NaslovnaSvetac danaPohod Blažene Djevice Marije, sveta Petronila

Pohod Blažene Djevice Marije, sveta Petronila

Svibanj
Srijeda, 31. Svibanj 2017. 00:00 - 23:59

pohod_blazene_djevice_marije

Svibanj, Marijin mjesec, završavamo još jednim omiljenim marijanskim blagdanom. Danas slavimo spomen pohoda Blažene Djevice Marije njezinoj rođakinji Elizabeti. O tim događajima lijepo i zanimljivo izvještava evanđelist Luka (1, 39-57), a spominjemo ga se i u drugom radosnom otajstvu Svete krunice. Dva mjeseca nakon bezgrešnog začeća Marija je pohodila trudnu Elizabetu, koju je Svevišnji u dubokoj starosti blagoslovio potomkom. Elizabeta i njezin muž Zaharija dobili su sina Ivana, koji je krstio Isusa u rijeci Jordan i koji je skončao život kao mučenik. Marija je krenula u posjet iz svoga grada Nazareta u Elizabetino selo Ein Karem, nedaleko Jeruzalema. Put je bio dug oko 149 kilometara, za što je trebalo pet dana pješačenja.

Čim je Elizabeta vidjela i čula Mariju, zaigralo joj je dijete u utrobi. Bio je to i prvi susret Isusa i svetog Ivana Krstitelja. Elizabeta se napunila Duha Svetoga i radosno kliknula: „Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!" (Lk 1, 42). Taj Elizabetin zaziv postao je sastavni dio omiljene molitve "Zdravo Marijo".

pohod_blazene_djevice_marije_zupna_crkva_u_visnjici

Pohod Blažene Djevice Marije - župna crkva u Višnjici

Marija je od sreće izrekla hvalospjev Bogu, što je njoj, neznatnoj službenici povjerio tako odgovornu zadaću, da bude Majka Božja. Taj hvalospjev počinje riječima: "Veliča duša moja Gospodina i klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom" (Lk 1, 46-48). Marija je ostala s Elizabetom oko tri mjeseca, a onda se vratila kući (Lk 1, 56). Vratila se prije nego što je Elizabeta rodila Ivana Krstitelja.

Pohod Blažene Djevice Marije - župna crkva u Macincu

Blagdan Pohođenja Marijinog prvi put se spominje 1263., kada je njegovo slavlje preporučio sveti Bonaventura. Na današnji dan slavi se po želji pape Pavla VI. od 1969. godine. Pohodu Blažene Djevice Marije posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Dolac, Zagreb-Čučerje, Vukovina kod Velike Gorice, Marija Gorica, Soljani kod Vrbanje, Vrbica kod Semeljaca, Aljmaš kod Erduta, Branjina kod Popovca, Šumeće kod Bebrine, Voćin, Draganec kod Čazme, Garešnica, Šandrovac, Sirač, Cirkvena kod Svetog Ivana Žabno, Vinagora kod Pregrade, Višnjica kod Lepoglave, Macinec kod Nedelišća, Sisak-Viktorovac, Topusko, Stari Farkašić kod Lekenika, Mahično kod Karlovca, Brlog kod Otočca, Bale u Istri, Pomer kod Medulina, Pazin, Tribalj kod Bribira, Draga Bašćanska na Krku, Lubenice na Cresu, Molat, Šibenik-Njivice, Tribunj, Mirca kod Supetra na Braču, Orašac kod Dubrovnika, Banja Luka, Veljaci kod Ljubuškog, Krnjaja/Kljajićevo kod Sombora, Bačka Topola, Adorjan kod Kanjiže).

Sveta Petronila

Sveta Petronila (Aurelia Petronilla), mučenica iz I. stoljeća, bila je štićenica i sljedbenica svetog Petra apostola, a po nekim izvorima i njegova kći. Po drugim izvorima bila je u rodu sa svetom Domicilom. Petar ju je naročito volio, a prema predaji izliječio ju je od uzetosti. Bila je izuzetno lijepa djevojka pa se u nju zaljubio poganin, rimski patricij Flako (Flaccus) i zatražio njezinu ruku. Kad je kao vjerna kršćanka odbila njegovu ponudu, Flako ju je dao mučiti, a zatim ju je smaknuo. Dogodilo se to u Rimu, potkraj prvog stoljeća. Petronila je pokopana u Domicilinim katakombama, a njezin sarkofag prenesen je 757. u baziliku svetog Petra u Rimu.


U „Muci svetih Nereja i Ahileja", sastavljenoj u V. ili VI. stoljeću spominje se Petronila kao kći svetog Petra. Neki eksperti smatraju da se pritom mislilo na „duhovnu kćer". Petronilino ime upisano je na jednoj freski iz IV. stoljeća, pronađenoj u podzemnoj bazilici Domicilinih katakombi. Ta freska dokazuje da je Petronila bila mučenica jer na joj napisano „Petronella Mart."

Sveta Petronila - kapela u Budinjaku

Za svoju zaštitnicu uzeli su je franački kraljevi, a njezino štovanje raširilo se i sjeverno od Alpa. Zazivaju je protiv groznice i povišene tjelesne temperature, a zaštitnica je alpinista, planinara, mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Budinjak u Žumberku, Kanfanar u Istri).

 

Svi datumi

  • Srijeda, 31. Svibanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).