NaslovnaSvetac danaSveta Terezija od Djeteta Isusa i sveti Bavo iz Genta

Sveta Terezija od Djeteta Isusa i sveti Bavo iz Genta

Listopad
Nedjelja, 1. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

sveta_terezija_od_djeteta_isusa

Već nadimak današnje svete zaštitnice, „Isusov cvjetić" ili „Mali cvijet", govori o nježnosti, blagosti i čistoći njezine duše, ali i o njezinoj omiljenosti u srcima vjerničkog puka. Sveta Terezija od Djeteta Isusa ili Terezija od Lisieuxa, karmelićanka i crkvena naučiteljica, zagovornica, prijateljica i učiteljica skromnih, djetinjih srdaca, rođena je 2. siječnja 1873. kao Marie-Françoise-Thérèse Martin u normandijskom gradu Alençonu u složnoj i pobožnoj obitelji, kao deveto dijete budućih svetaca, urara i draguljara Louisa Martina i čipkarice Marie-Azélie Guérin. Izuzetno senzibilna djevojčica izgubila je majku 1877., a majčinu ulogu preuzela je Terezijina starija sestra Pauline. Školovala se kod sestara benediktinki u Lisieuxu od 1881. do 1886. Neposredno prije 14. rođendana doživjela je viziju Djeteta Isusa. Godine 1888. Thérèse je postala redovnica karmelićanka u Lisieuxu (Normandija), "da bi spašavala duše i molila za svećenike". Četiri njezine starije sestre također su postale redovnice. Redovničke zavjete položila je 1890. U samostanu je mnogo molila, razmatrala i bavila se ručnim radom, obavljala poslove sakristanke i glavarice novakinja, ali je i trpjela od osamljenosti, duhovne jednoličnosti i sumnjičavosti.

sveta_terezija_od_djeteta_isusa1

S radošću se miješala žalost, sa svjetlom tama, ali ona je i u trenucima tuge i mraka bila zadovoljna: "O, kako je slatko služiti Gospodinu u noći, u kušnji! Imamo samo ovaj život za proživljavanje svoje vjere." Doživjela je samo jedan mistični doživljaj, za pobožnosti križnoga puta, ali je baš tim svojim običnim molitvenim životom bliska i draga svakom vjerniku: „Sve što sam činila, mora biti dohvatno malim dušama". Zbog njezinog krhkog zdravlja poglavarica joj je zabranila da posti i naredila joj da zapisuje svoje uspomene i razmišljanja. Na kraju životnog puta uskliknula je: "Kalež je pun do vrha! Nikad nisam vjerovala da je moguće tako mnogo trpjeti. Kako si mogu to drugačije protumačiti, negoli mojom prevelikom željom da spašavam duše?"

Sveta Terezija od Djeteta Isusa - żupna crkva u Karinu

U svojem djelu "Povijesti jedne duše" (1897.), opisu vlastitog životnog puta, kojeg je nazvala "Malim putem", izložila je smisao kontemplacije i osobne žrtve usmjerene prema duhovnim potrebama svih ljudi. Pokazala je kako treba živjeti u duhovnom djetinjstvu, bez očekivanja čuda i nadnaravnih pojava, te je utjecala na novo shvaćanje ideala svetosti. Posve predana volji Božjoj vratila je čast malim vrlinama turobne svagdašnjice: poniznosti, poslušnosti, siromaštvu, čistoći, požrtvovnosti, jednostavnosti srca i povjerenju u Boga. Preminula je u Lisieuxu 30. rujna 1897., u 24. godini, kao žrtva tuberkuloze. Papa Pio XI., koji ju nazvao zvijezdom svoga pontifikata, proglasio ju je blaženom 1923. i svetom 1925., a papa Ivan Pavao II. crkvenom naučiteljicom 1997. godine.

bazilika

Nad grobom čudotvorke podignuta je u Lisieuxu veličanstvena bazilika. Zaštitnica je Francuske, Australije, Rusije, cvjećara, zrakoplovaca, bolesnika (posebno onih koji boluju od tuberkuloze i AIDS-a), katoličke televizije, misija i misionara (posebno afričkih), djece bez roditelja, te mnogih naselja, škola, biskupija, župa, samostana, crkava i kapela širom svijeta i Hrvatske (Zagreb-Miramarska, Breznik kod Jastrebarskog, Kloštar Ivanić-Karmel, Rijeka-Podvežica, Karin kod Obrovca, Presnače kod Banja Luke, Bistrica kod Uskoplja, Ledinac kod Gruda, Beška kod Inđije, Senta).

sveti_azelie_i_louis_martin

Terezijine roditelje, Louisa Martina i Azélie-Marie "Zélie" Martin, rođenu Guérin, svetima je 18. listopada 2015. proglasio papa Franjo. Oni su kao prvi bračni par u povijesti Crkve zajedno proglašeni svetima.

Sveti Bavo iz Genta

Današnji sveti zaštitnik je i Bavo (Bavon, Bavonius, Baaf) iz Genta, flamanski i belgijski pokajnik i pustinjak. Rodio se oko 589. u belgijskoj pokrajini Haspengouw (Hesbaye) nedaleko Liègea, kao sin Pippina iz Landena, visokog dvorskog činovnika, u franačkoj plemićkoj obitelji koja mu je dala ime Allowin. Bio je divlje i prijeke naravi, sebičan i bahat mladić koji je svoje sluge prodao okolnim zemljoposjednicima kao robove. Oženio se bogatom djevojkom iz obitelji merovinških grofova Adilone i postao otac jedne kćeri, Algetrude. Iako vojnik, vodio je neuredan i razuzdan život. Obratio se ubrzo nakon smrti voljene supruge, kad je čuo propovijed svetog Amanda iz Maastrichta. Amandove riječi duboko su ga dirnule pa se pokajao zbog svojih grijeha. Neko vrijeme putovao je kao misionar sa svetim Amandom Francuskom i Flandrijom. Jednom je susreo čovjeka kojeg je nekoć prodao u ropstvo. Kao pokoru zamolio je tog čovjeka da ga vodi ulicama na lancu, sve do gradskog zatvora.


Bavo se povukao na samotno mjesto i počeo živjeti kao pustinjak. Svoju imovinu podijelio je siromasima, a na svojem zemljištu dao sagraditi opatiju, posvećenu svetom Petru, kasnije nazvanu njegovim imenom. Najprije je živio u šupljem stablu, a kasnije u kolibici, u šumi Malmédun, nedaleko opatije svetog Petra u Gentu. Hranio se šumskim travama i pio izvorsku vodu. Umro je 654. u opatiji svetog Bava u Gentu. Danas se na tom mjestu nalazi katedrala svetog Bava (Sint Baafskathedraal), sjedište gentske biskupije. Zaštitnik je sokolara i jastrebara, Genta, Lauwea i Wilrijka u Belgiji, Haarlema i Heemstedea u Nizozemskoj te mnogih župa, crkava i kapela u Belgiji, Nizozemskoj i diljem svijeta (na pr. u Mishawaki, Indiana, SAD). Slikari ga često prikazuju kao viteza u lovu, s mačem, jastrebom ili sokolom, ponekad kao velikaša koji dijeli milostinju sirotinji ili pak kao pustinjaka.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 1. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).