NaslovnaSvetac danaGospa Žalosna i sveta Katarina Genovska

Gospa Žalosna i sveta Katarina Genovska

Rujan
Petak, 15. Rujan 2017. 00:00 - 23:59

Iako smo na pragu raskošne, raznobojne jeseni, kao da se i imenom današnjeg marijanskog blagdana s tugom opraštamo od dugog, toplog ljeta. Častimo Gospu Žalosnu ili Mariju od sedam žalosti (Mater dolorosa), a imendan slave naše Dolores i Tuge. Prisjećamo se sedam teških trenutaka Marijina života: Šimunovo proročanstvo u hramu da će joj „mač probosti dušu", bijeg s djetetom Isusom u Egipat, traženje izgubljenog dječaka Isusa u hramu, susret s Isusom na križnom putu, boli dok su Isusa pribijali na križ, skidanje Isusa s križa („Pietà"), Isusov pogreb. Umjetnici prikazuju Mariju u suzama, sa sedam mačeva koji joj probadaju srce ili sedam medaljona s prizorima sedam žalosti oko njezinog lika. Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Šimuna Mariji: »A tebi će samoj mač probosti dušu« (Lk 2, 35). Te riječi navještaju Kristovu muku, a budući da nitko s Isusom nije tako blizak kao njegova Majka, nikoga kao nju neće potresti njegova muka.

gospa_zalosna_2

O Marijinim žalostima počeli su u XIII. stoljeću pobožno razmišljati naročito redovnici serviti i potom su nastale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Servitima je Sveta Stolica 1667. dopustila posebnu svetkovinu u čast Gospe od sedam žalosti, taj je blagdan 1735. preuzelo čitavo španjolsko kraljevstvo, a papa Pio VII. proširio ga je 1814. na cijelu Crkvu.

Gospa Žalosna - župna crkva u Kotoribi

Gospi Žalosnoj posvećene su Slovačka, američka država Mississippi, talijanska pokrajina Molise, redovnička kongregacija Svetog Križa, te mnoge pokrajine, naselja, župe i crkve diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Špansko, Vranov Dol kod Jastrebarskog, Križevci, Kloštar Podravski, Kalinovac, Veliko Trgovišće, Veternica kod Novog Golubovca, Ludbreg, Kotoriba, Otočac-Fortica, Mrkopalj, Murine kod Umaga, Susak, Tkon, Hrvace, Donji Vinjani kod Imotskog, Split-Kašjuni, Gornja Dubica kod Odžaka, Čardak kod Modriče, Mali Mošunj kod Viteza, Selenča kod Bača).

Sveta Katarina Genovska

Današnja sveta zaštitnica je i Katarina Genovska (Caterina Fieschi Adorno), talijanska mističarka i pokornica, zaštitnica bolesnika i siromaha. Kći genovskih plemenitaša, Giacoma Fieschija i Francesce de Negro, rođena je 5. travnja 1447. u Genovi kao najmlađa od petero djece. Njezin otac, nećak pape Inocenta IV., bio je i napuljski vicekralj. Obrazovana i inteligentna djevojka, Katarina je od djetinjstva željela postati redovnica, ali je obitelj nakon očeve smrti dogovorila 1463. njezinu udaju za mladog genovskog plemića, Giuliana Adorna. Bilo joj je tada tek 16 godina. Njezin muž bio je nevjeran, rasipan i nasilan čovjek, djece nisu imali pa je Katarina prvih pet godina braka bila vrlo nesretna. Idućih pet godina vodila je pak život ispunjen neprestanim zabavama i raznoraznim užicima. Nije ni u takvom načinu života nije pronašla ni sreću ni mir. U zdvojnom stanju, po zagovoru svetog Benedikta, a na nagovor svoje sestre, genovske redovnice, iskreno se ispovijedila. Doživjela je tada, 24. III. 1473., mistično iskustvo, ekstazu i viziju, u kojoj je spoznala puninu Božje ljubavi i strahotu vlastite grešnosti. Taj doživljaj označio je početak njezinog posvemašnjeg saveza s Kristom Gospodinom. Shvatila je tada neizmjernu Božju dobrotu.


Posvetila se potpuno bolesnicima u genovskoj bolnici (Ospedale di Pammatone), a nakon obraćenja pridružio joj se i suprug Giuliano. On je 1497. umro kao pokajnik, a Katarina je za vrijeme epidemija kuge u Genovi (1493. i 1501.) neprestano bila na raspolaganju bolesnicima. I sama je oboljela od kuge, ali je čudesno ozdravila. "Madonna Caterinetta", kako su je zvali, postala je i upraviteljica velike genovske bolnice. Franjevačka trećoredica, nakon obraćenja pričešćivala se svakodnevno (rijetkost za ono vrijeme), a za vrijeme došašća i korizme suzdržavala se 25 godina od svake hrane. U tom razdoblju živjela je samo od svete pričesti i ponekad pila malo slane vode. Od 1499. bila je duhovna sljedbenica svojeg ispovjednika, Don Cattanea Marabottija, koji joj je pomogao u opisivanju i tumačenju doživljenih vizija, a sastavio je i njezina „Sjećanja". Glasovita su Katarinina djela „Dijalozi duše i tijela" i „Rasprava o čistilištu". Godine 1507. teško se razboljela, morala je smanjiti svoje poslove, ali je do kraja života ostala vrlo aktivna. Iscrpljena tjelesnim i duševnim naporima, Caterina je preminula u Genovi na današnji dan, 15. rujna 1510. Blaženom ju je proglasio 1675. papa Klement X., a svetom 1737. papa Klement XII. Zazivaju je kod bračne nevjere i raznih napasti, a zaštitnica je mladenki, udovica, bračnih parova bez djece, problematičnih brakova, osoba kojima se rugaju zbog vjere, žrtava preljuba i talijanskih bolnica.

 

Svi datumi

  • Petak, 15. Rujan 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).