NaslovnaSvetac danaBlaženi Columba Marmion i sveta Teodora Guérin

Blaženi Columba Marmion i sveta Teodora Guérin

Listopad
Utorak, 3. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

Ima nadnevaka kada je između dvadesetak, tridesetak kandidata lako odrediti tko je "Svetac dana". No, ima i onih dana, kada je to teže odlučiti, ako Crkva tog datuma slavi niz davnih svetaca, o kojima je zabilježeno malo ili nimalo podataka. Jedan od takvih nadnevaka je i današnji. Svetac, kojega smo isprva željeli predstaviti je sveti Gérard iz Brognea, zaštitnik Namura, koji je djelovao početkom X. stoljeća u Belgiji. Odlučili smo se ipak za nama vremenski bližeg, a svojim djelovanjem izuzetno zanimljivog blaženika, koji je Kristu Gospodinu vjerno služio u istom kraju kao i sveti Gérard. To je blaženi Columba Marmion, irski redovnik i opat, jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih katoličkih pisaca XX. stoljeća, autor niza klasičnih duhovnih djela.

Rodio se 1. travnja 1858. u Dublinu kao Joseph Aloysius Marmion, sin Irca i Francuskinje, u brojnoj pobožnoj obitelji (tri njegove sestre postale su redovnice). Stupio je 1874. u dublinsko sjemenište, studirao od 1876. u Rimu, gdje je i zaređen 1881. Želio je postati misionar u Australiji, ali je najprije djelovao kao kapelan u Dundrumu nedaleko Dublina, kao profesor metafizike u sjemeništu Clonliffe (1882.-1886.) i duhovnik obližnjeg samostana redemptorista. Godine 1886. odrekao se karijere i položaja, ostavio voljeni zavičaj i stupio kao novak u benediktinsku opatiju Maredsous u Belgiji, uzevši redovničko ime Columba. Naučio je francuski jezik, privikao se strogim redovničkim pravilima (poslušnosti, poniznosti, milosrđu, grižnji savjesti) i položio svečane zavjete 1891. godine.

blazeni_columba_marmion_2

Vrsni propovjednik, omiljen u susjednim župama, pomogao je 1899. u osnivanju opatije Mont César u flamanskom gradu Leuvenu i služio kao njezin prvi prior te kao profesor teologije i filozofije. Vodio je duhovne vježbe u Belgiji i Britaniji, djelovao kao duhovnik karmelićanki te kao znanstveni suradnik i urednik mnogih časopisa. Dom Columba Marmion izabran je 1909. za opata Maredsousa i na tom položaju djelovao do kraja života. U to vrijeme Maredsous, opatija u selu Denée kraj Namura (Valonija), glasovita po pivu i siru, postala je žarištem europske duhovne misli. Savjetnik belgijske kraljice Elizabete, podržavao je anglikance u Walesu koji su se željeli obratiti na katolicizam. Kad je izbio I svjetski rat, u želji da poštedi novačenja i ratnih strahota svoju mladu subraću, prerušio se u trgovca stokom, kako bi ih prebacio u Irsku. Potpomagao je misije, tješio siromahe, obilazio nemoćne i marljivo pisao. Proslavio se svojim razmatranjima o "božanskom posvojenju" (kako postati Božjim djetetom) i kristocentričnim djelima "Krist, život duše" (1917.), "Krist u svojim tajnama" (1919.), "Krist ideal redovnika" (1922.) i "Krist ideal svećenika" (1951.). Preminuo je 30. siječnja 1923. u opatiji Maredsous. Blaženim ga je 2000. proglasio papa Ivan Pavao II.

Sveta Teodora Guérin

Današnja sveta zaštitnica je i Teodora (Théodore) Guérin, francuska i američka redovnica, utemeljiteljica Družbe sestara Božje providnosti. Rodila se 2. listopada 1798. kao Anne-Thérèse Guérin u francuskom selu Étables-sur-Mer (departman Côtes-d'Armor, Bretanja), kći Laurenta Guérina, časnika u Napoleonovoj mornarici i Isabelle Lefèvre. Bilo je to nakon krvave francuske revolucije posebno teško vrijeme za Crkvu Kristovu. Djevojčicu je podučavala majka, a prvu pričest primila je u desetoj godini. Već tada je povjerila svećeniku želju da postane redovnica. Kad je imala petnaest godina, ubili su joj oca, a majka, shrvana bolom, pala je u duboku depresiju. Anne-Thérèse je tada preuzela odgovornost za cijelo kućanstvo, za majku, sestru Marie-Jeanne, kuću i vrt. Sestrama Božje providnosti (Sœurs de la Providence de Ruillé-sur-Loir) pristupila je 1823. i uzela redovničko ime Teodora (sœur Saint-Théodore), a 1831. položila vječne zavjete. Djelovala je kao učiteljica u Preuilly-sur-Claiseu, Rennesu i Soulainesu, ali je usput neprestano pomagala siromasima i nevoljnicima. Na poziv američkog biskupa iz Vincennesa (Indiana), u listopadu 1840. uputila se u Ameriku s još pet sestara svoje družbe (Olympiade Boyer, Saint Vincent Ferrer Gagé, Basilide Sénéschal, Mary Xavier Lerée i Mary Liguori Tiercin).


Nastanile su se u naselju Saint Mary-of-the-Woods, u Indiani, gdje su živjele i radile na jednoj farmi. Tamo je sestra Teodora osnovala novi red, Sestre Božje providnosti (Sisters of Providence of Saint Mary-of-the-Woods), i postala njegova poglavarica. Sestre su 1841. otvorile akademiju za djevojke, najstariji katolički ženski koledž u Sjedinjenim Državama, koji je kasnije izrastao u ugledni fakultet, Saint Mary-of-the-Woods College (Indiana). Majka Teodora (Mère Théodore) osnovala je škole i u mnogim drugim gradovima u Indiani i Illinoisu te muško i žensko sirotište u Vincennesu (Indiana). Otvarala je i ljekarne, u kojima su siromasi mogli lijekove nabaviti besplatno. Bila je izuzetno uspješna, poštovana i voljena osoba. Preminula je nakon kraće bolesti 14. svibnja 1856. u Saint Mary-of-the-Woodsu. Njezine relikvije nalaze se u tamošnjoj crkvi Bezgrešnog Začeća. U vrijeme Teodorine smrti, njezina redovnička družba narasla je na 67 časnih sestara, 9 novakinja i 7 kandidatkinja, a danas broji oko 400 redovnica koje djeluju u Sjedinjenim Državama i Aziji. Blaženom ju je 1998. proglasio papa Ivan Pavao II., a svetom 2006. papa Benedikt XVI. Zaštitnica je biskupije Lafayette u Indiani.

 

Svi datumi

  • Utorak, 3. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).