NaslovnaSvetac danaSveti Ivan Zlatousti i sveti Amat

Sveti Ivan Zlatousti i sveti Amat

Rujan
Srijeda, 13. Rujan 2017. 00:00 - 23:59

sveti_ivan_zlatousti_2

Današnji sveti zaštitnik Ivan Zlatousti rodio se oko 347. u maloazijskom gradu Antiohiji kao sin rimskog časnika. U mladosti je stekao klasičnu naobrazbu, zatim stupio u samostan. Svećenik od 386., glasoviti propovjednik u Antiohiji (387.-397.), protiv vlastite volje imenovan je 398. carigradskim partijarhom. Zatekao je nezdrave prilike u crkvi, državnoj upravi i na dvoru i nastojao provesti radikalne reforme.

Zagovarao je pravdu, ćudoređe i dobrotvornost, prigovarao poganskim običajima i bogatašima, grmio zbog socijalnih nepravdi, štitio siromahe, spriječavao prodaju crkvenih službi, osnivao bolnice i misije, borio se protiv krivovjeraca. Zbog sukoba s caricom Eudoksijom i aleksandrijskim patrijarhom Teofilom svrgnut je 403. i prognan u Armeniju.

U teologiji pripada antiohijskoj školi, a njegova djela ubrajaju se među najznačajnija u grčkoj patrologiji. Jedan od najvećih i najomiljenijih propovjednika i govornika u crkvenoj povijesti, crkveni naučitelj, zbog svojih propovijedi dobio je nadimak Zlatousti (Chrysostom). Napisao je i važna asketska djela o redovništvu i djevičanstvu, te više od 200 pisama iz progonstva. Preminuo je 14. rujna 407. u Komani (Pont). Po njemu je nazvana istočna liturgija. Zaštitnik je Carigrada, epileptičara, predavača, odgojitelja, govornika, propovjednika i spikera, te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

sveti_amat

 

Sveti Amat

Današnji sveti zaštitnik je i Amat (latinski Amatus, francuski Aimé ili Amé) iz Grenoblea, redovnik benediktinac, pustinjak i opat. Plemićki sin, rođen oko 560. u francuskom gradu Grenobleu, u djetinjstvu je stupio u opatiju svetog Mauricija (Abbaye de Saint-Maurice d'Agaune) u švicarskom kantonu Valais/Wallis. Tamo je proveo 30 godina kao učenik, redovnik i pustinjak. Pratio je 614. svoga učitelja, svetog Eustahija (Eustache), u opatiju Luxeuil (Franche-Comté) i tamo ostao kao redovnik.


Obratio je na kršćanstvo merovinškog velikaša Romarica, budućeg sveca. Zajedno su 620. osnovali dva benediktinska samostana, ženski i muški, u Remiremontu (Lorraine, sjeveroistočna Francuska), a sveti Amat postao je prvi opat. Redovnice su živjele na vrhu planine, a redovnici u dolini. Posljednje dane života proveo je kao pustinjak u jednoj špilji. Preminuo je na današnji dan, 13. rujna 629., a spominje se u rimskom martirologiju na današnji dan. Pripisuju mu mnoga čuda, osobito se časti u rodnom Grenobleu, a po njemu je nazvan i grad Saint-Amé (departman Vosges, Lorraine). Crkva danas slavi još jednog svetog Amata, biskupa švicarskog grada Siona (preminuo je oko 690.).

 

Svi datumi

  • Srijeda, 13. Rujan 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).