NaslovnaSvetac danaKolovozSveti Dominik i sveti Cirijak Rimski

Sveti Dominik i sveti Cirijak Rimski

Kolovoz
Utorak, 8. Kolovoz 2017. 00:00

sveti_dominik

Danas svoj imendan slave naši prijatelji s imenima Dominik, Dinka, Dinko, Nedjeljka i Nedjeljko. Njihov je zaštitnik osnivač velikoga i značajnoga dominikanskog reda, sveti Dominik (Domingo Félix de Guzmán), rođen oko 1170. u španjolskom gradiću Caleruega (biskupija Osma, pokrajina Burgos, Castilla) kao sin kraljevskog upravitelja Félixa i blažene Juane de Aza. Student filozofije i teologije u Palenciji, kanonik u Osmi od 1194., augustinac, apostolski je djelovao među hereticima katarima, posebno albigenzima, naročito na jugu Francuske.

Osnovao je 1215. u Toulouseu dominikance, glasoviti Red propovjednika, kojeg je 1216. potvrdio papa Honorije III. Žarko je želio da njegovi sljedbenici učenjem i propovijedima te primjernim apostolskim životom i evanđeoskim siromaštvom brane i naviještaju katoličku vjeru. Milosrdni prijatelj siromaha, poznat po brojnim čudesima, osobito je zaslužan za širenje krunice. Za vrijeme gladi osnovao je gostinjac, a kada mu je nedostajalo novca za uzdržavanje, prodao je svoje skupocjene knjige: „Zar ću ja nad mrtvim kožama studirati, dok vani na ulici moja braća umiru od gladi?“


Slikaju ga sa zvijezdom iznad glave jer se prema legendi kod krštenja pojavila zvijezda na njegovom čelu najavljujući veliku budućnost malog Dominika. Dominikova majka. blažena Juana de Aza, sanjala je prije njegovog rođenja psa sa zubljom u ustima. To je protumačeno kao znak da će njezin sin, Bogu poslušan kao pas, nositi u mrak svijeta svjetlo evanđelja. Pas sa zubljom u ustima postao je kasnije dominikanskim simbolom. Dominik je preminuo 6. kolovoza 1221. u Bologni. Svetim ga je 1234. proglasio papa Grgur IX.

Sveti Dominik - župna crkva u Konjščini

Zaštitnik je astronoma i astronomije, lažno optuženih, znanstvenika, Dominikanske Republike i Valette na Malti te mnogih naselja, župa, crkvi, kapela i samostana diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Konjščina, Dominkovica kod Velikog Trojstva, Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Bol na Braču, Dubrovnik, Goražde, Poljana kod Tuzle). Njegovi dominikanci (oko 6700 članova) djeluju i danas uspješno na svim kontinentima i u hrvatskim krajevima (Dubrovnik, Gruž kod Dubrovnika, Korčula, Bol na Braču, Stari Grad na Hvaru, Split, Trogir, Zagreb, Rijeka, Klopče kod Zenice).

Sveti Cirijak Rimski

Sveti Cirijak (Cyriacus), rimski đakon i mučenik, rođen je u III. stoljeću. Potomak rimske patricijske obitelji, po nekim izvorima liječnik, obratio se na kršćanstvo i razdijelio svoje bogatstvo siromasima. Postao je oko 300. đakon pape Marcelina, u doba vladavine cara Dioklecijana. Služio je i pomagao kršćanskim robovima koji su prisilno gradili terme za cara. Bio je na glasu svetosti pa ga je Dioklecijanova žena Serena, koja je potajno bila kršćanka, pozvala da njezinu opsjednutu kćer Artemiju oslobodi od zloduha. Cirijakove molitve su pomogle i Artemija je ozdravila. Car mu je nakon toga poklonio kuću, koju je Cirijak pretvorio u kapelu i u njoj krstio obraćenike. Prema predaji pozvan je nakon toga u Babilon (Al-Mahawil, Irak), gdje je oslobodio od zloduha i Jobiju, kćerku perzijskog kralja Shapura II. Nakon toga ju je pokrstio, a na kršćanstvo se obratila i cijela Shapurova obitelj te mnogo njegovih podanika.

Kad se Cirijak vratio u Rim, Dioklecijan se 305. odrekao prijestolja, a Cirijak je bačen u tamnicu. Mučen je i pogubljen 16. ožujka 306. na Salarijskoj cesti, zajedno s više od dvadeset drugih mučenika. Svima njima nakon mučenja (polijevali su ih kipućom vodom) odrubljene su glave. Bilo je to za vladavine cara Maksimijana. Poznata su i neka imena Cirijakovih drugova, mučenika: Largus, Smaragdus, Crescentianus, Sergius, Secundus, Alban, Victorianus, Faustinus, Felix, Silvanus te četiri žene - Memmia, Juliana, Cyriacides, Donata... Pokopao ih je svećenik Ivan, a papa Marcel I. dao je kasnije njihova tijela prenijeti na Ostijsku cestu, na zemljište kršćanke Lucine. Papa Honorije I. podigao je sredinom VII. stoljeća na Cirijakovom grobu baziliku.

Cirijakove relikvije prenesene su kasnije u rimsku crkvu Santa Maria in Via Lata, a dio relikvija nalazi se u opatiji svetog Cirijaka u Altorfu (Alsace, sjeveroistočna Francuska) i u nekim njemačkim crkvama. Uvršten je među četrnaest svetih pomoćnika. Vjernici ga zazivaju u smrtnoj opasnosti, kod raznoraznih iskušenja, grižnje savjesti, napada zloduha i opsjednutosti, a zaštitnik je egzorcista, očnih bolesnika, osuđenika na prisilni rad, vinogradara te mnogih naselja, crkava, samostana i kapela širom svijeta. Posvećena mu je crkva na našem otoku Premudi (sveti Kirjak), a nekoć se na splitskom Marjanu nalazila spilja s oratorijem svetog Cirijaka. Po nekim izvorima postoji čak 27 svetaca, većina od njih mučenici, koji nose ime Cirijak, od kojih su mnogi nazvani baš po našem današnjem zaštitniku. Sedmorica od njih posebno su spomenuti u Rimskom martirologiju pa danas odajemo počast svima njima.

 

Svi datumi

  • Utorak, 8. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).