NaslovnaSvetac danaSveti Grgur Veliki i sveti Marin

Sveti Grgur Veliki i sveti Marin

Rujan
Nedjelja, 3. Rujan 2017. 00:00 - 23:59

sveti_grgur

Današnji sveti zaštitnik, Grgur (Gregorius) I. Veliki, papa i crkveni naučitelj, rodio se oko 540. u Rimu, u krilu stare i ugledne rimske senatorske obitelji. Kao čovjek širokih pogleda svoj pogled je upravljao i izvan granica Rimskoga Carstva, na nove germanske narode što su nadirali prema zapadu i jugu. Svojom je oštroumnošću odmah shvatio da je zadaća rimske Crkve te narode ne samo obratiti i pokrstiti, već i učiniti ih svojima, da se u njoj osjećaju kao u vlastitoj kući. Tako je Rim pod njegovom vladavinom postao misionarsko središte Zapada. Najprije je bio rimski prefekt, potom je osnivao samostane na Siciliji i u Rimu. I svoju rimsku palaču pretvorio je u samostan, u kojem je postao jedan od redovnika. Bio je delegat papa Pelagija II. na carigradskom dvoru od 579. do 585., a za papu je kao prvi redovnik izabran 590. On to nije htio prihvatiti, ali su ga car i narod prisilili. Tada je napisao carevoj sestri: „Car je htio da jedan majmun postane lav." I doista, vladao je kao lav. Započeo je obnovom u redovima svećenika i uveo celibat za svećenstvo. Govorio je: „Propast naroda potječe od loših svećenika." Mistik, benediktinac, sklon kontemplativnom redovničkom životu, reorganizirao je upravu nad papinskim teritorijem i crkvenim dobrima, poticao širenje benediktinskog reda i pokretao misionarsku aktivnost u Engleskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Africi.


Sprečavao je ratove, borio se za ukidanje ropstva, a crkvenim novcem i prodajom kaleža otkupljivao je robove. Obnovitelj bogoslužja, reformirao je crkvene obrede i crkveno pjevanje. Spretnom politikom prema Langobardima postavio je temelje političkoj moći papinstva. Toliko je oduševio langobardsku caricu Teodolindu da je Crkvi darovala zlatnu krunu s 22 dragulja i 24 dijamanta. Prvi je kao naslov rimskog pape upotrijebio izraz „sluga slugu Božjih". Autor je brojnih važnih djela, kulturni povjesničar ranog srednjeg vijeka. Preminuo je u Rimu 12. ožujka 604. Jedan je od četvorice „velikih doktora latinske Crkve", a crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1295. papa Bonifacije VIII.

Sveti Grgur Veliki - župna crkva u Šljivoševcima

Zaštitnik je bolesnih od kuge i kostobolje, zborista, pjevača, glazbenika, odgojitelja, učitelja, školske djece, studenata, zidara, klesara, kamenorezaca, papinstva, papa, Engleske, Kariba, te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Šljivoševci kod Magadenovca, Kaniža kod Bebrine, Šibenik).

Sretan imendan čestitamo svim našim Grgama!

Sveti Marin

Današnji sveti zaštitnik je i Marin (latinski Marinus, talijanski Marino), poznat i kao Marinus Dalmatinac ili Marinus od Dalmacije, osnivač i zaštitnik republike San Marina, „naše gore list", rođen u Loparu na otoku Rabu. Po zanimanju je bio klesar, a u vrijeme Dioklecijanovih progona kršćana, pobjegao je godine 257. s prijateljem u Rimini (tadašnji Arminum). Sklonili su se u pustinjačke spilje iznad luke. Sveti Gaudencije, biskup Riminija, stupio je u kontakt s njima, pokrstio ih, kasnije ih zaredio za đakone i dao im imena po dvojici mučenika (Marino i Leone).

Marin je mnoge pogane obratio na kršćanstvo, a posebno se posvetio služenju kršćanima koji su zbog vjere osuđeni na prisilni rad. Zbog jedne umno poremećene žene koja je tvrdila da je s njim u braku, povukao se u šumsku spilju na brdu Monte Titano i živio tamo kao pustinjak. Molio je usrdno za zdravlje bolesne žene, ona je ozdravila i javno se pokajala zbog svojih lažnih optužbi.

Felicissima, plemkinja iz Riminija, čijeg je sina sveti Marin izliječio od teške bolesti, poklonila mu je zemljište na vrhu Monte Titana i on je tamo podigao mali samostan. Osnovao je na tom mjestu republiku koja je po njemu dobila ime, San Marino.

Umro je ondje na današnji dan, 3. rujna 301., prirodnom smrću i pokopan u tamošnjoj bazilici. Njegov spomendan slavi se i kao državni praznik San Marina. Zaštitnik je San Marina, klesara, đakona, neženja i lažno optuženih ljudi. Naš Rab i San Marino tradicionalno njeguju svestrane prijateljske odnose, a 1968. potpisali su i povelju o bratimljenju. I turističko naselje u Loparu nosi naziv San Marino.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 3. Rujan 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).