NaslovnaSvetac danaMajka Božja Bistrička, sveti Henrik

Majka Božja Bistrička, sveti Henrik

Srpanj
Četvrtak, 13. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

majka_bozja_bistricka

Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u Hrvata je nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja. To svetište u Mariji Bistrici stoljećima je mjesto hodočašća milijuna vjernika. Kip Majke Božje s Djetetom najprije se nalazio u kapeli na Vinskom Vrhu, odakle ga je, zbog turske prijetnje, tadašnji župnik 1545. krišom prenio u župnu crkvu. Tu ga je ispod kora zazidao, a  tajnu je ponio sa sobom u grob. Kip je tek 1588. ponovno pronađen. Prema predaji je nakon večernje molitve neobično svjetlo obasjalo mjesto ispod kora, odakle je sljedeći dan otkopan posve očuvan kip Majke Božje.

Kip je, opet zbog Turaka, 1650. ponovno zazidan iza glavnog oltara župne crkve. Zahvaljujući poticaju zagrebačkog biskupa Martina Borkovića godine 1684. opet je pronađen, a već drugi dan dogodilo se i prvo čudo. Vijesti o čudesnim pronalascima kipa i mnogobrojnim izlječenjima proširile su se i dalje od Zagreba. Kako je štovanje Majke Božje Bistričke sve više raslo, Hrvatski sabor je 1715. odlučio sagraditi zavjetni oltar, a današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882.

Majka Božja Bistrička - svetište u Mariji Bistrici

Za vrijeme gradnje, u noći Marijina uznesenja, izbio je požar i uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim velikog oltara i čudotvornog kipa Majke Božje. Godine 1934. tadašnji biskup koadjutor Alojzije Stepinac pješice je predvodio zavjetno hodočašće vjernika Zagreba i dao velik poticaj pučkom štovanju Majke Božje Bistričke. Godinu dana kasnije nadbiskup Antun Bauer okrunio je Marijin kip krunom hrvatskih vladara. Hrvatskim nacionalnim svetištem Marija Bistrica je proglašena 1971., a od 1987. slavi se na današnji dan, 13. srpnja, svetkovina Majke Božje Bistričke. Svi ti nestanci i ponovni pronalasci «crne Madone» učvrstili su vjeru ljudi u njenu čudotvornu moć. Brojne ploče zahvalnice i zavjetni darovi što se nalaze u svetištu, svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao «zdravlju bolesnih, utočištu grešnika, utjesi žalosnih, pomoćnici kršćana».

majka_bozja_bistricka_hrvatsko_nacionalno_svetiste_u_mariji_bistrici

Majka Božja Bistrička - hrvatsko nacionalno svetište u Mariji Bistrici

I danas rijeke hodočasnika dolaze pred čudotvorni, crni lik Majke Božje s djetetom Isusom u rukama kako bi molili, pjevali i plakali, tražeći Marijin zagovor i pomoć: Majko Božja Bistrička, moli za nas! Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni trenutak posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca, 3. listopada 1998. Sveti Otac Ivan Pavao II. potvrdio je to ovim riječima: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca."

sveti_henrik

Sveti Henrik

Današnji svetac zaštitnik Henrik (Heinrich) II. Sveti, posljednji njemački vladar iz saske kuće, rodio se 6. svibnja 973. u Bad Abbachu (Bavarska) ili u Hildesheimu (Donja Saska) kao najstariji sin bavarskog vojvode Henrika Svadljivca i Gizele Burgundske. Odgoj i izobrazbu stekao je u katedralnoj školi u Hildesheimu. Od 995. bavarski vojvoda, od 1002. njemački kralj, okrunjen je za rimskoga cara 14. veljače 1014. u crkvi svetog Petra u Rimu. Nećak Otona Velikog, osnivača Rimsko-njemačkg carstva, suprug svete Kunigunde Luksemburške, pokornik na glasu pobožnosti, osnivao je škole, čuvao granice i mir u Europi, poštovao neovisnost Crkve, štitio samostane, potpomagao misionare i brinuo za siromahe. Od neke teške bolesti dodirom ga je izliječio sveti Benedikt u Monte Cassinu.

sveti_henrik_2

Nakon Kunigundine smrti posjetio je opata u Verdunu sa željom da se zaredi, ali mu je opat savjetovao da zbog poslušnosti nastavi svoj vladarski posao i na taj način djeluje za Krista Gospodina. Osnovao je 1007. biskupiju u Bambergu. Preminuo je na današnji dan, 13. srpnja 1024. u Groneu kraj Göttingena. Zaštitnik je švicarskog grada Basela i njemačke biskupije Bamberg, a u tamošnjoj katedrali je i pokopan. Svetim ga je 1146. proglasio papa Eugen III. Zazivaju ga kod neplodnosti, a zaštitnik je roditelja bez djece, invalida, hendikepiranih osoba, osoba koje nisu primljene u svećenički i redovnički stalež, fizički napadnutih ljudi, kraljeva, vojvoda i benediktinskih oblata.

 

Svi datumi

  • Četvrtak, 13. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).