NaslovnaSvetac danaBlažena Djevica Marija Kraljica, sveti Simforijan iz Autuna

Blažena Djevica Marija Kraljica, sveti Simforijan iz Autuna

Kolovoz
Utorak, 22. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

blazena_djevica_marija_kraljica

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam. Naslov "kraljice" posljedica je vjerničkog razmišljanja te posebno pučke pobožnosti. Marija je za pobožni puk ne samo "kraljica", već i "gospodarica", "vojvotkinja", pa čak i "carica", a u našem starom, prelijepom nazivu i "cesarica". Marija se kao Majka i službenica Gospodinova pokazala dostojnom takve časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina bogomajčinstva. Ako liturgija kaže "da Bogu služiti znači kraljevati", onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je da je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči i lijepa, u srednjem vijeku nastala, molitva "Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa"! Ona označava vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega izmoli oproštenje i milost. Marija se kao kraljica saginje nad našu ljudsku bijedu i pritječe joj u pomoć. Kada je, dakle, njezin Bog i Sin, kralj kraljeva, doveo Djevicu djevica uz slavlje anđela, radost arkanđela i klicanje neba, ispunjeno je proroštvo psalmista, koji govori Gospodinu: Kraljica ti zdesna stade, u odjeći pozlaćenoj, zaodjenuta izvezenim ruhom.

Blažena Djevica Marija Kraljica mira i Kraljica Hrvata - župna crkva u Zemuniku

Hrvati su uvijek bili veliki štovatelji Blažene Djevice Marije i njoj su se uvijek obraćali u teškim vremenima i molili za pomoć. Zvali su je tijekom povijesti "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i "kraljica Hrvata". Spjevali su joj brojne pjesme koje se i danas rado pjevaju. Već kod prvih hrvatskih knezova i kraljeva isticalo se izvanredno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici. U selu Biskupija kod Knina pronađen je Pralik Gospe Velikoga Zavjeta iz oko 1050. Kasnije su štovanje podržavali i širili osobitom revnošću pavlini, franjevci, dominikanci i isusovci. Uz pavline je vezan razvoj Marijinih svetišta u Remetama i Mariji Bistrici. Franjevci su podigli svetišta na Trsatu, u Sinju i Iloku. Dominikanci su posredno ili neposredno uveli u hrvatske obitelji moljenje svete krunice. Isusovci su odgojili mnoge mladiće i djevojke pomoću Marijinih kongregacija.

Blažena Djevica Marija Kraljica mira - kapela u Donjoj Reki

Zagrebački nadbiskup Antun Bauer okrunio je 1935. u Mariji Bistrici čudotvorni kip Marijin i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Majku Božju kraljicom Hrvata. Blaženoj Djevici Mariji Kraljici posvećene su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Remetinec-Blato kod Zagreba, Zagreb-Sljeme, Davor, Mursko Središće, Savska Ves kod Čakovca, Mala Subotica, Donji Pustakovec kod Donjeg Kraljevca, Mošanci kod Žakanja, Zemunik-Kraljica mira i Kraljica Hrvata, Grubine kod Podbablja-Kraljica Hrvata,...

Blažena Djevica Marija Kraljica - župna crkva u Davoru

...Podbablje, Lug/Kuk-Širokovac kod Tomislavgrada-Kraljica Hrvata, Palić kod Subotice-Kraljica svijeta, Toronto-Kraljica Hrvata). Slavi se i časti i kao Kraljica mira (Zagreb-Gornja Dubrava, Granešinski Novaki kod Zagreba, Donja Reka kod Jastrebarskog, Dobri Zdenci kod Gornje Stubice, Marinec kod pregrade, Podrute kod Novog Marofa, Sisak, Zadar-Stanovi, Makarska, Međugorje, Donje Hrasno kod Neuma), Kraljica apostola (Zaprešić), Kraljica mučenika (Vukovar, Lasinja, Radun kod Kaštel Starog), Kraljica Neba i Zemlje (Ploče), Kraljica Neba (Polje Krapinsko) te posebno kao Kraljica svete Krunice (blagdan 7. listopada).

Sveti Simforijan iz Autuna

Sveti Simforijan (latinski Symphorianus, francuski Symphorien, talijanski Sinforiano) iz Autuna u Galiji (danas departman Saône-et-Loire, Bourgogne), mučenik, sin plemenitih roditelja, senatora Fausta i Auguste, živio je i djelovao u III. stoljeću. O njegovom mučeništvu svjedoči sveti Grgur iz Toursa (539.-594.), biskup i povjesničar. Simforijan je dobio odličnu naobrazbu i kršćanski odgoj. U gradu Autunu živjeli su tada uglavnom pogani, koji su štovali Apolona, Dijanu i Kibelu. Mladi Simforijan jednom se javno izrugivao kultu Kibele (Cybèle), božice zemlje i plodnosti, pa je uhićen i doveden pred gradskog suca Heraklija. Bio je iz plemenite rimske obitelji pa mu je ponuđeno da se odrekne svoje kršćanske vjere. Čak mu je ponuđen novac da to učini.

Simforijan se nije želio odreći Krista Gospodina pa je dvaput javno posvjedočio svoju vjeru. Najprije je izbičevan, a potom osuđen na smrt. Dok su ga vodili na stratište, njegova majka s gradskih zidina hrabrila je sina: „Sine, sine, Simforijane! Sjeti se Boga živoga! Danas nećeš izgubiti život, nego dobiti bolji." Simforijanu je odrubljena glava pred gradskim zidinama u Autunu, na današnji dan, 22. kolovoza 178., za vrijeme progona cara Marka Aurelija.

Sveti Simforijan iz Autuna - crkva u Azayu-le-Rideau

Biskup Eufronije iz Autuna podigao je oko 450. opatiju na mjestu Simforijanovog mučeništva. Simforijanove relikvije nalaze se danas u jednoj kapeli katedrale svetog Lazara u Autunu, gdje se čuva i glasovita slika „Mučenje svetog Simforijana" (1834.) slavnog francuskog slikara Jean-Auguste-Dominiquea Ingresa. Zazivaju ga kod suše, očnih bolesti i sifilisa, a zaštitnik je grada Autuna, djece, studenata, sokolara i bogalja te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Francuske, Belgije, Engleske i svijeta.

 

Svi datumi

  • Utorak, 22. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).