NaslovnaSvetac danaSveti Benedikt i sveti Oliver Plunkett

Sveti Benedikt i sveti Oliver Plunkett

Srpanj
Utorak, 11. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

sveti_benedikt

Sveti Benedikt je osnivač benediktinskog reda, „otac zapadnog redovništva" i velikan zapadnoeuropske kršćanske kulture. Rođen je oko 480. u talijanskom gradu Norciji (Umbrija). Mladi rimski patricij stekao je naobrazbu u Rimu, povukao se 497. u pećinu na litici u pustom kraju (danas Subiaco, Lazio), gdje je živio kao pustinjak i okupljao učenike. Prema legendi tamo mu je hranu donosio pitomi gavran. Sa svojim sljedbenicima oko 529. osnovao je i sagradio u Campagni samostan Monte Cassino, matičnu opatiju novog reda i središte vjerskog života kroz nekoliko stoljeća.

sveti_benedikt_3

Proučio je redovničko pravilo svetog Bazilija Velikog i na poticaj svoje sestre blizanke, Skolastike, napisao Redovnička pravila, prvi zakonik redovništva na Zapadu, koji je ujedinio rimsko pravno iskustvo (stabilnost, poslušnost) s kršćanskom pobožnošću (molitva) i praktičnim ciljevima (znanost, umjetnost, pismenost, poljodjelstvo, zanatstvo). Krilatica svetog Benedikta glasi: Ora et labora! Moli i radi! Svojim zajednicama kao glavno pravilo dao je ovaj program: "Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!" Zbog toga je benediktinski život uokviren i prožet svetom liturgijom. Preminuo je 21. ožujka 547. u Monte Cassinu. Njegov životopis napisao je papa Grgur Veliki u drugoj knjizi svojih Dijaloga, a svetim ga je 1220. proglasio papa Honorije III. Papa Pavao VI. proglasio ga je 1964. zaštitnikom Europe. Zazivaju ga kod vrbanca, groznice, žučnih kamenaca, upala, bubrežnih bolesti, osipa, trovanja, napasti, čarolija, a zaštitnik je Europe, umirućih, redovnika, školske djece, studenata, zemljoradnika, farmera, speleologa, jamara, građevinskih inženjera, arhitekata, kotlara, služinčadi, te mnogih gradova, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Blaškovec kod Svetog Ivana Zeline, Stupnik, Trebovec kod Ivanić-Grada, Mičevec kod Velike Gorice, Donji Mosti kod Kapele, Kloštar Podravski, Gornji Kraljevec kod Hrašćine, Hrastovljan kod Martijanca, Petrovsko, Svibovec Podravski kod Sračinca, Petrinja, Rovinj, Čajniče).

Njegovi benediktinci najstariji su katolički monaški red. Sve do XIII. stoljeća imali su izuzetno važnu ulogu u promicanju zapadnog kršćanstva. Iz benediktinskoga reda razvili su se mnogi drugi redovi i kongregacije (kamaldolezi, silvestrinci, valombrozi, cisterciti, trapisti). Danas red postoji kao unija 21 samostalnih samostanskih kongregacija, te ima oko 200 samostana i opatija s oko 8 tisuća članova na svim kontinentima. Ženski red benediktinki osnovala je Benediktova sestra Skolastika.

Sveti Benedikt - crkva u Stupniku

Danas benediktinke djeluju u oko 840 samostana s približno 16 tisuća redovnica u oko 60 kongregacija i federacija. Prvi benediktinci u Hrvatskoj javljaju se IX. stoljeću (samostan u Rižinicama kod Solina, koji je 852. osnovao knez Trpimir, samostani u Karinu, na Visu). Njihov doprinos Crkvi u Hrvata, hrvatskoj kulturi, znanosti, umjetnosti i školstvu bio je izuzetno značajan. U Hrvatskoj danas djeluje osam ženskih benediktinskih zajednica (Pag, Cres, Hvar, Rab, Trogir, Krk, Zadar, Šibenik), a 1965. obnovljen je i otvoren samostan benediktinaca na Ćokovcu kod Tkona (otok Pašman).

Sveti Benedikt - crkva u Mičevcu

Sveti Oliver Plunkett

Sveti Oliver Plunkett (irski Oilibhéar Pluincéid), irski biskup i mučenik, nadbiskup Armagha i sveirski primas, rođen je 1. studenoga 1625. u Loughcrewu (grofovija Meath), kao sin ugledne plemićke obitelji, baruna Johna Plunketta i Thomasine Dillon. Školovao se u Dublinu, a od 1647. u Irskom kolegiju u Rimu, gdje je studirao filozofiju, teologiju i matematiku. Darovit i marljiv mladić, zaređen je za svećenika 1. siječnja 1654. U Irsku se nije mogao vratiti zbog tadašnjeg Cromwellovog nasilja nad katolicima pa je djelovao od 1657. do 1669. kao profesor teologije u rimskom Kolegiju za širenje vjere. Papa Klement IX. imenovao ga je 9. srpnja 1669. nadbiskupom Armagha, a za biskupa je posvećen u Gentu (Belgija). U svoju dragu i napaćenu Irsku stigao je 1670. i sazvao dvije pokrajinske sinode.

U kratkom roku obavio je kanonske vizitacije svojih biskupija, uklanjao nerede, smirivao sukobe, krizmao oko 50 tisuća vjernika, zaredio niz svećenika, a u Droghedi je otvorio isusovačku školu. S dublinskim nadbiskupom Peterom Talbotom sporio se oko položaja irskog primasa. Za vrijeme žestokih progona irske Crkve od strane Engleza i tobožnje „papinske zavjere" sakrio se u župu  Clogherhead u blizini Droghede (grofovija Louth) i djelovao u potaji. Tada su zatvorene katoličke škole, samostani i sjemeništa, a mise su služene u tajnosti. Netko je nadbiskupa Olivera izdao pa je otkriven i uhićen 6. prosinca 1679. godine. Zatvoren je u Dublinu, kao žrtva izmišljotina i nasilja zloglasnog progonitelja Crkve i mrzitelja katolika, anglikanskog svećenika Titusa Oatesa. Tamo je podijelio posljednju pomast i ispovijedio drugog zatvorenika i mučenika, umirućeg nadbiskupa Dublina, Petera Talbota, svojeg nekadašnjeg suparnika. Nadbiskup Plunkett prebačen je u londonski zatvor Newgate. Suđeno mu je u Londonu zbog „veleizdaje" i tobožnje namjere da u Irsku dovede 20 tisuća francuskih vojnika. Na prvom suđenju nije mu dokazana nikakva krivnja, a na drugom, montiranom procesu, 15. lipnja 1681., osuđen je na smrt.

Pisma, što ih je mučenik pred izvršenjem smrtne kazne pisao iz londonskog zatvora, pokazuju da je bio hrabar, načelan i dosljedan čovjek i svećenik, spreman umrijeti za svoje uvjerenje. Pišući jednom svom rođaku, studentu Irskog kolegija u Rimu, napisao je i ove riječi: „Osuđen sam na smrt zbog svoga svećeničkog pečata, zbog ispovijedanja svoje vjere te zbog svojih svećeničkih dužnosti. Drage volje idem u smrt, a budući da sam prvi od Iraca, bit ću primjer hrabrosti pred smrću." Zlotvori su ga objesili i raščetvorili u londonskom predgrađu Tyburnu, 1. srpnja 1681., kao posljednjeg katoličkog mučenika na engleskom tlu. Pokopan je na londonskom groblju St. Giles-in-the Fields. Njegovo tijelo preneseno je 1685. potajno u benediktinsku opatiju Lamspringe kod Hildesheima (Donja Saska), a 1883. vraćeno u Englesku, u benediktinsku opatiju Downside (Somerset). I danas se njegove relikvije časte tamo, kao i u irskom gradu Droghedi (Louth), u crkvi svetog Petra. Blaženim ga je proglasio 23. svibnja 1920. papa Benedikt XV., a svetim 12. listopada 1975. papa Pavao VI. Nadbiskup Oliver Plunkett prvi je kanonizirani irski svetac nakon gotovo sedam stoljeća. Na kruni mučeničke, ponosne i stoljećima obespravljene Irske, lik njezinog primasa, svetog Olivera Plunketta, svijetli kao najdragocjeniji dragulj. Zaštitnik je irske nadbiskupije Armagh, irskog mira i pomirbe te mnogih naselja, škola, udruga, župa, crkava, škola i kapela diljem svijeta, gdje god žive Irci i njihovi potomci.

 

Svi datumi

  • Utorak, 11. Srpanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).