NaslovnaSvetac danaSveti Franjo Ksaverski, blaženi Rafael Chyliński i sveti Modest

Sveti Franjo Ksaverski, blaženi Rafael Chyliński i sveti Modest Karantanski

Prosinac
Nedjelja, 3. Prosinac 2017.

sveti_franjo_ksaverski

Današnji sveti zaštitnik je veliki Franjo Ksaverski (Franciscus Xaverius, Francisco Javier), isusovac i misionar, apostol Dalekoga Istoka. Po narodnosti Bask, rodio se kao Francisco de Jasso y Azpilicueta 7. travnja 1506. u obiteljskom dvorcu Javier (baskijski Xabier) u kraljevini Navarri (sjeverna Španjolska). Od 1525. studirao je u Parizu i doktorirao 1529. Kao student upoznao je sunarodnjaka, svetog Ignacija Loyolu. Mladi profesor filozofije, ponukan Ignacijevim primjerom, potresen majčinom i sestrinom smrću, opredijelio se za život posvećen Kristu Gospodinu, zavjetovao se na siromaštvo i čistoću i obavio velike duhovne vježbe. Loyolin učenik i sljedbenik, sudjelovao je 1534. u osnivanju isusovačkog reda u maloj kapeli na Montmartreu, otišao s Ignacijem u Rim, a za svećenika je zaređen 1537. u Veneciji. Prvi misionar novog reda, otputovao je 1541. u portugalsku Indiju. Kao papinski legat djelovao je u Goi i jugozapadnoj Indiji (1542.-1545.), u Malaji i na Molučkim otocima (1545.-1546.) i na Cejlonu (1547.). Od 1549. boravio je u Japanu, gdje je kao prvi misionar osnivao kršćanske zajednice. Vratio se 1552. u Gou s namjerom da prodre u Kinu. Razbolio se na plućima i preminuo na današnji dan, 3. prosinca 1552. na otoku San Tchao (Shangchuan), 14 kilometara od južne kineske obale, čekajući brod za kopno.

sveti_franjo_ksaverski_2

Po svojoj teološkoj izobrazbi, duhovnosti i organizacijskim sposobnostima ubraja se među najveće misionare, kao uzor i primjer kršćanskog navještanja novijeg razdoblja. Prvi je katolički misionar u modernom smislu, usput papin legat i isusovački provincijal. Njegova pisma su puna žara i poticaja za nove misionare i apostole. Propovijedao je na ulicama i cestama, njegovao bolesnike i nemoćnike, liječio gubavce, objedovao s lovcima na glave.

Sveti Franjo Ksaverski - župna crkva u Viduševcu

Njegovo zvono odjekivalo je u selima i gradovima, a na poseban, primjeren način obraćao se djeci. Nisu ga smetale ni strašne vrućine ni ubitačne hladnoće, a pješice je prelazio tisuće kilometara. Prorok i čudotvorac, stišavao je oluje i ozdravljao neizlječive. Unatoč teškoćama s domorodačkim jezicima znao je obratiti i čitava naselja. Ta naselja i krajevi u kojima je djelovao, ostali su odani vjeri katoličkoj do dana današnjega. On se kao i ostali isusovci, koji su kasnije uspjeli ući u Kinu, prilagodio životu i razmišljanju naroda kojem je propovijedao i uklopio se u njihove vjerske predodžbe. Smatra se da je krstio više od 40 tisuća duša. Blaženim ga je proglasio 1619. papa Pavao V., a svetim 1622. papa Grgur XV.

sveti_franjo_ksaverski_zupna_crkva_u_zagrebu

Sveti Franjo Ksaverski - župna crkva u Zagrebu

Zazivaju ga prigodom različitih epidemija, a zaštitnik je misija i misionara, župnih misija, moreplovaca, Australije, Novog Zelanda, Kine, Indije, istočne Indije, Japana, Bornea, Navarre te brojnih biskupija, gradova, naselja, učilišta, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Ksaver, Donji Vugrovec kod Sesveta, Plešivica kod Jastrebarskog, Bojana kod Čazme, Kozarevac kod Kloštra Podravskog, Dropkovec kod Gornje Rijeke, Samci kod Gornje Stubice-dvorac Oršić, Viduševac kod Gline, Karlovac-Švarča, Gornji Lović kod Ozlja, Rtić kod Vrbovskog).

Blaženi Rafael Chyliński

Blaženi Rafael (Rafał) Chyliński, poljski svećenik, franjevac konventualac, rođen je 8. siječnja 1694. u selu Wysoczka nedaleko Poznańa (Velikopoljsko vojvodstvo), u siromašnoj plemićkoj obitelji. Sin Jana Arnolfa Chylińskog i Marianne Małgorzate Kierske, na krštenju je dobio ime Melchior. Pobožan dječak, kojeg je obitelj od milja nazvala „malim fratrom", školovao se u isusovačkom kolegiju u Poznańu. U sedamnaestoj godini ostao je bez oca. Iskreni domoljub, prijavio se 1712. kao konjički časnik u službu poljskog kralja Stanisława Leszczyńskog. Stupio je 1715. među franjevce konventualce u Krakówu i uzeo redovničko ime Rafael (Rafał). Svečane zavjete položio je 1716., a za svećenika je zaređen u lipnju 1717.

Djelovao je u mnogim župama i kao duhovnik duboke, žarke vjere, na svakom koraku ostavljao neizbrisiv trag u životima svojih vjernika. Bio je na glasu kao omiljeni propovjednik i ispovjednik, a iznad svega kao plemenita i osjećajna duša. Posebnu ljubav iskazivao je prema siromasima i nevoljnicima, dijelio im hranu, lijekove i odjeću. Volio je glazbu i često pratio crkveno pjevanje sviranjem na harfi, lutnji i mandolini. Živio je pokornički, postio, nosio košulju od kostrijeti i željezni pojas, spavao na golom podu. Često je govorio: „O, kako je dobar, kako je dobar Bog! Imamo dobrog Gospoda". Za vrijeme opasne epidemije kuge u Krakówu (1734.-1736.), otac Rafael Chyliński uputio se tamo i boravio 20 mjeseci uz zaražene bolesnike. Posljednjih 13 godina života djelovao je u gradiću Łagiewniki, danas predgrađu Łódźa. Tamo je i preminuo, 2. prosinca 1741. Pripisuju mu se mnoga čuda, a samostanska crkva u Łagiewnikima postala je mjestom hodočašća mnogih vjernika. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Varšavi, 9. lipnja 1991. godine.

Sveti Modest Karantanski

Sveti Modest (Modestus), irski benediktinski monah, misionar i biskup, apostol Karantanije, rođen je oko 720. u Irskoj (po nekim izvorima u Dublinu). Na područje Bavarske došao je prije 750, za vladavine vojvode Odila. Njegov učitelj, sveti Virgil, biskup Salzburga, poslao ga je 752. po želji karantanskog kneza Hotimira (Cheitmara), zajedno s drugim kršćanskim duhovnicima, u Karantaniju, povijesnu pokrajinu u Istočnim Alpama, slavensku kneževinu nastalu u VII. stoljeću, prvu slovensku državnu tvorevinu (danas južna Austrija i sjeveroistočna Slovenija). Modest je na Gosposvetskom polju (Zollfeld), nedaleko od Karnburga (Krnskog grada), tada upravnog i političkog središta Karantanije, dao sagraditi crkvu posvećenu Mariji. Ta je crkva vjerojatno bila prethodnica današnje glasovite crkve Gospe Svete (Maria Saal) i središte širenja kršćanstva u Karantaniji.

Modest je s tog mjesta djelovao po cijeloj Karantaniji, naučavao, širio Radosnu vijest po alpskim dolinama i posvećivao duhovnike. Podupirao je tamošnje Slavene u otporu protiv avarskih prodora. Bio je biskup misionar, koji se neprestano nalazio na putu. Pored crkve Gospe Svete sagradio je još dvije crkve, jednu na mjestu negdašnjeg središta rimske biskupije Teurnije (danas St. Peter im Holz, kotar Spittal an der Drau, Koruška)), a drugu blizu Ingeringa (danas područje Gaala i Spielberga, kotar Murtal, Štajerska). Modest je preminuo prije godine 772, vjerojatno 763, u Maria Saalu (slovenski Gospa Sveta, danas austrijska pokrajina Koruška). U crkvi Gospe Svete je i pokopan. Nakon njegove smrti pokrštavanje Karantanije je privremeno zaustavljeno zbog otpora tamošnjih pogana. Kasnije su Modestovo djelo nastavili novi biskupi i misionari. U Sloveniji je svetom Modestu posvećena crkva u Kranju, na Zlatem polju. Svetog Modesta naročito štuju žitelji Koruške, i Slovenci i Austrijanci.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 3. Prosinac 2017.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).