NaslovnaSvetac danaKolovozPreobraženje Gospodinovo, sveti Hormizda

Preobraženje Gospodinovo, sveti Hormizda

Kolovoz
Nedjelja, 6. Kolovoz 2017. 00:00

preobrazenje_gospodinovo

Danas slavimo uzvišeni događaj iz Kristova života, o kojem nas izvješćuju evanđelisti Matej, Marko i Luka, te sveti Petar u svojoj drugoj poslanici. On je s Ivanom i Jakovom bio očevidac toga događaja, koji cijeloga života nije zaboravio, pa o njemu u spomenutoj poslanici piše: "Uistinu, nismo vam navijestili moć i dolazak našega Gospodina Isusa Krista držeći se lukavo izmišljene bajke, nego jer smo bili očevici njegova (božanskog) veličanstva. On je, naime, primio čast i slavu od Boga Oca kad mu je od tako uzvišene Slave došao glas: 'Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao.' I taj glas koji je došao s neba mi smo čuli kad smo bili s njim na svetoj gori. Tim držimo vrlo sigurnim sve proroštvo.

Vi dobro činite što upirete u nj pogled kao u svjetiljku koja svijetli u tamnome mjestu dok ne osvane dan i dok se ne pomoli Danica u vašim srcima" (2 Pt 1, 16-19). U drugoj polovini svoga apostolskoga života Isus se jedne večeri s trojicom odabranih apostola popeo na goru Tabor, što se poput kakvog divovskog stošca iz plodne Ezdrelonske doline diže nebu pod oblake. Bila je noć, Gospodin je po običaju molio, a učenici su od umora pozadrijemali. I dok je Isus molio, "lice mu zasja kao sunce" (Mt 17, 2), a "njegove haljine postadoše tako sjajnobijele kako ih ne može obijeliti nijedan bjelilac na zemlji" (Mk 9, 3).

preobrazenje_gospodinovo_3

Ostatak događaja majstorski opisuje sveti Luka. "I gle, dva čovjeka, Mojsije i Ilija, počnu s njim razgovarati. Pojaviše se u sjaju, a govorili su o njegovoj smrti koju mu je trebalo podnijeti u Jeruzalemu. Petra i njegove drugove bijaše svladao san. Kad se probudiše, vidješe ga u sjaju, i obojicu što su stajali s njim.

Preobraženje Gospodinovo - župna crkva u Piškorevcima

Dok su se ovi rastajali od njega, Petar mu, ne znajući što govori, reče: 'Učitelju, dobro je da ostanemo ovdje! Napravit ćemo tri sjenice: jednu tebi, jednu Mojsiju, jednu Iliji.' Dok je on to još govorio, naiđe oblak te ih prekrije. Kad zamakoše u oblak, učenici se prestrašiše, a iz oblaka doprije glas: 'Ovo je Sin moj, Izabranik moj! Njega slušajte!' U isti čas kad glas zaori, Isus se nađe sam. Oni su šutjeli i nikom ništa nisu kazivali u to vrijeme što su vidjeli" (Lk 9, 30-36).

Preobraženje Gospodinovo - grkokatolička župna crkva u Jastrebarskom

Preobraženju Gospodinovom posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Jastrebarsko-grkokatolici, Strošinci kod Vrbanje, Piškorevci kod Đakova, Banovci kod Bebrine, Bučje kod Pleternice, Petrinja, Baljci kod Ružića-grkokatolici, Dubrovnik, Borovica kod Vareša).

Sveti Hormizda

Sveti Hormizda (Hormisdas, talijanski Ormisda), 52. rimski papa, podrijetlom Perzijanac, rođen je 450. u Frosinoneu (Lazio), oko 75 kilometara jugoistočno od Rima, kao sin Giusta iz Venafra (Molise). Ime je vjerojatno dobio po prognanom perzijskom princu Hormizdu. Bio je bliski suradnik pape Simaha (Symmachusa), a prije nego što je postao rimski arhiđakon, bio je oženjen i imao sina koji će 536. postati papa Silverije. Bio je 502. zapisničar na saboru u crkvi svetog Petra. Tada mu je biskup Pavije Ennodio prorokovao da će postati papa. Već kao udovac Hormizda je jednoglasno izabran za papu 20. srpnja 514. Naročitu brigu zadavali su mu krivovjerci na Istoku, a i sam bizantski car Anastazije I. bio je pristaša monofizita. Papa Hormizda pažljivo je nastojao ponovno povezati kršćanski Istok i Zapad te uspostaviti mir, a to je uspio tek 518., dolaskom na bizantsko prijestolje cara Justina I., koji je bio sklon odredbama Kalcedonskog sabora. Tražio je od pape da u Bizant pošalje svoju misiju. Papa Hormizda odmah je poslao svoje legate koji su sa sobom ponijeli dokumente o pomirbi. S tim dokumentima upoznati su car Justin, carski nećak Justinijan i patrijarh Ivan II.

Obje strane pokazale su spremnost za obnovu zajedništva i dogovor je postignut na Veliki četvrtak, 28. ožujka 519. Nakon kraćeg kolebanja i carigradski patrijarh Ivan II. potpisao je pred velikim mnoštvom u carigradskoj prvostolnici dokument („formula Hormisdae") kojim je papa Hormizda zatražio priznanje odredbi donesenih na saboru u Kalcedonu, osudu svih krivovjeraca i njihovih sljedbenika (Nestorije, Eutihije, Akacije, carevi Zeno i Anastazije te mnogi drugi). Tako je ponovno, nakon trideset pet godina, uspostavljeno jedinstvo Crkve. Hormizda je bio glasovit po svojoj moralnoj čvrstini i oštroumnosti. Obnovio je liturgiju i uljepšao mnoge rimske crkve. Sačuvano je sedamdesetak njegovih pisama. Za Hormizdinog pontifikata sveti Benedikt je sastavio svoja pravila i započeo izgradnju samostana Monte Cassino. Sveti papa Hormizda preminuo je na današnji dan, 6. kolovoza 523., u Rimu i pokopan u crkvi svetog Petra. Zaštitnik je konjušara i stajskih momaka, a zajedno sa svojim sinom, papom Silverijem, i zaštitnik rodnog Frosineonea.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 6. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).