NaslovnaSvetac danaSveti Ivan Marija Vianney i sveti Stjepan I., papa

Sveti Ivan Marija Vianney i sveti Stjepan I., papa

Kolovoz
Petak, 4. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

sveti_ivan_marija_vianney

Današnji sveti zaštitnik Ivan Marija (Jean-Baptiste-Marie) Vianney, legendarni arski župnik (Curé d'Ars), rodio se 8. svibnja 1786. kao seljački sin u Dardillyju kraj francuskog grada Lyona (departman Rhône). Djetinjstvo i mladost proveo je u vrijeme strahovlade francuske revolucije. Na vjeronauk je išao potajno, a prvu pričest primio u štaglju. Zaređen je za svećenika 1815. iako nije bio dobar student (padao je gotovo na svakom ispitu) i loše je vladao latinskim jezikom. Najprije je djelovao kao župni vikar u Ecullyju, a 1818. postavljen je za župnika malenog i siromašnog, vjerski zapuštenog i zanemarenog sela Ars-sur-Formans blizu Lyona (departman Ain). Obilazio je svoje župljane, naročito bolesnike i siromahe, provodio noći u molitvi pred Presvetim Sakramentom i trapeći se činio pokoru za svoje vjernike. Omiljeni i neumorni ispovjednik, čudotvorac i prorok, iskušavan je i uznemiravan od Zloga, osobito kad bi noćima pokušao zaspati 2 do 3 sata.


Mnogo je molio, nosio kostrijet, bičevao se i hranio se samo krumpirom. Sam sebe je nazivao "seoskim glupanom", po 12 sati dnevno boravio je u ispovjedaonici, a njegovo čitanje ljudske savjesti bilo je pravo čudo. O ljudima je znao stvari o kojima nikom nisu govorili i neizmjerno im je pomagao. Mnoštva vjernika i pokajnika hrlila su na njegove propovijedi i ispovijedi, a 1855. u selu koje se pretvorilo u pravo proštenište, boravilo je oko 20 tisuća hodočasnika.

Osnovao je i dom za siromašne djevojčice. Pripisuju mu se mnoga čuda. Prvo čudo koje je učinio je umnažanje brašna. U Arsu je služio kao župnik 40 godina, a u njemu je i preminuo na današnji dan, 4. kolovoza 1859. Blaženim ga je proglasio 1905. papa Pio X., a svetim 1925. papa Pio XI. Zaštitnik je svećenika, ispovjednika i župnika, te mnogih naselja, biskupija, župa i crkava diljem svijeta.

Sveti Stjepan I., papa

Sveti Stjepan (Stephanus) I., 23. rimski papa i mučenik, sin Jovija, rođenjem Rimljanin, podrijetlom Grk, vladao je Crkvom od 12. svibnja 254. do 2. kolovoza 257. Za vladavine pape Lucija I. obavljao je službu rimskog arhiđakona. Kao papa protivio se ponovnom krštenju krivovjeraca i otpadnika od Crkve koji su se obratili ili pokajali. Smatrao je da je njihovo krštenje valjano te je za njihov povratak u Crkvu dovoljna ispovijed i pokora. Zapadne Crkve podržale su papu Stjepana u toj odluci, dok je mišljenje u istočnim Crkvama bilo podijeljeno. Sukobljavao se zbog toga s afričkim i azijskim biskupima, posebno s Ciprijanom Kartaškim, koji su zagovarali ponovno krštenje. Papa Stjepan podržao je i ponovno djelovanje nekih španjolskih biskupa koji su od Crkve ranije otpali zbog progona. Donio je i odluku da se liturgijska odjeća može nositi samo kod održavanja kršćanskih obreda. Obredi se ne mogu služiti u uličnoj odjeći, a na ulicama se ne smije nositi crkvena odjeća.

Iako je vladao samo tri godine, svojim mudrim potezima utvrdio je primat rimskoga biskupa. Pozivao se na Matejevo evanđelje, u kojem je dokazan Petrov primat. Kako je rimska biskupska stolica Petrova stolica, to je njezin primat prešao i na njegove nasljednike. Stjepan I. zalagao se i za nerazrješivost braka i za uvođenje zaručničkog prstenja kao simbola bračne vjernosti. Prema predaji preminuo je kao mučenik 2. kolovoza 257. Car Valerijan je tada ponovno počeo progoniti kršćane pa su njegovi vojnici odrubili glavu papi Stjepanu dok je sjedio na papinskom prijestolju i predvodio misu.

Sveti Stjepan I., papa - katedrala u Hvaru

Drugi pak izvori smatraju da nema dokaza o njegovom mučeništvu. Bio je pokopan na Kalistovom groblju na Apijevoj cesti. Njegove relikvije nalaze se u rimskoj crkvi svetog Silvestra, u crkvi svetog Stjepana u Pisi, u katedrali njemačkog grada Speyera i u našem Hvaru. Relikvije (glavu) svetog Stjepana I. poklonio je 1899.  hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu mletački patrijarh Giuseppe Sarto, kasniji papa Pio X. Crkva slavi Stjepana I. 2. kolovoza, a zaštitnik je mnogih naselja, župa i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Hvarska biskupija, otok Hvar, grad Hvar, hvarska katedrala, Stari Grad na Hvaru, otok Vis, Barbat na otoku Rabu).

 

Svi datumi

  • Petak, 4. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).