NaslovnaSvetac danaSveti Saba i blaženi Niels Stensen

Sveti Saba i blaženi Niels Stensen

Prosinac
Utorak, 5. Prosinac 2017.

sveti_saba

Današnji zaštitnik je sveti Saba, zvan i Saba Veliki, jedan od značajnih osnivača i promicatelja redovničkog života na kršćanskom Istoku. Rodio se 439. u Mutalaski, blizu Cezareje Kapadocijske (Mala Azija, danas središnja Anatolija u Turskoj), kao sin rimskog časnika. Kad mu je otac premješten u Egipat, ostavio je petogodišnjeg sina na brizi ženinog brata, dječakovog ujaka. No, ujna nije trpjela dječaka, pa je on pobjegao stricu, očevom bratu. To je izazavalo svađu među obiteljima, pa se Saba s 8 godina sklonio u obližnji samostan. Nakon deset godina pokorničkog života hodočastio je 456. na sveta mjesta u Jeruzalemu. U Aleksandriji se susreo s ocem koji ga je pokušao odgovoriti od redovničkog života, ali bez uspjeha. Nakon dolaska u Jeruzalem, s 20 godina postao je duhovni učenik svetog Eutimija Velikog, a potom i svetog Teoktista. Od 30. godine živio je kao pustinjak u jednoj spilji, posvetio se molitvi i uzdržavao se izradom vrbovih košara za obližnji samostan.

sveti_saba_2

Nakon Eutimijeve smrti preuzeo je vodstvo više od 1000 redovnika i pustinjaka, a u obližnjim brdima osnivao je samostane, među njima 483. i glasoviti Mar Saba, u gudurama Cedrona, jugoistočno od Jeruzalema, na Istoku poznat kao „Velika lavra". Kao opat toga samostana borio se protiv tadašnjih vjerskih zabluda, monofizita i origenista. Pripisuju mu i bogoslužni red za čitavu crkvenu godinu, takozvani „jeruzalemski tipikon", te redovničko pravilo koje nosi njegovo ime. Na glasu čudotvorac, prema predaji ozdravljivao je bolesnike, dozvao bi kišu u vrijeme suše, a u svojem samostanu stvorio izvor svježe vode.

Za arhimandrita svih samostana u Palestini postavljen je 494. Preminuo je u Jeruzalemu na današnji dan, 5. prosinca 532., u dubokoj starosti od 93 godine. Kao sveca ga časti i istočna i zapadna Crkva. Njemu u čast u Rimu, na Aventinu, sagrađena je lijepa bazilika, a njegove relikvije godinama su se nalazile u Veneciji. Kako bi posvjedočio ljubav prema istočnoj kršćanskoj braći, papa Pavao VI. odobrio je 1965. da se te relikvije prenesu u samostan svetog Sabe u Jeruzalemu.

Blaženi Niels Stensen

Blaženi Niels Stensen (latinski Nicolaus Steno ili Stenonius, talijanski Niccolò Stenone), danski svećenik i biskup, liječnik, anatom i geolog, rođen je 11. siječnja 1638. u Kopenhagenu u luteranskoj obitelji, kao sin zlatara. U to vrijeme Danskom je harala epidemija kuge, koja je usmrtila 246 njegovih suučenika. Niels je upisao 1656. studij medicine u Kopenhagenu. Još kao student otkrio je 1661. izvodni kanal žlijezde slinovnice. Mnogo je putovao Europom (Nizozemska, Belgija, Francuska) i upoznao glasovite znanstvenike i njihova djela. Služio se s osam svjetskih jezika. Od 1666. bio je u Firenci liječnik toskanskih vojvoda iz obitelji Medici. Obratio se 1667. na katoličku vjeru. Osobito je na njega djelovala jedna tijelovska procesija u Livornu i potakla ga na razmišljanje o presvetoj euharistiji. Svoje vjerske sumnje i tjeskobe povjerio je jednoj redovnici u firentinskoj samostanskoj ljekarni, a ona mu je preporučila neka mnogo moli. Veliki anatom poslušao je njezin savjet i pronašao put do Krista Spasitelja. Prvi je otkrio mišićnu građu srca, istražio građu i funkciju mozga, mišića i krvnih žila. Dokazao je da i životinje koje rađaju žive mlade imaju u spolnim žlijezdama jajašca. Niels Stensen je bez sumnje jedan od najznačajnijih anatoma XVII. stoljeća. Mnogo je putovao Italijom i došao do zanimljivih geoloških otkrića pa ga se može smatrati osnivačem kristalografije. Iznio je ideju da su fosili zapravo ostaci drevnih organizama i da su mnoge stijene nastale kao posljedica sedimentacije. Wilhelm von Humboldt nazvao ga je „ocem geologije". Bio je od 1672. do 1674. profesor anatomije u rodnom Kopenhagenu, a nakon toga opet u Italiji, gdje se sve više bavio teologijom. Zaređen je za svećenika 1675. u Firenci i boravio na dvoru Medicijevih kao duhovnik i ispovjednik.

Papa Inocent XI. imenovao ga je 1677. naslovnim biskupom Titiopolisa i apostolskim vikarom nordijskih misija (sjeverna Njemačka i Skandinavija). Igrao je značajnu ulogu u protureformacijskom pokretu u sjevernoj Njemačkoj. Do 1680. djelovao je u Hannoveru (Niedersachsen), a potom je postavljen za pomoćnog biskupa u Münsteru (Nordrhein-Westfalen). Bio je na glasu zbog svoje iskrene pobožnosti, a kako bi pomogao siromasima i nevoljnicima, prodao je svoj biskupski prsten i križ. Od 1683. djelovao je u Hamburgu, a od 1685. u Schwerinu. Živio je asketski, spavao na slamnjači, oblačio se u trošnu odjeću, vozio se po snijegu i kiši u otvorenoj kočiji, danima živio samo o crnom kruhu i mlijeku. Znatno je oslabio pa nije uspio otputovati na oporavak u svoju voljenu Italiju. Preminuo je na današnji dan, 5. prosinca 1686., u Schwerinu (Mecklenburg). Njegovo tijelo otpremljeno je na zahtjev Cosima Medicija brodom u Livorno i pokopano u bazilici svetog Lovre u Firenci. U svijetu vjere i srcima vjernika često se javljaju određene sumnje i bojazni pa ponekad poput svetog Tome neprestano tražimo nove dokaze i potvrde. Stoga je istinski dar Crkvi Kristovoj i pravi povod za slavlje kad se vrhunski znanstvenik kao što je Niels Stensen obrati na katoličanstvo i postane svećenik i biskup. Činjenica da dolazi iz Danske, u kojoj je 80 posto stanovništva luteranske vjere, taj događaj čini još ljepšim i vjerničkom srcu dražim. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Nielsa Stensena blaženim 23. listopada 1988. Njegovim imenom nazvani su muzeji, instituti, minerali, krateri na Marsu i Mjesecu, škole, bolnice, ulice, crkve i kapele, većinom u Njemačkoj i Danskoj. Spomenimo da je prema nekim podacima na poziv kneginje Katarine Zrinske blaženi Niels Stensen boravio u Hrvatskoj i sudjelovao u lovu na imanju Zrinskih.

 

Svi datumi

  • Utorak, 5. Prosinac 2017.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).