NaslovnaSvetac danaSveti Ilija, prorok i sveta Margareta

Sveti Ilija, prorok i sveta Margareta

Srpanj
Četvrtak, 20. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

sveti_ilija

Starozavjetni prorok Ilija bio je rodom iz Tišbe (današnji Jordan) i djelovao je u IX. stoljeću prije Krista. Prema Svetom pismu u doba izraelskih kraljeva Ahaba i Ahasje vatreno se borio za vjeru u jednoga pravoga Boga, Jahvea. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači „Jahve je moj Bog", a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i zalagao. Bog je poslao Iliju da opakom kralju Ahabu (oko 860. prije Krista) navijesti veliku sušu. Pred srditim Ahabom, koji je poubijao sve izraelske svećenike i širio štovanje krivih bogova, Ilija se morao skrivati. U pustinji mu je hranu donosio gavran. U Sarepti Sidonskoj Iliju je hranila neka udovica kojoj je on molitvom oživio mrtvog sina.

sveti_ilija_2

Nakon tri sušne i gladne godine, vratio se Ilija Ahabu i izazvao na dvoboj 450 Baalovih svećenika. Na gori Karmelu pred Ahabom i mnoštvom naroda priredili su dva junca na dva žrtvenika. Tada je Ilija rekao: „Sada prizovite vi svoje bogove, a ja ću prizvati svojega Boga Jahvu. Onaj koji pusti oganj na žrtvu pravi je Bog." I Baalovi svećenici počeli su vikati od jutra do podne: „Baale, usliši nas!" Ali odgovora nije bilo. Ilija im se rugao: „Vičite jače, možda vam bogovi spavaju!" A oni su još jače vikali i noževima se parali. Pred večer je Ilija oko svojeg žrtvenika iskopao jarak, sve polio s puno vode i pomolio se: „Jahve, pokaži danas da si ti Bog Izraelov!" Tada je pao oganj s neba, spalio žrtvu na žrtveniku i osušio vodu u opkopu. Sav narod je pao na zemlju vičući: „Jahve je Bog!" Nakon toga se Ilija pomolio za kišu i pala je obilna kiša. Kad je došlo vrijeme da Ilija pođe sa Zemlje, poveo je sa sobom učenika Elizeja, došli su do rijeke Jordana, Ilija je udario plaštem po vodi, ona se rastavila na jednu i drugu stranu te su prešli po suhom. Išli su dalje i odjednom su se pojavili ognjeni konji i kola i Ilija se počeo s njima dizati prema nebu.

sveti_ilija_zupna_crkva_u_metkovicu

Sveti Ilija - župna crkva u Metkoviću

Kao važna i omiljena osoba postao je legendaran. Ciklus priča o njemu donose Knjige kraljeva (uznesen je na nebo i opet će doći kao preteča Mesije). Kod Isusova preobraženja na Taboru u opisu trojice evanđelista nalazimo Mojsija i Iliju, kao najznačajnije osobe Staroga Zavjeta. Sveti Jakov u svojoj poslanici opisuje Iliju kao uzor uspješne molitve: "Mnogo može molitva pravednika ako je žarka. Ilija je bio čovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio da ne bude kiše; i nije pala na zemlju tri godine i šest mjeseci. Zatim je ponovo molio, pa je nebo dalo kišu, i zemlja je donijela svoj rod" (Jak 5, 16b-18). Značajno mjesto pripada proroku Iliji u kršćanskoj predaji i u djelima svetih Otaca. Osobito ga štuju karmelićani. U pučkom vjerovanju Ilija zapovijeda gromovima pa se naziva i Ilija gromovnik te štiti od oluje, groma, vatre i zrakoplova. Naročito je štovan u Slavoniji, Bosni i Hercegovini.

Sveti Ilija - župna crkva u Sincu

Zaštitnik je Bosne i Hercegovine, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Žumberka i Žumberčana te mnogih naselja, župa, crkava i samostana diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Podsused-franjevački samostan, Sveta Gera u Žumberku, Vinkovci, Klokočevci kod Đurđenovca, Beničanci kod Magadenovca, Velika Kopanica, Orubica kod Davora, Brodski Stupnik, Gradina, Sveti Ilija, Maja kod Gline, Hrastelnica kod Siska, Donji Kukuruzari, Lipnik kod Ribnika, Tušilović kod Karlovca, Sinac kod Otočca, Medviđa/Parčići kod Benkovca, Kljaci kod Ružića, Lišnjak kod Drniša, Studenci kod Lovreća, Kozica kod Vrgorca, Gornja Brela, Metković, Bosanski Brod, Liskovica kod Mrkonjić Grada, Bosansko Grahovo, Vojskova kod Bosanske Dubice, Kuljani kod Banje Luke, Glamoč, Turić kod Gradačca, Orašje kod Tuzle, Dokanj kod Tuzle, Zenica, Ularice u Usori, Novi Šeher kod Maglaja, Kiseljak, Čemerno kod Ilijaša, Rostovo kod Novog Travnika, Korićani kod Travnika, Kandija kod Bugojna, Podgradina kod Livna, Zidine kod Tomislavgrada, Doljani kod Jablanice, Solakova Kula kod Konjica, Kruševo kod Mostara, Masna Luka-Polja kod Posušja, Veljaci kod Ljubuškog, Stolac, Gornji Stoliv kod Kotora, Bođani kod Bača).

Sretan imendan želimo svim našim Ilijama!

sveta_margareta

Sveta Margareta

Danas slavimo i svetu Margaretu ili Margaritu (na Istoku je poznata i kao sveta Marina), djevicu i mučenicu iz Antiohije. Rodila se u III. stoljeću poslije Krista u gradu Antiohiji, u pokrajini Pizidiji (Mala Azija, današnja Turska). Prema svjedočanstvima suvremenika bila je izrazito lijepa djevojka. Roditelji su joj bili pogani, a nakon majčine smrti njezin otac Edezije dao ju je na odgoj dadilji na selo. Dadilja male Margarete bila je kršćanka te je djevojčicu tajno odgajala u kršćanskoj vjeri govoreći joj o Isusu i njegovoj majci Mariji. Margareta je brzo prihvaćala ljepotu novih kršćanskih istina i primila sakrament krštenja. Toliko je zavoljela Isusa da mu je zavjetovala svoje djevičanstvo i ostala mu vjerna sve do svoje smrti. Margaretin je otac bio ugledni poganski svećenik. 

sveta_margareta_2

Doznavši da mu je kći kršćanka, silno se razgnjevio i odrekao se kćeri. Rimski upravitelj Antiohije Olibrije vidio je jednom Margaretu kako pase ovce i zaljubio se u nju. Htio ju je uzeti za ženu, ali je zatražio od Margarete da se odrekne kršćanske vjere i da žrtvuje poganskim božanstvima. Margareta je čvrsto ostala uz svoju vjeru jer je spoznala da je vjera u Isusa jedina prava istina. Stoga ju je Olibrije dao neljudski mučiti i zlostavljati, nadajući se da će mukama slomiti junački duh male svetice.

Olibrijevi ljudi mučili su je u tamnici glađu i žeđu, zatim su je bičevali, štipali željeznim užarenim kliještima, kidali joj meso i stavili u kotao s vrelim uljem. No, 15-godišnja Margareta ostala je čvrsta i vjerna svojem nebeskom zaručniku. Preživjela je sve muke pa su joj na kraju godine 304. odrubili glavu. Kršćani su njezino izmučeno tijelo pobožno pokopali, a nad njezinim je grobom kasnije izgrađena prekrasna crkva.

Ubraja se među 14 svetih pomoćnika, a ukazala se i svetoj Ivani Orleanskoj.  

sveta_margareta_zupna_crkva_u_dubravi

Sveta Margareta - župna crkva u Dubravi

Slikari obično prikazuju svetu Margaretu okruženu velikom svjetlošću. U jednoj ruci drži križ, a u drugoj lanac kojim je privezala ljutog zmaja, koga gazi nogama. Križ prikazuje njezinu jaku i nepokolebljivu vjeru u Krista, a zmaj predstavlja pogansku zabludu i nasilje, koje je junački pobijedila. Zazivaju je kod bubrežnih bolesti, neplodnosti, gubitka majčinskog mlijeka i napasti, a zaštitnica je rodilja, trudnica, dadilja, žena, umirućih, prognanika, lažno optuženih, seljaka, mučenika te mnogih naselja, udruga, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Dubrava, Gornja Kupčina kod Jastrebarskog, Gornji Dubovec kod Križevaca, Lobor, Margečan kod Ivanca, Donja Dubrava, Velika Jelsa kod Karlovca, Štinjan kod Pule, Šorići kod Kanfanara, Jural kod Kanfanara, Vodnjan, Motovun-groblje, Prnjani kod Barbana, Bakar, Klenovica kod Novog Vinodolskog, Krk, Pag-benediktinski samostan, Jadrtovac kod Šibenika, Brist kod Gradca, Nerežišće na Braču, Dubrovnik, Bečej). 

Čestitamo imendan svim našim Margaretama, Margaritama, Marinama i Biserkama!

 

Svi datumi

  • Četvrtak, 20. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).