NaslovnaSvetac danaSveti Maksimilijan Kolbe, sveti Dominik Ibáñez de Erquicia i Franjo

Sveti Maksimilijan Kolbe, sveti Dominik Ibáñez de Erquicia i Franjo Shoyemon

Kolovoz
Ponedjeljak, 14. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

sveti_maksimilijan_kolbe

Današnji sveti zaštitnik rođen je 7. siječnja 1894. kao Rajmund Kolbe u poljskom gradiću Zduńska Wola kraj Łódźa. Nestašan i okretan dječak, s 13 godina pridružio se franjevcima konventualcima u Lavovu i dobio redovničko ime Maksimilijan (Maksymilian). Filozofiju i teologiju završio je u Rimu, doktorirao 1915., a za svećenika je zaređen 1918.

Osnovao je 1917. Vojsku Marije Bezgrešne, 1927. Gospin grad Niepokalanów, veliki samostan i informativni centar u Teresinu nedaleko Varšave, a 1930. Grad Bezgrešne (Mugenzai No Sono), samostan i sjemenište u japanskom gradu Nagasakiju. U Poljsku se vratio 1936. i posvetio se radu u Gospinom gradu. Nakon njemačke i sovjetske okupacije Poljske uhićen je i 28. svibnja 1941. odveden u Auschwitz, gdje je podvrgnut strašnim poniženjima i mučenjima.


Jednom je Poljaku, logorašu u bloku, u kojem se nalazio i otac Maksimilijan, uspjelo pobjeći. Za osvetu je osuđeno deset drugih logoraša na strašnu smrt u bunkeru gladi. Jedan je od njih bio poljski narednik Franciszek Gajowniczek, otac obitelji. Taj je zavapio: "Jadna moja ženo, jadna moja djeco!" Iz redova postrojenih logoraša pred zapovjednika je izišao otac Kolbe i ponudio se u zamjenu za nesretnoga oca obitelji.

Sveti Maksimilijan Kolbe - župna crkva u Trnovčici

Zapovjednik ga je upitao: "Tko si ti?" Odgovor je glasio: "Katolički svećenik!" Zamjena je prihvaćena i otac Maksimilijan, mučenik vjere i ljubavi prema bližnjemu, pošao je s osuđenima u bunker gladi, gdje je nakon tri tjedna gladovanja usmrćen injekcijom na današnji dan, 14. kolovoza 1941. Blaženim ga je 1971. proglasio papa Pavao VI., a svetim 10. listopada 1982. papa Ivan Pavao II. 

Sveti Maksimilijan Kolbe - župna crkva na Bijeniku (Zagreb)

Zaštitnik je ovisnika o drogama, političkih zatvorenika, zatvorenika, obitelji, novinara, radio-amatera, esperantista, dobrovoljnih darivatelja krvi i pokreta za život. Zaštitnik je mnogih naselja, ustanova, župa i crkava diljem svijeta. Župa svetog Maksimilijana Kolbea nalazi se i u Zagrebu (Bijenik-Črnomerec), a vode je hrvatski franjevci konventualci iz provincije svetog Jeronima. Posvećena mu je i župa Blažene Djevice Marije Majke Crkve u zagrebačkoj Trnovčici (Gornja Dubrava) koju vodi Družba svećenika Srca Isusova (dehonijanci). Godine 2011. položen je i temeljni kamen za gradnju crkve svetog Maksimilijana Kolbea u Podhumu kod Jelenja, nedaleko od Rijeke. 

sveti_maksimilijan_kolbe_crkva_u_podhumu

Sveti Maksimilijan Kolbe-crkva u Podhumu

Gradnja crkve počela je u rujnu 2012., a svečanost posvete novoizgrađene crkve održana je 13. kolovoza 2015. godine.

Sveti Dominik Ibáñez de Erquicia i Franjo Shoyemon

Sveti Dominik (Domingo) Ibáñez de Erquicia Pérez de Lete, baskijski i španjolski svećenik, dominikanac, filipinski i japanski misionar i mučenik, rođen je u veljači 1589. u Régilu (Errezilu), u baskijskoj provinciji Gipuzkoi. U dominikanski red ušao je 1605. u San Sebastiánu. Uputio se 1611. kao misionar na Filipine i tamo je zaređen za svećenika.

Predano je širio Radosnu vijest u filipinskoj pokrajini Pangasinan, na zapadu otoka Luzona. Kasnije je postao profesor teologije na Sveučilištu svetog Tome (Colegio de Santo Tomas) u Manili. Odlučio je 1623. otići u Japan, u vrijeme najžešćih progona tamošnjih kršćana. U Japanu je deset godina djelovao u tajnosti i u teškim okolnostima vjerno služio japanskim kršćanima i njihovom sakramentalnom životu. Njegov najbliži suradnik i pomoćnik bio je japanski vjeroučitelj i prevoditelj, laik Franjo (Francis) Shoyemon (Shōemon), vjerojatno rodom iz Nagasakija.

Obojica su uhićeni u srpnju 1633. i najprije utamničeni u zloglasnom zatvoru u Nagoyi (okrug Chūbu, otok Honshu). U tamnici je otac Dominik primio Franju Shoyemona u dominikanski red kao novaka i brata suradnika. Japanski vlastodršci tražili su od njih da zaniječu Krista Gospodina, ali oni su to otklonili. Zatim su obojicu mučenika otpremili u zatvor u Nagasakiju (otok Kyushu). Kad se i dalje nisu htjeli odreći svoje vjere, sljedbenici japanskog vojnog vladara, shoguna Tokugawe Iemitsua, podvrgli su ih strašnim mučenjima (naopako vješanje nad jamom, „tsurushi"). Umoreni su na današnji dan, 14. kolovoza 1633., na brdu Nishizaka u Nagasakiju. Papa Ivan Pavao II. proglasio ih je blaženima 18. veljače 1981. u Manili (Filipini), a svetima 18. listopada 1987. u Rimu, zajedno s prvim filipinskim svecem, Lovrom (Lorenzom) Ruizom.

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 14. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).