NaslovnaSvetac danaSveti Augustin, sveta María Micaela Desmaissières i Blažena

Sveti Augustin, sveta María Micaela Desmaissières i Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv

Kolovoz
Ponedjeljak, 28. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

sveti_augustin

Današnji sveti zaštitnik Aurelije Augustin, filozof, teolog i crkveni naučitelj rodio se 13. studenog 354. u Tagasti, u sjevernoafričkoj rimskoj pokrajini Numidiji (danas Souk Ahras, Alžir). Jedan od najvažnijih latinskih crkvenih otaca i veliki zapadni crkveni naučitelj, bio je sin rimskog dekuriona, poganina Patricija i majke kršćanke, svete Monike. U Kartagi je studirao gramatiku, dijalektiku, retoriku, aritmetiku, geometriju, astronomiju i glazbu. U mladosti se priklonio dualističkom maniheizmu i živio razvratnim životom. Tada je dobio i nezakonitog sina Adeodata.

Nakon završenog studija otvorio je govorničku školu u Tagasti i zatim predavao u Kartagi, a 383. preuzeo mjesto učitelja govorništva u Milanu. Za njim je u Italiju došla i njegova brižna majka Monika. Potaknut propovijedima milanskog biskupa Ambrozija i majčinim molitvama, postao je 23. travnja 387. kršćaninom. Krstio ga je sveti Ambrozije, zajedno s njegovim sinom Adeodatom. Vratio se potom u Afriku gdje je 391. zaređen za svećenika, a 396. postao biskup u Hiponu (danas Hannaba u Alžiru). U tom gradu preminuo je na današnji dan, 28. kolovoza 430., u vrijeme kada su Vandali opsjedali grad. Tijelo mu je zatim preneseno najprije na Sardiniju, a poslije u Paviju.


Napisao je više od 100 djela od kojih su najbrojnija tumačenja svetopisamskih tekstova i propovijedi, zatim teološka i polemička djela protiv krivovjernika. Najčitanije mu je djelo „Ispovijesti", neka vrsta duhovne biografije, a najvažnije „O Božjoj državi", u kojem iznosi svojevrsnu filozofiju i teologiju povijesti. „Ispovijesti" započinju poznatom rečenicom: „Za sebe si nas stvorio, Bože, i nemirno je srce naše dok se ne smiri u Tebi"! O Augustinu govore mnoge legende, od kojih navodimo tek jednu. Dok je, razmišljajući o Bogu šetao uz more, opazio je dječaka kako školjkom pretače more u jamu pijeska. Augustin ga je upitao što to radi, a dječak je odgovorio: „Isto što i ti; ti želiš shvatiti neizmjernog Boga, a ja želim izgrabiti more." Kao filozof i teolog imao je velik utjecaj na cjelokupni razvoj zapadnoeuropske misli. Proglašen je 1298. crkvenim naučiteljem, kao jedan od „velikih doktora Zapadne crkve".

Sveti Augustin - župna crkva u Velikoj

Po njemu su nazvani brojni gradovi (među njima i Saint Augustine u Floridi), a zaštitnik je pivara, tiskara, teologa, očnih bolesnika, Vallette na Malti te brojnih biskupija, gradova, naselja, udruga, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Velika, Bočkinci kod Marijanaca, Jamno kod Bednje, Mutilić kod Udbine, Belej na Cresu, Sveta Nedjelja na Hvaru, sjemenište u Subotici). Istaknutu ulogu u povijesti Crkve imaju redovnici augustinci, koji slijede monaška pravila svetog Augustina, svoga zaštitnika. Tijekom stoljeća augustinci su se razgranali u nekoliko redova i skupina (fratri pustinjaci, regularni kanonici, bosonogi augustinci), a nekoć su uspješno djelovali i u hrvatskim krajevima. Hrvatskoj su dali više biskupa, uglednih propovjednika, profesora i diplomata, a augustinac pustinjak bio je i hrvatski blaženik Gracija iz Mula (1438.-1508.).

Sveta María Micaela Desmaissières

Sveta María Micaela Desmaissières, španjolska redovnica, utemeljiteljica kongregacije Klanjateljica službenica presvetog Sakramenta i milosrđa, poznata i kao sveta María Micaela od presvetog Sakramenta (Santa María Micaela del Santísimo Sacramento), rođena je 1. siječnja 1809. u Madridu kao Micaela Desmaissières y López de Dicastillo, u obitelji visokog španjolskog visokog plemstva, kći visokog časnika Miguela i dvorske dame Bernarde. U djetinjstvu je ostala bez majke. Izvrsno je slikala, svirala harfu, plesala i jahala. Kretala se u visokim krugovima, a prateći brata Diega, španjolskog veleposlanika u Parizu i Bruxellesu, boravila u europskim kraljevskim palačama. Već se u ranoj mladosti posvetila dobrotvornom radu, brizi za bolesnike i siromahe, a djeci je predavala vjeronauk. Ljubav prema Isusu u presvetom Sakramentu postala je vodilja u Micaelinom životu. Kad je 1834. u Gudalajari izbila epidemija kuge, Micaela se junački istakla u službi bolesnika.

Otvorila je 21. travnja 1845. u Madridu dom za posrnule djevojke i ugrožene žene, a kao velika štovateljica Euharistije osnovala je 1856. kongregaciju Klanjateljica službenica presvetog Sakramenta i milosrđa (Adoratrices Esclavas del Santísimo Sacramento y de la Caridad ). Uzela je redovničko ime María Micaela del Santísimo Sacramento. La Madre Sacramento, kako su je zvali, izabrana je 1858. za poglavaricu reda i ubrzo otvorila nove kuće u brojnim španjolskim gradovima. Njezin ispovjednik i duhovni vođa bio je sveti Antun Marija Claret.

Družba se posvetila promicanju euharistijskih pobožnosti i služenju bližnjima. Časna majka Marija Mihaela preminula je u Valenciji 24. kolovoza 1865., od posljedica kolere kojom se zarazila njegujući bolesnike. U Valenciji je i pokopana. Papa Pio XI. proglasio ju je 1925. blaženom, a 1934. svetom. Njezina družba djeluje i danas uspješno diljem svijeta (Europa, Južna i Srednja Amerika, Afrika, Azija), s oko 1100 sestara u 23 zemlje.

Blažena Levkadija (Lavrentija) Harasimiv

Blažena Lavrentija Harasimiv, krsnim imenom Levkadija, ukrajinska grkokatolička redovnica i mučenica, rođena je 30. rujna 1911. u ukrajinskom selu Rudniki (kotar Mikolaiv, okrug Lavov/L’viv). Pristupila je 1931. Sestrama svetog Josipa, a dvije godine kasnije položila je vječne zavjete i uzela redovničko ime Lavrentija. Sovjetski, komunistički Narodni komesarijat unutarnjih poslova uhitio ju je 1950. zbog ispovijedanja vjere i odanosti dragom Bogu. Poslali su je po kazni u češki grad Bořislav (okrug Teplice, pokrajina Ústí nad Labem), a kasnije je premjestili u Tomsk, grad na jugozapadu Sibira. Tamo se ubrzo razboljela od sušice i nikada se više nije oporavila. 

Zbog lošeg zdravstvenog stanja poslali su je 30. lipnja 1950. u selo Harsk (oblast Tomsk) gdje je morala voditi brigu o jednom nepokretnom bolesniku. Unatoč sve lošijem zdravlju, prekomjernom radu i nečovječnom okruženju Lavrentija je ustrajala u svojoj žarkoj vjeri. Tuberkuloza ju je potpuno shrvala i ona je preminula u Harsku na današnji dan, 28. kolovoza 1952. Blaženom ju je 27. lipnja 2001. u Lavovu proglasio papa Ivan Pavao II, tijekom svojeg posjeta Ukrajini, zajedno s još 24 ukrajinske žrtve zločinačkog sovjetskog režima.

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 28. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).