NaslovnaSvetac danaSveti Bruno i sveti Adalbero

Sveti Bruno i sveti Adalbero

Listopad
Petak, 6. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

sveti_bruno

Današnji sveti zaštitnik Bruno, osnivač kartuzijanskog reda, rodio se oko 1030. u Kölnu. Školovao se u rodnom gradu i u francuskom gradu Reimsu, a za svećenika je zaređen u Kölnu oko 1055. Omiljeni, glasoviti profesor slobodnih vještina i teologije, upravljao je katedralnom školom u Reimsu od 1057., a 1075. postao nadbiskupijskim kancelarom. Nezadovoljan svjetovnošću, nedostojnošću, mlitavošću i nehajem tadašnjeg višeg svećenstva i ponukan vizijom osamljenog pustinjačkog života, povukao se 1084. u alpski planinski lanac Chartreuse nedaleko Grenoblea (pokrajina Dauphiné).

Tamo je sa šestoricom istomišljenika uz pomoć biskupa Grenoblea, svetog Huga, osnovao prvi kartuzijanski samostan Grand Chartreuse. On i njegova subraća živjeli su u siromaštvu i molitvi i uzdržavali se kao prepisivači rukopisa. Odazvao se 1090. pozivu svog nekadašnjeg učenika, Urbana II., pape reformatora, i postao njegov savjetnik u Rimu.

sveti_bruno_2

Duboko prožet molitvenom duhovnošću, trapljenjem i pobožnošću prema Djevici Mariji, otklonio je nadbiskupsku čast u Reggiu di Calabria i povukao se 1091. iz javnog života u pustinjačku nastambu Santa Maria della Torre u Kalabriji (biskupija Squillace). Tamo je 1095. sagrađen kartuzijanski samostan svetog Stjepana, na mjestu koje danas nosi svečevo ime, Serra San Bruno. Bruno je ondje preminuo na današnji dan, 6. listopada 1101. Papa Grgur XV. uvrstio ga je 1623. među svece. Zaštitnik je Kalabrije, Rusina, opsjednutih osoba i trgovačkih marki. Danas u svijetu postoji 25 kartuzijanskih samostana, od toga 5 ženskih, s oko 370 redovnika i 75 redovnica. Nama najbliži su kartuzijanci iz Pleterja (općina Šentjernej) u Sloveniji, među kojima ima i Hrvata.

Sretan i radostan imendan od srca želimo svima koji nose imena Bruna i Bruno!

Sveti Adalbero

Današnji sveti zaštitnik je i Adalbero iz Lambacha, biskup Würzburga. Rodio se 1010. u obiteljskom dvorcu u Lambachu (Gornja Austrija), kao sin grofa Arnolda II. od Lambach-Wellsa i njegove supruge Reginlint, franačke grofice. Školovao se u katedralnoj školi u Würzburgu i u Parizu. Obavljao je službu dvorskog kapelana kod kralja Heinricha III. Bio je prijatelj kasnijih biskupa Gebharda iz Salzburga i Altmanna iz Passaua. Heinrich III. imenovao ga je 1045. biskupom u Würzburgu (Unterfranken, Bavarska), kao nasljednika svetog Bruna. Uspješno je provodio crkvene reforme koje su krenule iz benediktinskog samostana u Clunyju (Burgundija) te je znatno pridonio procvatu i obnovi Crkve u XI. stoljeću. Obnovio je opatiju u Münsterschwarzachu na Majni (Unterfranken, Bavarska), izgradio kanoničku zadužbinu Neumünster u Würzburgu (između 1058. i 1063.), a svoj dvorac u Lambachu pretvorio 1056. u benediktinski samostan. Dao je sagraditi mnogobrojne crkve, među njima i katedralu u Würzburgu. Vjenčao je 1066. u Würzburgu kralja Heinricha IV. i Berthu Savojsku.


Unatoč bliskim vezama s kraljevskom kućom, stao je 1076. na stranu pape Grgura VII. i ustrajno branio njegov autoritet pred nastojanjima kralja Heinricha IV., koji se neprestano miješao u crkvene poslove. Zbog toga je Adalbero prognan iz svoje biskupije i povukao se u benediktinsku opatiju u Lambachu. Bio je 1089. jedan od suosnivača opatije Zwiefalten (Baden-Württemberg). Preminuo je u rodnom Lambachu, u benediktinskom samostanu, svojem nekadašnjem dvorcu, na današnji dan, 6. listopada 1090. Papa Lav XIII. potvrdio je 1883. njegovu svetost. I danas ga štuju u njegovom Lambachu i u Schwarzachu, a u Würzburgu mu je posvećena neoromanička crkva. Godine 2010. svečano je proslavljena tisućugodišnjica njegovog rođenja.

 

Svi datumi

  • Petak, 6. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).