NaslovnaSvetac danaSveti Karlo Boromejski i sveti Malahija iz Armagha

Sveti Karlo Boromejski i sveti Malahija iz Armagha

Studeni
Nedjelja, 4. Studeni 2018.

sveti_karlo_boromjeski

Danas od srca čestitamo imendan našim Karlama i Karlima, Dragicama i Dragutinima. Njihov je sveti zaštitnik Karlo Boromejski (Carlo Borromeo), milanski nadbiskup i crkveni obnovitelj. Rodio se 2. listopada 1538. u talijanskom gradu Aroni (Lago Maggiore, Pijemont) u grofovskoj obitelji Borromeo. Studirao je pravo u Paviji, doktorirao 1559., a njegov ujak, papa Pio IV. (Giovanni Medici), imenovao ga je 1560. kardinalom i nadbiskupom Milana. Kao papin državni tajnik vješto je vodio crkvenu politiku i znatno doprinio ponovnom otvorenju i zaključenju obnoviteljskog Tridentskog sabora (1562.-1563.).

Jedan od najvećih talijanskih crkvenih obnovitelja (suautor „Rimskog katekizma“), savjetnik papa i kraljeva, prijatelj svetog Filipa Nerija, isticao se žarkom molitvom, pokorom, napornim radom i brojnim putovanjima. Kao milanski nadbiskup (1560.-1584.) provodio je obnovu kao strogi asket, marljivi dušobrižnik i vješti organizator svećeničkog pastoralnog rada (zvali su ga i „otac klera“). Div biskupskoga pastorala, stizao je i u najudaljenije i najzabačenije predjele svoje nadbiskupije, često pješke ili jašući na konju. Osnovao je brojne škole, sjemeništa, kolegije i bolnice, a 1578. svećeničku i laičku bratovštinu Oblata svetog Ambrozija.

sveti_karlo_boromejski_2

Postao je posebno omiljen kod vjernika („San Carlone“) zbog svojeg nesebičnog zalaganja i brige za bolesnike u vrijeme velike kužne pošasti u Milanu (1576.). Njegova korespondencija u milanskoj ambrozijanskoj knjižnici broji 268 knjiga (folijanata), a sadrži 35 tisuća pisama. Preminuo je u Milanu 3. studenoga 1584. Blaženim ga je 1602. proglasio papa Klement VIII., a svetim 1610. papa Pavao V. Zlatna liga (savez švicarskih katoličkih kantona), sklopljena 1586., nazvana je po njemu 1655. Boromejskom ligom.

Sveti Karlo Boromejski - župna crkva u Karlobagu

Zazivaju ga prigodom bolesti želuca, trbuha i crijeva, grčeva i čireva, a zaštitnik je Lombardije, biskupa, kateheta, katekumena, sjemeništaraca, duhovnih vođa, proizvođača štirke, jabučnjaka te mnogih biskupija, naselja, učilišta, župa i crkava širom svijeta i hrvatskih krajeva (Lacići kod Magadenovca, Karlobag, Okrug na Čiovu, Tovariševo kod Bača, Pančevo).

Sveti Karlo Boromejski-župna crkva u Okrugu

 

Sveti Malahija iz Armagha

Sveti Malahija (Malachy), biskup, cistercit, prvi irski kanonizirani svetac, rođen je 1094. kao Maelmhaedhoc Ó Morgair u irskom gradu Armaghu. Armagh je glavni grad istoimene grofovije u sjevernoj Irskoj, sjedište sveirskog primasa, dakle irska crkvena prijestolnica. Plemićkog podrijetla, sin učitelja, već je u mladosti stekao izvrsnu naobrazbu. Jedan od njegovih učitelja bio je Imhar O'Hagan, kasniji opat u Armaghu. Postao je redovnik, živio po strogim pravilima, a za svećenika ga je 1119. zaredio sveti Ceallah (Celsus). Svoje znanje o teologiji i liturgiji usavršavao je u Lismoreu (grofovija Waterford), kod tamošnjeg biskupa, svetog Malchusa, benediktinca. Opat u Bangoru postao je 1123., biskup Connora 1124., a nadbiskup Armagha 1132. Malahija je bio mudar i razborit biskup, sjajan propovjednik i crkveni obnovitelj. Umjesto keltske liturgije uveo je rimsku, a u svećeničke redove zaveo red i disciplinu. Pripisuju mu se brojna čudesa i proroštva, a bolesnike je ozdravljivao polaganjem ruku iznad njihovih glava. U vrijeme gladi sadio je po Irskoj jabuke. Odlikovao se velikom privrženošću rimskoj crkvi i svetom ocu papi. Krenuo je 1139. na put u Rim, preko Škotske, Engleske i Francuske, a zaustavio se u opatiji Clairvaux (departman Aube, Champagne-Ardenne, sjeveroistočna Francuska), gdje je tada živio i djelovao velikan kršćanske Europe, slavni sveti Bernard, utemeljitelj cistercita. Malahija je na svetog Bernarda ostavio snažan dojam i on je na račun irskog biskupa izrekao niz pohvala. Postali su veliki prijatelji, Bernard je Malahiji pomogao kod uspostavljanja cistercitskog reda u Irskoj (opatija Mellifont u grofoviji Louth, 1142.), a nakon njegove smrti napisao Malahijin životopis.

U Rimu je papa Inocent II. Malahiju imenovao svojim legatom u Irskoj. I na svojem drugom putu u Rim, Malahija se zaustavio u Clairvauxu i tamo se razbolio. Slutio je da mu se bliži kraj, a sveti Bernard i njegovi redovnici okružili su ga brižnom pažnjom. On je samo odmahivao glavom i govorio: "Sve je to uzalud. No, iz ljubavi se pokoravam vašoj njezi." Preminuo je u Clairvauxu 2. studenoga 1148. Svetim ga je 1190. proglasio papa Klement III., kao prvog kanoniziranog irskog sveca. Sveti Malahija vjerojatno ne bi bio tako poznat izvan granica svojeg prekrasnog Zelenog otoka da mu nisu pripisali tobožnja proroštva o papama, sve do konca svijeta. Ta su proroštva čista krivotvorina iz XVI. stoljeća, ispunjena mutnim, neodređenim i višeznačnim tvrdnjama, a da bi bila vjerodostojnija iskorišteno je ime i slava svetog Malahije. Konstruirana su na navodnim Malahijinim vizijama u vrijeme njegovog boravka u Rimu, 1139. Sveti Malahija je zaštitnik Irske, nadbiskupije Armagh te biskupije Down i Connor, a posvećene su mu mnoge župe i crkve diljem Irske i Sjeverne Amerike.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 4. Studeni 2018.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.