NaslovnaSvetac danaGospa Karmelska i sveta Marija Magdalena Postel

Gospa Karmelska i sveta Marija Magdalena Postel

Srpanj
Nedjelja, 16. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

gospa_karmelska

Danas slavimo blagdan Gospe od Karmela. Brdo Karmel u Palestini proteže se uz obalu Sredozemnog mora iznad lučkog grada Haife. Njegovi vrhunci od davnina su privlačili okolne stanovnike i putnike namjernike. U VI. stoljeću prije Krista na vrh Karmela popeo se filozof i matematičar Pitagora da bude bliže onome koji misli na više stvari. Polovicom I. stoljeća rimski car Vespanzijan tamo je prinosio žrtve bogovima za uspjeh ratnih pohoda. Povjesničari Tacit i Svetonije također spominju svetište na Karmelu. Ipak, Karmel je najpoznatiji po starozavjetnom proroku Iliji koji je uz "Ilijino vrelo", u samoći pećine koja je sačuvana do danas, provodio samotnjački život u molitvi i strogoj pokori, daleko od svakodnevne buke i vreve rodnog grada Tišbe, smještenog u plodnoj dolini rijeke Jordana. Lik proroka Ilije i brdo Karmel bili su izazov i prvim kršćanima koji su od samih početaka prisutni u mjestima oko Karmela, a oko godine 500. i na njegovom vrhu.

Početkom XIII. stoljeća na tom je mjestu živjelo pustinjačkim životom nekoliko križara po uputama jeruzalemskog patrijarha svetog Alberta. Tada je zapravo utemeljen karmelićanski red, a obnovili su ga u XVI. stoljeću sveta Terezija Avilska i sveti Ivan od Križa.

Prema predaji, svetom Simonu Stocku, karmelićanskom poglavaru iz XIII. stoljeća, ukazala se Majka Božja koja mu je preporučila da nosi škapular kao trajan znak Božje nazočnosti i odanosti Kristu Isusu pa će na taj način biti očuvan od nagle i nepripravne smrti. Škapular je komad gornje odjeće što je nose mnogi redovnici, a najpoznatiji je karmelski škapular, koji nose kao zalog posebne Marijine zaštite karmelićani i karmelićanke, ali i mnogi vjernici. Tumači Svetoga pisma misle da je Karmel slika nazočnosti pravoga Boga, slika ljupkosti i plodnosti njegove milosti, dakle slika Djevice Marije, osobe koja je sva pripadala Bogu. Stoga vjerni puk voli pobožnost prema Karmelskoj Gospi i rado nosi njezin škapular. Članovi karmelićanskog reda sami sebe nazivaju braćom i sestrama naše Gospe od gore Karmela i kao osobitu karizmu njeguju povezanost kontemplativne molitve i akcije. Karmelićani danas uspješno djeluju diljem kugle zemaljske i u hrvatskim krajevima. Muški karmelićanski samostani nalaze se u Somboru, Zagrebu-Remete, Splitu, Krku i Zidinama na Buškom jezeru, ženski karmelićanski samostani u Brezovici, Kloštar Ivaniću, Đakovačkoj Breznici, Mariji Bistrici i Sarajevu, a samostan karmelićanki Božanskog Srca Isusovog u Hrvatskom Leskovcu.

Gospa Karmelska - župna crkva u Ledenicama

Blagdan Gospe Karmelske odobrio je 1726. papa Benedikt XIII. U zbornoj molitvi ovog dragog marijanskog spomendana istaknut je zagovor Blažene Djevice pod čijim okriljem želimo stići do vrhunca, a to je Krist Gospodin. Nadahnuće molitvi je uspon na brdo Karmel, simboličko obilježje karmelićanske duhovnosti pod vodstvom svetog Ivana od Križa.

Gospa Karmelska - župna crkva u Zagvozdu

Gospi Karmelskoj posvećena su mnoga naselja, župe, crkve, samostani i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Jastrebarsko-samostan, Zagreb-Remete, Karlovac, Kuterevo kod Otočca, Smiljan kod Gospića, Moravička Sela kod Broda Moravica, Krasica kod Bakra, Ledenice kod Novog Vinodolskog, Rijeka-Donja Drenova, Krk, Cres, Fažana, Vodnjan, Barban, Bačva kod Višnjana, Funtana, Turanj kod Svetog Filipa i Jakova, Savar na Dugom otoku, Pirovac, Sapina Doca kod Rogoznice, Vodice-Okit, Trogir, Split, Runović, Zagvozd, Omiš, Kaštel Štafilić, Brela, Bogomolje kod Sućuraja na Hvaru, Bol na Braču, Nerežišća na Braču, Selca na Braču, Milna na Braču, Orebić, Poplat kod Vele Luke, Pločice u Konavlima, Bagalović kod Kule Norinske, Rose u Boki Kotorskoj, Brezici kod Dervente).

Sveta Marija Magdalena Postel

Sveta Marija Magdalena (Marie-Madeleine) Postel, francuska redovnica, utemeljiteljica kongregacije Sestara kršćanskih škola od milosrđa, rođena je 28. studenoga 1756. u Barfleuru (departman Manche, Normandija) kao Julie Françoise-Catherine Postel, kći Jeana Postela i Thérèse Levallois, u imućnoj i brojnoj seljačkoj obitelji. Od malih nogu isticala se dubokom i iskrenom pobožnošću i ljubavlju prema bližnjima. Već u devetoj godini primila je prvu pričest, a svestrani odgoj i naobrazbu primila je kod benediktinki u obližnjem Valognesu. Poslije školovanja vratila se kući i 1776. u Barfleuru otvorila školu za siromašne djevojke. Kao odgojiteljica postizala je izvrsne rezultate. Živjela je strogo pokornički, gotovo neprestano postila i nosila pokornički pojas. Za vrijeme krvave Francuske revolucije u svojoj kući sakrivala je progonjene svećenike i dijelila pričest. Kad je u njezinoj župi nastao razdor, smirila je duhove i uspostavila jedinstvo. Postala je 1798. franjevačka trećoredica. Zamolili su je 1805. da u Cherbourgu preuzme brigu i odgovornost za tamošnju školu s 300 učenika. Tamo je upoznala i abbéa Cabarta, duhovnog vođu i savjetnika. Njemu je povjerila svoj naum o osnivanju družbe za odgoj i školovanje mladeži.

U Cherbourgu je 1807. osnovala zajednicu Sestara kršćanskih škola od milosrđa (Congrégation des sœurs des Écoles chrétiennes de la Miséricorde). Julie je na Malu Gospu 1807. položila prve zavjete, uzela redovničko ime Marija Magdalena (Marie-Madeleine) i postala prva poglavarica družbe. Družba je za svoje potrebe prilagodila pravila Braće kršćanskih škola svetog Ivana de La Sallea. Broj sestara neprestano je rastao pa je družba preuzela i škole u obližnjim naseljima Octevilleu, Tamervilleu i Valognesu. Družba je nailazila na mnoge teškoće i nerazumijevanje, ali se zahvaljujući odlučnosti i upornosti majke Marije Magdalene sve više širila i otvarala nove ustanove.

Vodstvo družbe smjestilo se 1832. u negdašnjoj opatiji Saint-Sauveur-le-Vicomte (departman Manche, Normandija), gdje je smještena matična kuća Sestara kršćanskih škola od milosrđa. Duhovnu skrb nad družbom preuzeo je 1837. abbé François-Augustin Delamare, kasniji biskup u Luçonu. Majka Marie-Madeleine Postel preminula je na današnji dan, 16. srpnja 1846., u Saint-Sauveur-le-Vicomteu. Njezina družba imala je tada već 37 kuća. Na mjestu poglavarice naslijedila ju je blažena Placide Viel, o kojoj pišemo u prilogu od 4. ožujka. Odmah poslije smrti majke Marije Magdalene počeli su je štovati i zazivati kao sveticu, a njezin grob postao je mjestom stalnih hodočašća. Blaženom ju je proglasio 17. svibnja 1908. papa Pio X., a svetom 24. svibnja 1925. papa Pio XI. Njezina družba i danas djeluje uspješno diljem svijeta, u Europi, Africi i Aziji.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 16. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).