NaslovnaSvetac danaSveta Rozalija, sveta Ruža iz Viterba i sveti Mojsije

Sveta Rozalija, sveta Ruža iz Viterba i sveti Mojsije

Rujan
Ponedjeljak, 4. Rujan 2017. 00:00 - 23:59

sveta_rozalija

Današnja zaštitnica je sveta Rozalija (Rosalia), koju Talijani od milja nazivaju i „La Santuzza", „Mala svetica". Rodila se kao normanska plemićka kći u obitelji Sinibaldi oko 1130. u sicilijanskoj metropoli Palermu. U Rimskom martirologiju piše da vuče lozu „od kraljevske krvi Karla Velikoga". Neko vrijeme boravila je na dvoru kraljice Margarete, a zatim je stupila u red augustinki. Vođena željom za pustinjačkim životom, povukla se u spilju na Monte Pellegrinu kraj Palerma, vođena od dvojice anđela. Tamo je provodila strogi pokornički život i na tom mjestu podignuta je kapela u njezinu čast. Preminula je na današnji dan, 4. rujna 1166., a relikvije joj se nalaze u palermskoj katedrali.


Pripisana su joj mnoga čuda, među njima spašavanje Palerma od strašne kuge 1624. Svetom ju je proglasio 1630. papa Urban VIII. Zaštitnica je Palerma, Sicilije i biologa evolucionista, a posvećena su joj mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Meksiko, Venezuela, Kolumbija, Ivanovac kod Antunovca, Đurđevac, Temerin u Bačkoj, Banatski Dvor kod Žitišta). Hrvatski pjesnik, Požežanin, isusovac Antun Kanižlić (1699.-1777.) napisao je baroknu religioznu poemu „Sveta Rožalija, panormitanska divica" (Beč, 1780.), stihovanu pripovijest o svetoj Rozaliji.

Sveta Rozalija - župna crkva u Ivanovcu

Sretan imendan želimo svim našim Rozalijama i Rozama!

Sveta Ruža iz Viterba

Sveta Ruža (Santa Rosa da Viterbo) rođena je u talijanskom gradu Viterbu (Lazio) 9. srpnja  1233. kao kći pobožnih i siromašnih roditelja Giovannija i Caterine. Već kao djevojčica imala je mistične doživljaje, a u dobi od svega tri godine oživjela je majčinu sestru.  Bila je dobrodušna, a naročito je voljela ptice. Redovito ih je hranila kruhom, a roditelji su joj to branili jer su bili siromašni. Jednom su je uhvatili kako nosi u rupcu kruh, ali dragi Bog je učinio čudo i kruh se pretvorio u pregršt ruža. Kad je jednom išla na izvor po vodu razbila je vrč, ali ga je potom čudesno sastavila. Voljela je pohađati crkve, osobito rado slušala propovijedi, a već s deset godina i sama je propovijedala po ulicama i trgovima. Teško bolesna doživjela je viđenje. Ukazale su joj se duše bliskih preminulih osoba, a potom i Majka Božja. Marija ju je ozdravila i uputila da uđe u Treći franjevački red. Ruža je poslušala te je već idućeg dana obukla odjeću franjevačkih trećoredica. Nakon što se posvetila dragom Bogu, pretvorila se u putujuću  propovjednicu. Pozivala je kršćane na pokoru i pokajanje, upozoravajući ih na opasna krivovjerja koja su prijetila jedinstvu Crkve.


Grad Viterbo je tada bio podijeljen na careve i papine pristaše, a pojavili su se i krivovjerni propovjednici koji su unosili mnoge zablude i nerede. U tom metežu Rosa, jednostavna, čista i oslobođena svakoga interesa, pozivala na povratak Kristu te na ljubav i poštovanje prema Crkvi. Bila je zbog toga prognana u Soriano nel Cimino i Vitorchiano. Proročica, činila je brojna čudesa pa je pored ostalog ozdravila ženu slijepu od rođenja, obratila okorjelog krivovjerca i neozlijeđena prošla kroz užareni oganj i plamen. Tražila je više puta da je u Viterbu prime u samostan klarisa, ali su je zbog siromaštva odbijali.

Razboljela se i preminula u Viterbu, 6. ožujka 1251. Prema želji pape Aleksandra IV., njezinog velikog štovatelja, Ružini posmrtni ostaci preneseni su 4. rujna 1257. u samostan klarisa koji ju za života nije želio primiti. Papa Kalist III. proglasio ju je 1457. svetom. Časti se posebno kao zaštitnica od kožne bolesti pelagre te kao zaštitnica prognanika, trećoredaca, osoba koje nisu primljene u redovničke zajednice, franjevačke mladeži, cvjećara, ptica i grada Viterba.

Sveti Mojsije

Sveti Mojsije (hebrejski Moše, arapski Musa), židovski vjerski vođa, prorok, osloboditelj, posrednik, zakonodavac, zagovornik, pisac i svećenik, živio je vjerojatno u XIII. stoljeću prije Krista. Pripadnik Levijevog plemena, rođen je u Egiptu od židovskih roditelja, odgojen i odrastao na egipatskom dvoru. Sukobio se s Egipćanima zbog njihovog okrutnog postupanja  prema Izraelcima pa je pobjegao u pustinju. Uputio se u Midiju gdje se oženio Jetrinom kćeri Ziporom. Nakon Gospodinove objave kraj gorućeg grma, vratio se u Egipat i prisilio faraona (deset egipatskih zala) da oslobodi Izraelce iz ropstva. Bio je osnivač židovske religije, najveći prorok Izraela i legendarni junak oslobodilačke borbe Izraelaca u Egiptu. Predvodio je svoj narod na putu preko Crvenog mora, s bratom Aronom, četrdeset godina kroz Sinajsku pustinju do granica Kanaana. Bio je zakonodavac koji je na brdu Sinaju od Gospodina primio dvije kamene ploče Zakona (Deset zapovijedi). Mojsije ih je objavio narodu kao osnovni zakon, utemeljen na savezu između Jahvea i Izraela. Nije ušao s narodom u Obećanu zemlju (Kanaan), umro je na brdu Nebo i pokopan u dolini Moaba. 

Mojsije je pralik Krista, posrednika novog i boljeg saveza, otkupitelja koji svojom žrtvom oslobađa od grijeha one koji su kršteni u njegovo ime. Različite predaje o Mojsiju, njegovom rođenju i mladosti na faraonovom dvoru, progonstvu, povratku u Egipat, oslobođenju i putu do Palestine, dopunjuju se i isprepleću u prvih pet biblijskih knjiga, koje se i nazivaju Mojsijevo Petoknjižje. Većina bibličara i suvremenih povjesničara smatra Mojsija povijesnom ličnošću, premda je politički, socijalni i kulturni razvoj izraelskog naroda djelo naraštaja, a ne jednog čovjeka. Mojsije je priznati prorok i drugih monoteističkih religija (kršćanstva, islama). Omiljena je ličnost književnog stvaranja i apokrifa. Često je prikazivan u likovnim umjetnostima (Michelangelo, Rafael, Giorgione, Rembrandt, Botticelli, Tintoretto), književnosti (Victor Hugo, Alfred de Vigny, George Eliot, Thomas Mann, Silvije Strahmir Kranjčević) i glazbi (Gioachino Rossini, Anton Rubinstein).

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 4. Rujan 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).