NaslovnaSvetac danaSrpanjSveti Petar Krizolog, sveti Abdon i Senen i blažena Zdenka

Sveti Petar Krizolog, sveti Abdon i Senen i blažena Zdenka Schelingová

Srpanj
Nedjelja, 30. Srpanj 2017. 00:00

sveti_petar_krizolog

Današnji sveti zaštitnik Petar Krizolog rodio se oko 400. u gradu Forum Cornelii (danas Imola, nedaleko Bologne). Đakon i svećenik, postao je oko 433. biskupom Ravenne, tada prijestolnice Zapadnog Rimskog Carstva. Graditelj crkava, reformator, borac protiv pogana i heretika, papinski savjetnik, prijatelj siromaha, zagovornik svakodnevnog primanja Svete pričesti, Doktor homilija, bio je glasovit po sjajnim, kratkim govorima, kojima je stekao ime Chrysologus, Zlatorječiti.

Jedna od njegovih mudrih izreka glasi: "Tko se namjerava šaliti s vragom, ne može se veseliti s Kristom". Bio je tako sjajan propovjednik da je punio ravenske crkve i pozitivno djelovao na carske dvorjanike. Nekršteni su molili za krštenje, a krivovjerci su se obraćali na pravu vjeru. Ostavio je za sobom 176 propovijedi.


Osobito ga je cijenila glasovita carica Galla Placida koja je upravljala carstvom umjesto maloljetnog sina Valentinijana i često od mudrog Petra tražila savjete. On je nagovorio caricu da gradi prekrasne ravenske crkve koje su i danas vrijedni biseri kršćanske umjetnosti. Preminuo je 31. srpnja 450. u Imoli. Zbog njegovih žarkih, jednostavnih i jasnih propovijedi o otajstvu Utjelovljenja, Apostolskom vjerovanju, ulozi Blažene Djevice Marije i Ivana Krstitelja u Spasenju te mnogih drugih, papa Benedikt XIII. proglasio ga je 1729. crkvenim naučiteljem. Zazivaju ga kod groznice i ujeda bijesnih pasa. Zaštitnik je mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Sveti Abdon i Senen

Sveti Abdon (Abdo, Abdus, Abdos) i Senen (Sennen, Sennis, Zennen), rimski mučenici, rodom Perzijanci, djelovali su u III. stoljeću. Rimski car Decije, progonitelj kršćana, zavladao je Perzijom i dao pogubiti mnoge kršćane i njihove svećenike. Abdon i Senen bili su ugledni građani, a potajno su živjeli kao kršćani. Pod okriljem noći pokopali su tijela mučenika. Car je to doznao, pozvao braću na sud i naredio im da prinesu žrtve bogovima. Abdon i Senen odgovorili su da oni poznaju samo jednog jedinog pravog Boga, stvoritelja neba i zemlje. Decije ih je tada okovane lancima poveo sa sobom u Rim kao svojevrsni trofej i dokaz svoje perzijske pobjede. Optužio ih je pred rimskim senatom, a oni su ponovno posvjedočili svoju vjernost Kristu Gospodinu. Sutradan su ih bičevali u Koloseju, a zatim su na njih puštena dva lava i četiri medvjeda. Međutim, te su zvijeri legle pred njihove noge i nisu dopustile zlotvorima da im priđu.

Na kraju je rimski prefekt poslao gladijatore koji su Abdona i Senena umorili svojim mačevima. Potom su ih vukli gradom sve do kipa boga Sunca. Tijela mučenika ostala su tamo ležati tri dana. Tada ih je pokupio podđakon Kvirin i pokopao na svojem zemljištu. Dogodilo se to oko godine 250. Za vladavine Konstantina Velikog otkriveni su njihovi grobovi, a njihova tijela ponovno su pokopana na Poncijanovom groblju (Via Portuense), kod gradskih vrata.

Dio njihovih relikvija čuva se danas u rimskoj bazilici svetog Marka evanđelista, a dio u benediktinskoj opatiji svete Marije u francuskom gradu Arlesu. Zazivaju ih kod tuče i pojave raznoraznih štetočina, a zaštitinici su bačvara, slabovidne i rahitične djece, dobre žetve te mnogih naselja, župa, crkava i kapela širom svijeta. Na slikama je sveti Abdon obično stariji, s kratkom, okruglom bradom, a sveti Senen mlađi, sa šiljastom bradom.

Blažena Zdenka Schelingová

Blažena Zdenka Schelingová, slovačka redovnica iz reda Milosrdnih sestara Svetog Križa, mučenica, rođena je kao Cecília Schelingová 24. prosinca 1916. u selu Krivá (okrug Dolný Kubín, Žilinský kraj), deseto od jedanaestero djece Pavola Schelinga i Zuzane Pánikove. Cecília je od 1922. do 1930. pohađala pučku školu u rodnom mjetu. Pobožna djevojčica, osjetila želju je za redovničkim pozivom i 6. srpnja 1931. stupila kao kandidatkinja u samostan Milosrdnih sestara Svetog križa u Podunajským Biskupícama, bratislavskoj gradskoj četvrti. Od 1933. do 1935. polazila je medicinsku i radiološku školu. Položila je 30. siječnja 1937. redovničke zavjete i uzela redovničko ime Zdenka. Radila je od 1937. do 1940. na internom odjelu bratislavske Državne bolnice, a potom do 1942. kao medicinska sestra u bolnici grada Humenné (Prešovský kraj, sjeveroistočna Slovačka). Uzorna redovnica i njegovateljica, zatim je radila kao laborantica na rentgenološkom odjelu Državne bolnice u Bratislavi.

Nakon II. svjetskog rata komunisti su počeli sa žestokim vjerskim progonima. Zdenka je u veljači 1952, pomogla u bijegu iz bolnice svećeniku Štefanu Koštialu, osuđenom na progon u Sibir zbog tobožnje špijunaže, ubacivši njegovim stražarima u čaj tablete za spavanje. Pokušala je pomoći u bijegu i trojici bogoslova, ali su to staljinistički zlotvori otkrili i uhitili je 29. veljače 1952. Strpali su je u zatvor, mučili i tukli, a 17. lipnja osudili je zbog veleizdaje na dvanaest godina zatvora i na deset godina gubitka građanskih prava. Sljedeće tri godine premještali su Zdenku iz zatvora u zatvor i pritom je sustavno zlostavljali, mučili i tukli. Neke od njezinih rana  nikad nisu zacijelile. Zbog zdravstvenih problema pustili su je 16. travnja 1955. iz zatvora. Nije se smjela vratiti u svoj samostan ni u bolnicu u kojoj je radila pa je uz pomoć jednog prijatelja primljena u bolnicu u Trnavi (zapadna Slovačka). Časna Zdenka preminula je tamo 31. srpnja 1955. Blaženom ju je 14. rujna 2003. u slovačkoj metropoli Bratislavi proglasio papa Ivan Pavao II. Danas njezino tijelo počiva u samostanskoj crkvi Svetog križa u Podunajským Biskupícama.

 

Svi datumi

  • Petak, 30. Srpanj 2021. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.