NaslovnaSvetac danaSveti Aleksandar iz Bergama i sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy

Sveti Aleksandar iz Bergama i sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy

Kolovoz
Subota, 26. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

sveti_aleksandar_iz_bergama

Današnji sveti zaštitnik, Aleksandar (Alessandro da Bergamo), kojeg štuju i naši Branimiri i Branke, bio je rimski konjički časnik iz Bergama (Lombardija), vjerojatno stotnik u Tebanskoj legiji, čiji su se pripadnici masovno obratili na kršćanstvo. Progonjen je zbog svoje vjere i zbog toga jer nije želio sudjelovati u mučenju uhvaćenih kršćana. Prema predaji napustio je svoju legiju, kojom je zapovijedao još jedan budući svetac, sveti Mauricije i koja je zbog kršćanskih uvjerenja većine svojih pripadnika desetkovana (svaki deseti vojnik je umoren). Aleksandar je nekoliko puta uhvaćen, ali je uspijevao pobjeći iz zatvora u Milanu i Comu.


U bijegu iz Milana pomogao mu je sveti Fidelis (San Fedele), također časnik Tebanske legije. Širio je Kristovu vjeru i u bijegu te je obratio mnoge ljude u Bergamu, među njima i mučenike Firma i Rustica.

Naposljetku je ipak uhvaćen u Bergamu i odrubljena mu je glava na današnji dan, 26. kolovoza 303. Na tom mjestu podignuta je crkva Sant'Alessandro in Colonna. Posvećena mu je bergamska katedrala, zaštitnik je grada Bergama, bergamske biskupije te mnogih talijanskih župa, crkava i naselja.

Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy

Sveta Marija od Propetog Isusa Baouardy, poznata i kao Mariam (Mirjam) iz Abellina, palestinska redovnica, bosonoga karmelićanka, prozvana „ljiljanom Palestine" i „glasnicom Duha Svetoga", mističarka i stigmatičarka, rođena je 5. siječnja 1846. u palestinskom selu I'billinu (Abellinu) kod Nazareta (Galileja, danas sjeverni Izrael), kao Mariam (Mirjam) Baouardy, kći libanonskih roditelja, melkita, Giriesa Baouardyja i Mariam Chahine, trinaesto od četrnaestero njihove djece i jedina kći (svi njihovi sinovi umrli su ranom djetinjstvu). Krštena je u Melkitskoj katoličkoj crkvi (kršćani istočnog obreda), a dvije godine kasnije rodio se njezin mlađi brat Boulos. Ubrzo nakon toga, 1848., umrli su Marijini roditelji, a nju je usvojio očev brat, koji se nastanio u Aleksandriji (Egipat). Marijinog brata usvojila je neka obitelj iz Nazareta i ona ga nikada više nije vidjela. Kad je Marija navršila trinaest godina, stric ju je želio udati za brata svoje žene u Kairu, ali ona je to odbila. Nakon toga zaposlila se kao služavka i bila izložena poniženjima i nasilju jer nije željela prijeći na islam. Pobjegla je brodom u Bejrut (Libanon), a u svibnju 1863. zaposlila se kao kuharica kod jedne arapske obitelji u francuskom gradu Marseilleu. Počela je čeznuti za samostanskim životom pa je u svibnju 1865. ušla kao novakinja u samostan Sestara svetog Josipa (Le Capelette, Marseille). Gospodin ju je tada odlikovao svojim svetim ranama, a tamošnje sestre nisu je željele primiti u svoj red.

U lipnju 1867. stupila je u karmelićanski samostan u Pauu (Akvitanija, jugozapadna Francuska) i uzela redovničko ime Marija od Propetog Isusa. Poslana je 1870. kao misionarka u indijski grad Mangalore (država Karnataka, jugozapadna Indija), gdje je 21. studenoga 1871. položila svečane redovničke zavjete. Zbog neslaganja s tamošnjim biskupom Garrelonom, koji nije vjerovao u njezine vizije, vratila se u studenom 1872. u matičnu kuću u Pau. U kolovozu 1875. poslana je u svoju rodnu Palestinu, gdje je pod njezinom vodstvom sagrađen karmelićanski samostan u Betlehemu. Mističarka i stigmatičarka, mnogo je trpjela, a naročitu pobožnost razvila je prema Duhu Svetom. Kad je govorila o Duhu Svetom, činila je to žarkim zanosom i djelovala preobraženo. U njezinim viđenjima često su je posjećivali Isus i Marija. Ljudi su je viđali kako lebdi u zraku, a posjedovala je i darove ekstaze, čitanja savjesti i proročanstava. Prema nekim izvorima, zahvaljujući njezinoj viziji otkriveno je biblijsko mjesto Emaus. Preminula je na današnji dan, 26. kolovoza 1878., u Betlehemu (Palestina).

Njezine relikvije počivaju u karmelićanskoj crkvi u Betlehemu, a njezin grob časte i kršćani i muslimani. Blaženom ju je proglasio papa Ivan Pavao II. 13. studenoga 1983., a svetom papa Franjo 17. svibnja 2015. Imenjakinja je naše hrvatske blaženice, Marije od Propetog Petković, s kojom je ponekad miješaju. Prigodom svečanosti njezine kanonizacije na Trgu svetog Petra u Rimu, papa Franjo pored ostalog je rekao: "Iz vječne ljubavi Oca i Sina, koja u nama boravi po Duhu Svetom, snagu crpi naše poslanje i naše bratsko zajedništvo; iz nje uvijek iznova izbija radost nasljedovanja Gospodina na putu njegova siromaštva, djevičanstva i poslušnosti; i ta ista ljubav poziva nas na rast u kontemplativnoj molitvi. To je na osobit način iskusila sestra Marija Baouardy koja je - ponizna i neuka - znala davati savjete i teološka razjašnjenja krajnje jasnoće, što je plod njezina trajnoga dijaloga s Duhom Svetim."

 

Svi datumi

  • Subota, 26. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).