NaslovnaSvetac danaSveti Pio X. i blaženi Aleksandar Haleški

Sveti Pio X. i blaženi Aleksandar Haleški

Kolovoz
Ponedjeljak, 21. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

sveti_pio_x

Današnji sveti zaštitnik, papa Pio X., rođen je 2. lipnja 1835. kao Giuseppe Melchiorre Sarto u Rieseu kraj Trevisa, drugo od desetoro djece siromašnog postolara i poštara. Bogoslov u Padovi, svećenik (1858.), stalno i ravnomjerno napredovao je u službi Krista Gospodina: kapelan u Tombolu (1858.), župnik u Salzanu (1867.), kanonik i profesor dogmatske i moralne teologije u Trevisu (1875.), biskup Mantove (1884.), kardinal i patrijarh Venecije (1893.), izabran je za papu 1903. Dokinuo je pravo veta pri izboru pape što su ga imale Španjolska, Francuska i Austrija, smanjio napetosti između Svete Stolice i talijanske države i dopustio talijanskim katolicima sudjelovanje u izborima i političkom životu.

Mnogo je učinio u crkvenoj, duhovnoj i liturgijskoj obnovi, osnovao Biblijski institut u Rimu, reformirao i preuredio Rimsku kuriju, promicao kršćansku pouku i pobožnosti, zalagao se za svakodnevnu i ranu pričest (od sedme godine).

Ponovo je uveo gregorijansko pjevanje, poticao jasne i jednostavne propovijedi, pomagao misije, objavio prvi Zbornik crkvenog prava.

Govorio je: „U križu je moja politika" i „Rođen sam siromašan, živio sam siromašno i želim umrijeti siromašan". Marijanski papa, izraziti pastoralac, prijatelj i zaštitnik siromaha i radnika, preminuo je na današnji dan, 21. kolovoza 1914., duboko potresen izbijanjem prvog svjetskog rata. Papa Pio XII. proglasio ga je blaženim 1951., a svetim 1954. Zaštitnik je prvopričesnika, hodočasnika te mnogih biskupija, naselja, župa i crkava po cijelom svijetu.

Blaženi Aleksandar Haleški

Blaženi Aleksandar Haleški (Alexander of Hales, latinski Alexander Halensis ili Alensis), engleski skolastički filozof i teolog, rođen je između 1180. i 1186. u Halesu, grofovija Shropshire (danas Halesowen, West Midlands). Nakon školovanja u domovini (vjerojatno i u Oxfordu), studirao je u Parizu. Diplomirao je 1215. filozofiju, a 1221. teologiju. Jedan od začetnika franjevačke škole (Schola Fratrum Monorum), postao je 1220. profesor teologije na Pariškom sveučilištu. Boravio je neko vrijeme u Rimu i u Engleskoj, gdje je imenovan kanonikom crkve svetog Pavla u Londonu i arhiđakonom u Coventryju.

Zatim se vratio u Pariz i ponovno preuzeo svoju profesorsku katedru. Sudjelovao je 1235. kao mirovni posrednik u pregovorima između Engleske i Francuske. U njegovom životu dogodio se 1236. ili 1237. neočekivani preokret. Ugledni, imućni profesor, na glasu zbog svoje učenosti i mudrosti, odrekao se svega i vođen svjetlom Božje milosti stupio u franjevački red. Taj ponizni i siromašni znanstvenik postao je tako prvi franjevac titular Katedre na Pariškom sveučilištu. Sudjelovao je početkom 1245. na Prvom saboru u Lyonu.

Poznavao je Aristotelovu filozofiju i njegove arapske komentare i prvi se njima služio. U metafizici slijedio je Anzelmov ontološki dokaz i smatrao da se razumom može dokazati Božja opstojnost. Napisao je mnoga značajna teološka djela („Exoticon", „Sermones", „Summa"). U djelu „Summa universae theologiae", koje je dugo bilo temeljni skolastički priručnik, prvi je upotrijebio skolastičku metodu. Osim u teologiju, Aleksandar iz Halesa bio je dobro upućen u logiku i dijalektiku, a raspravljao je o teodicejskim, psihološkim i etičkim temama. Njegovu teološku misao slijedio je sveti Bonavantura (nazvao je Aleksandra svojim „ocem i učiteljem") te mnogi drugi franjevački teolozi (Jean de La Rochelle, Odo Rigaldus, William iz Middletona, Richard Rufus iz Cornwalla) i značajni kršćanski mislioci. Nazvan je „Doctor irrefragabilis" („Neoborivi doktor"), „Doctor doctorum" („Doktor doktora") i „Theologorum monarcha" („Kralj teologa"). Preminuo je na današnji dan, 21. kolovoza 1245., u franjevačkom samostanu u Parizu, a franjevački martirologij spominje ga kao blaženika.

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 21. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).