkvenjaka, vlasnika zalagaonica, trgovaca i proizvođača parfema, hodočasnika, radijskih i televizijskih djelatnika, studenata i udavača te mnogih zemalja, biskupija, gradova, naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva

Sveti Nikola - župna crkva u Krapini

(Jastrebarsko, Žumberak, Badovinci kod Kašta u Žumberku, Donja Zelina, Lijevi Dubrovčak kod Ivanić-Grada, Bistra, Zagreb-Stenjevec, Vinkovci, Budrovci kod Đakova, Podgorač, Sikirevci, Pleternica, Gornji Miklouš kod Čazme, Krapina, Hrašćina, Koprivnica, Varaždin, Čakovec, Novo Selo na Dravi kod Čakovca, Hrvatska Kostajnica, Gušće kod Siska, Žažina kod Lekenika, Međurić kod Kutine, Jasenovac, Lipa kod Generalskog Stola, Cvitović kod Slunja, Ogulin, Brod Moravice, Udbina, Trnovac kod Gospića, Stajnica kod Brinja, Kaluđerovac kod Perušića, Rijeka-Krnjevo, Susak, Kraljevica, Punat na Krku, Pula, Pazin, Barban, Ćunski na Lošinju, Islam Latinski kod Posedarja, Crno kod Zadra, Poličnik, Božava na Dugom otoku, Ist, Bruška kod Benkovca, Kistanje, Mandalina kod Šibenika, Lozica kod Rogoznice, Bajagić-Obrovac kod Sinja, Ostrvica kod Omiša, Maslinica na Šolti, Split-Veli Varoš, Split-Marjan, Split-bolnica Križine, Baška Voda, Gornji Humac na Braču, Zastražišće na Hvaru, Komiža na Visu, Račišće na Korčuli, Metković, Borovci kod Kule Norinske, Cavtat, Čilipi u Konavlima, Dubravka u Konavlima, Otrić-Struge u Pojezerju, Okuklje na Mljetu, Krašići kod Tivta, Perast kod Kotora, Đenovići kod Herceg-Novog, Bar).

sveti_nikola_zupna_crkva_u_jastrebarskom

Sveti Nikola - župna crkva u Jastrebarskom

Nadamo se da jučer navečer niste zaboravili postaviti čizmice u svoj prozor i sigurni smo da vam je sveti Nikola protekle noći ostavio poneki darak, možda i šibu. Čuvajte se Krampusa, i danas i sve ostale dane ovog došašća!

blazeni_janos_scheffler

Blaženi János Scheffler

Blaženi János Scheffler, mađarski i rumunjski biskup i mučenik, rođen je 29. listopada 1887. u Kálmándu (Căminu), tada mađarskom, a kasnije rumunjskom selu, u biskupiji Szatmár (Satu Mare). Rođen je kao drugo od desetero djece u mađarskoj seljačkoj obitelji njemačkog podrijetla (Podunavski Švabe, Donauschwaben). Već kao dječak isticao se svojom inteligencijom, ozbiljnošću i obzirnošću, a vrlo rano osjetio je duhovni poziv kojem se rado odazvao. Završio je gimnaziju u Szatmáru. Od 1906. studirao je teologiju u Budimpešti, a za svećenika je zaređen 6. srpnja 1910. Nastavio je u Rimu studirati kanonsko pravo i doktorirao 1912. na Gregorijanskom sveučilištu. Omiljeni vjeroučitelj i glasoviti propovjednik, postao je 1914. profesor teologije i dekan na teološkom seminaru u Szatmáru, a teologiju je doktorirao 1915. Mirovnim ugovorom u Versaillesu Mađarska je 1920. ostala bez trećine svojeg teritorija i velečasni Scheffler postao je rumunjskim građaninom. Od 1922. predavao je kanonsko pravo, crkvenu povijest i teologiju, a 1923. postao župnikom u  Nagymajtényju (Moftinu Mare). Posvetio se pastoralnom radu, organizirao brojna hodočašća i pisao vjeronaučne knjige. Izbijanjem II. svjetskog rata, u Mađarskoj i Rumunjskoj zavladale su teške prilike. János Scheffler imenovan je 26. ožujka 1942. biskupom svoje rodne biskupije Szatmár (Satu Mare), koja je od 1940. opet bila pod mađarskom vlašću, a po završetku rata vraćena Rumunjskoj. Imenovan je 1948. i biskupom Nagyvárada (Oradea Mare).

Položaj Katoličke crkve u Rumunjskoj pogoršavao se nakon završetka rata iz dana u dan. Biskup Scheffler nije se slagao s vlastima i prosvjedovao je protiv progonstva njemačke manjine u Sovjetski Savez. Tražio je i puštanje iz zatvora Alexandrua Rusua, grkokatoličkog biskupa Maramureșa. Rumunjski komunisti započeli su 1947. žestoko progoniti katolike i Katoličku crkvu, a 1948. zabranili su djelovanje rumunjskih grkokatolika i naredili im da se moraju pripojiti rumunjskoj pravoslavnoj crkvi. Komunistički režim želio je prekinuti sve odnose katolika sa Svetom Stolicom i prisiljavao vjernike, svećenike i biskupe na stvaranje nacionalne Crkve, bez povezanosti s Rimom i papom. Slične pokušaje komunisti su u to vrijeme poduzimali i u Hrvatskoj. Do 1950. komunistički zlotvori uhitili su sve katoličke biskupe u Rumunjskoj, a biskup Scheffler uhićen je 23. svibnja 1950. i smješten u kućni pritvor u jednom franjevačkom samostanu. Ponudili su mu da postane patrijarh nacionalne rumunjske katoličke crkve. On je to odbio pa je osuđen na zatvor s prisilnim radom. U zloglasnom zatvoru u Jilavi bio je izvrgnut mučenjima i stalnim ponižavanjima. Pored ostalog ulijevali su u njega kipuću vodu. Preminuo je na današnji dan, 6. prosinca 1952., u zatvoru u Jilavi, nedaleko Bukurešta. Pokopali su ga na zatvorskom groblju, a njegovo tijelo preneseno je 1965. u kriptu rimokatoličke katedrale u Satu Mareu. Blaženim ga je 2011. proglasio papa Benedikt XVI., a beatifikaciju je 3. srpnja 2011. na glavnom trgu u Satu Mareu predvodio kardinal Angelo Amato, u nazočnosti 15 tisuća vjernika. Ovo je prigoda da se u našim molitvama sjetimo rumunjskog naroda, a naročito rumunjskih katolika. Prema posljednjim podacima u Rumunjskoj na 20 milijuna stanovnika živi gotovo 900 tisuća rimokatolika i oko 150 tisuća grkokatolika. Grkokatolici su većinom Rumunji, a rimokatolici Mađari, Rumunji, Nijemci i Romi te niz manjih nacionalnih skupina, među njima i Hrvati.

U Rumunjskoj od davnine žive Hrvati, prema posljednjim podacima njih oko 7 tisuća. Osim dvije manje skupine koje žive istočno i zapadno od grada Temišvara, područje u kojem ih ima najviše, nalazi se na jugozapadu Rumunjske, u okrugu Caraș-Severin, u općinama Carașova (Karaševo) i Lupac (Lupak). U tim općinama hrvatski je službeni jezik, koristi se u školama i crkvama, a službeni natpisi su i na hrvatskom jeziku. Hrvati u Rumunjskoj priznati su kao posebna nacionalna manjina i stoga uživaju mnoga prava, imaju svoje udruge, kulturno-umjetnička i sportska društva, svoje novine i radijske emije te tri značajne župe: Karaševo, Lupak i Klokotić. Za opstanak nacionalne i vjerske svijesti hrvatske manjine u Rumunjskoj prije svega je zaslužna Crkva. Nama preostaje da se za te naše zemljopisno tako daleke, a našim srcima tako bliske sunarodnjake, iskreno pomolimo!

 

Svi datumi

  • Srijeda, 6. Prosinac 2017.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).