NaslovnaSvetac danaBlaženi Augustin Kažotić i sveta Lidija iz Tijatire

Blaženi Augustin Kažotić i sveta Lidija iz Tijatire

Kolovoz
Četvrtak, 3. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

blazeni_augustin_kazotic

Današnji blaženi zaštitnik Augustin Kažotić, hrvatski duhovni velikan, rodio se u Trogiru oko 1260. u hrvatskoj plemićkoj obitelji. Majka mu se zvala Radoslava. Dominikanac, zaredio se u Trogiru ili Splitu, studirao na pariškoj Sorbonni od 1287., a 1303. imenovao ga je zagrebačkim biskupom papa Benedikt XI.

blazeni_augustin_kazotic_3

Branitelj siromaha i obespravljenih, promicatelj zdravstvene zaštite i higijene, začetnik humanizma u sjevernoj Hrvatskoj, teološki pisac, vrsni govornik i znanstvenik, u Zagrebu je utemeljio katedralnu školu i knjižnicu. Siromašni sjemeništarci školovali su se besplatno. Po selima je dao kopati bunare i saditi ljekovito bilje. Prvi je poznati organizator crkvenog pjevanja u Hrvatskoj i tvorac zagrebačkog obreda. Zbog svoje kulture, rječitosti i svetog života uživao je veliki ugled pa su ga plemići često uzimali za suca u međusobnim sporovima.

Povjesničar Baltazar Krčelić, kanonik, piše da je 1312. u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru biskupa Kažotića na današnjem Trgu bana Jelačića provreo izvor vode, glasoviti "Manduševac". Nakon posjeta papi Ivanu XXII. u Avignonu, 1318., nije se više smio vratiti u Zagreb jer se zamjerio ugarsko-hrvatskom kralju Karlu I. Robertu (iznio je papi tužbe na zloporabe koje su činili kralj i njegovi dvorjanici).

 

Blaženi Augustin Kažotić - župna crkva na zagrebačkoj Peščenici

Imenovan je 1322. biskupom u talijanskom gradu Luceri (Puglia), gdje je na glasu svetosti preminuo na današnji dan, 3. kolovoza 1323. Pokopan je u tamošnjoj katedrali. Vjernički puk štovao ga je zbog brojnih čudesa, među njima ozdravljenja nijemih i opsjednutih, a papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. Dio njegovih relikvija čuva se u zagrebačkoj katedrali. Zaštitnik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, hrvatskih katoličkih misija u Londonu i Hamburgu te hrvatskih naselja, župa, crkava i kapela  (Zagreb-Peščenica-Volovčica, župna crkva i dominikanski samostan, Lupoglav kod Brckovljana, Nedeljanec kod Vidovca, Trogir-nacionalno svetište, Nagorinac kod Selaca na Braču).

Sveta Lidija iz Tijatire

Sveta Lidija iz Tijatire, poznata i kao Lidija iz Filipa, Purpuraria, Philippisia, prva krštena Europljanka, Grkinja, živjela je u I. stoljeću u Filipima, glavnom gradu grčke pokrajine Makedonije. Bila je rodom iz Tijatire (Thyatira, danas turski grad Akhisar, provincija Manisa), grada u Lidiji (Lydiji), pokrajini u zapadnoj Maloj Aziji. Nadimak Lidija dobila je očito po rodnom kraju. Bavila se prodajom grimiza i proizvoda obojenih grimizom. Sveti Luka izvještava u Djelima apostolskim: „Kada dođe subota, iziđosmo izvan gradskih vrata k rijeci gdje smo držali da se nalazi bogomolja. Tu sjedosmo te počesmo govoriti skupljenim ženama. Među njima slušala nas neka žena imenom Lidija, prodavačica grimizne odjeće iz grada Tijatire; ona je priznavala pravoga Boga; Gospodin joj otvori srce tako da se prikloni Pavlovim riječima.

Kad bi krštena ona i dom njezin, zamoli nas ovako: „Ako ste, dakle, stekli uvjerenje da sam prava vjernica Gospodnja, dođite u moju kuću i tu stanujte!" I prisili nas na to." (Dj, 16:13-15). Lidija je vjerojatno bila imućna i slobodna žena, možda udovica jer je mogla ponuditi gostoprimstvo apostolu Pavlu i njegovim pratiteljima, Luki, Sili i Timoteju. Apostol Pavao prvi put je stupio u Europu oko 50. godine i započeo propovijedati u Filipima. Filipi (Filippoi) su antički grad sjeverozapadno od Kaválle u Grčkoj (istočna Makedonija). Pavao je godine 53. u Filipima osnovao prvu kršćansku općinu na europskom tlu. Kad je stigao u neki novi grad, Pavao je imao običaj posjetiti sinagogu kako bi najprije propovijedao Židovima i prozelitima (novim obraćenicima) koji se se tamo okupljali.

Prema nekim izvorima rimski zakon je zabranjivao Židovima ispovijedanje njihove vjere unutar granica Filipa. Stoga su Pavao i njegovi pratitelji u subotu pronašli mjesto izvan grada, pored rijeke Gangites, gdje su smatrali da se nalazi bogomolja. Tamo su zatekli samo žene, a jedna od njih bila je Lidija, po svemu sudeći uspješna, samostalna, emancipirana žena. Ona je priznavala pravoga Boga i prihvatila istinu pa je „krštena ona i dom njezin". Pavao nije htio biti vjernicima na teret, a radosnu vijest je želio predati bez ikakve plaće i nadoknade. Lidija je pak pružanjem gostoprimstva u svojem domu željela dokazati i potvrditi svoju vjeru. U njezinoj kući vjerojatno se okupljala prva Crkva na europskom tlu. Filipljani su kasnije u nekoliko navrata slali Pavlu potrebne stvari i apostol im je bio zahvalan. Zacijelo je među njima važnu ulogu igrala i sveta Lidija, o čijoj daljnjoj sudbini nemamo podataka. Zaštitnica je bojadisača tkanina, ali je iznad svega trajni simbol vjere i gostoljubivosti, važan primjer značajne uloge žena i njihovog ravnopravnog položaja u povijesti i razvoju Crkve te putokaz za njihov status u suvremenom životu i djelovanju Crkve Kristove u modernim vremenima. Štuju je kao sveticu i katolici i pravoslavci i protestanti.

Sretan imendan želimo svim našim Lidijama!

 

Svi datumi

  • Četvrtak, 3. Kolovoz 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).