NaslovnaSvetac danaSveti Jakov stariji i blaženi Toma Kempenac

Sveti Jakov stariji i blaženi Toma Kempenac

Srpanj
Utorak, 25. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

sveti_jakov_stariji

Sveti Jakov stariji, ribar, apostol, sin Zebedejev i Salomin, brat Ivana evanđelista, rodio se u Betsaidi na Genezaretskom jezeru. Zajedno s bratom Ivanom na apostolsko djelovanje pozvao ga je godine 28. sam Krist Gospodin. Sveti Matej u svom evanđelju piše: "Idući odatle dalje, Isus opazi drugu dvojicu braće, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana, u lađici, s ocem, gdje krpe mreže. Pozva ih.

Oni odmah ostave lađicu i svog oca te pođu za njim" (Mt 4,21-22). Zajedno s Petrom i Ivanom pripadao je najužem krugu Isusovih sljedbenika. Bio je s njima nazočan uskrsnuću Jairove kćerke, Isusovu preobraženju na Taboru i njegovoj smrtnoj borbi u Getsemaniju. Iz evanđelja znamo da je bio vatrene, nagle naravi. Kad Samarijanci nisu htjeli primiti Isusa, Jakov i Ivan su mu rekli: "Hoćeš li da zapovjedimo ognju da siđe s neba i da ih uništi? Isus se okrenu pa ih ukori. I odu u drugo selo" (Lk 9,54-56). Iz Djela apostolskih saznajemo da ga je 44. u Judeji mačem pogubio kralj Herod Agripa.

Kad je vojnik koji je uhitio Jakova vidio kako hrabro prima smrtnu osudu, zamolio ga je za oproštenje i postao kršćaninom. Apostol ga je poljubio i rekao: "Mir s tobom!" Obojici je odrubljena glava. Slikari ga obično prikazuju kao putnika sa štapom u ruci, koji put i s mačem, što podsjeća na njegovu smrt, jer je od kralja Heroda Agripe bio pogubljen mačem i prvi od apostola pošao u mučeničku smrt. Sveti Ivan Zlatousti kaže o njemu: "Od početka ga je prožimao veliki žar: zapustio je sve ljudsko, te se popeo do neizrecivog vrhunca i ubrzo bio pogubljen."

Sveti Jakov stariji - crkva u Osijeku

Njegovo tijelo kasnije je preneseno u Compostelu (Galicija, Španjolska), a grob mu je u srednjem vijeku postao uz Rim i Jeruzalem najsvetije hodočasničko mjesto (Santiago de Compostela). Zazivaju ga kod artritisa, reumatskih bolesti, a zaštitnik je Španjolske, Čilea, Gvatemale, Nikaragve, hodočasnika, putnika, vitezova, vojnika, ljekarnika, kovača, kožara, krznara, ratara, voćara, težaka, konjanika, jahača, veterinara i reumatičara te mnogih krajeva, gradova, naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Medvednica, Gunja, Ilača kod Tovarnika, Osijek-kapucinski samostan, Gorjani, Klakar, Jakopovec kod Jalžabeta, Prelog, Ogulin, gospićko-senjska biskupija, Bilaj kod Gospića, Opatija, Jadranovo kod Crikvenice, Kornić na Krku, Sveti Jakov na Lošinju, Brdo kod Buja, Vodnjan, Barban, Medulin, Premuda, Soline na Dugom otoku, Vrpolje kod Knina, Šibenik-katedrala, Marina, Trogir-Čiovo, Cista Velika, Dicmo Donje, Pitve kod Jelse na Hvaru, Dubrovnik, Međugorje kod Čitluka, Plavna kod Bača).

Sretan imendan želimo našim dragim Jakovima!

Blaženi Toma Kempenac

Blaženi Toma Kempenac (latinski Thomas à Kempis, njemački Thomas von Kempen), augustinac, njemački duhovni pisac i mistik, rodio se 1380. u Kempenu kraj Kölna (okrug Viersen, Nordrhein-Westfalen), kao Thomas Hemerken, sin kovača Johanna i učiteljice Gertrud Kuyt. U rodnom Kempenu polazio je latinsku školu, a 1392. slijedio starijeg brata Johannesa u nizozemski grad Deventer (provinicija Overijssel, biskupija Utrecht), gdje je pohađao gradsku školu. Bio je član zajednice Braće zajedničkoga života, a 1399. stupio je u augustinski samostan svete Agneze u Sint Agnietenbergu kraj Zwollea (provincija Overijssel, Nizozemska), u kojem je njegov brat izabran za priora.

U augustinski red stupio je tek 1406., a za svećenika je zaređen 1413. U tom samostanu Thomas je boravio 72 godine, sve do svoje smrti. Bio je pored ostalog učitelj novaka, prior i zamjenik priora. Učenik Gerarda Grootea (1340.-1384.), bio je jedan od najutjecajnijih zagovaratelja pokreta devotio moderna, crkvenog duhovnog pokreta u XIV. i XV. stoljeću. Taj je pokret nastao u Nizozemskoj i proširio se po Belgiji i sjevernoj Njemačkoj. Naglašava »unutarnju pobožnost«, preziranje svijeta i nasljedovanje Krista u muci i poniznosti.

Među mnogobrojnim spisima toga pokreta ističe se djelo Nasljeduj Krista (De imitatione Christi) Tome Kempenskog, objavljeno 1472., od XV. stoljeća najčitanije i najutjecajnije duhovno štivo u Europi. To je djelo objavljeno u više od 4000 izdanja i prijevoda. Prvi ga je na hrvatski 1500. preveo Marko Marulić, a nakon njega isusovci Antanazije Jurjević (1629.) i Bartol Kašić (oko 1641.), pavlin Ivan Krištolovec (1719.) te mnogi drugi. Tomi Kempencu pripisuje se uzrečica „U svemu sam tražio mir, ali ga ne nađoh nigdje osim u kutu uz knjigu", što je citirao talijanski romanopisac Umberto Eco na prvim stranicama svojeg romana „Ime ruže". Toma je bio veliki zagovornik duhovnih vježbi, a bavio se pisanjem teoloških djela i prepisivanjem svetih knjiga. Ostavio je za sobom mnoge životopise, kronike, propovijedi i molitve. Smatra se da je „Bibliju" prepisao barem četiri puta. Preminuo je na današnji dan, 25. srpnja 1471., u Sint Agnietenbergu. Njegove relikvije čuvaju se u bazilici Naše drage Gospe u središtu nizozemskog grada Zwollea. U Crkvi je više puta pokrenut postupak njegove beatifikacije, ali nije završen. Ime Tome Kempenca nalazi se ipak otisnuto u mnogim katoličkim kalendarima, a vjernici diljem svijeta štuju ga kao blaženika. Tomin spomendan naročito se slavi u njegovom rodnom Kempenu, čiji je zaštitnik.

 

Svi datumi

  • Utorak, 25. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).