NaslovnaSvetac danaSveti Augustin Canterburyjski i sveti Grgur VII.

Sveti Augustin Canterburyjski i sveti Grgur VII.

Svibanj
Subota, 27. Svibanj 2017. 00:00 - 23:59

sveti_augustin_canterburyjski

Današnji je sveti zaštitnik Augustin iz Canterburyja, benediktinski redovnik, prvi canterburyjski nadbiskup, apostol Engleske. Rodio se u prvoj trećini VI. stoljeća u Rimu. Prior benediktinskog samostana svetog Andrije na Monte Celiju u Rimu, boravio je u istom samostanu s budućim papom Grgurom I. Papa Grgur I. Veliki poslao ga je 596. sa četrdesetoricom benediktinaca u Englesku da tamo organizira kršćane i poveže Englesku s Rimom. Na prvom putovanju došao je do Aix-en-Provencea u južnoj Galiji, čuo loše vijesti o okrutnosti i barbarstvu divljih žitelja Britanije, prestrašio se i vratio sa svojim monasima u Rim.

sveti_augustin_canterburyjski_i_sveti_grgur_veliki

Grgur Veliki ih je ohrabrio i ponovno poslao na put. Augustin je prešao Galiju i u proljeće 597. napokon se iskrcao na otoku Thanetu, kod ušća rijeke Temze u more i produžio do Canterburyja, glavnog grada Kentske kraljevine. O svom dolasku odmah je obavijestio kentskog kralja Ethelberta koji je od 593. stajao na čelu saveza britanskih kraljevina. Njegova žena Bertha, franačka princeza, bila je kršćanka i blagotvorno utjecala na svoga muža. Kad se kralj uvjerio da su misionari Božji ljudi i vidio svetost njihovih namjera i djela, zatražio je da i njega što bolje pouče u vjeri. Kršten je s mnogim drugim uglednim ljudima 1. lipnja 597. Postao je velikim zaštitnikom i promicateljem kršćanstva. Augustinu je ustupio vlastitu palaču, dao obnoviti jednu crkvu, koja je postala privremena katedrala i uz nju sagradio samostan svetih Petra i Pavla, kasnije nazvan samostanom svetog Augustina.


Augustin je u Arlesu (Galija) posvećen za biskupa, a za Božić je pokrstio više od 10 tisuća Saksonaca. Proširio je Kristovu vjeru diljem Engleske. Uspješno je pretakao domorodačke običaje i navike u kršćanske obrede, a poganske hramove pretvarao u crkve. Papa mu je 601. poslao drugu skupinu misionara i Augustinu kao nadbiskupu metropolitu naložio da osnuje dva metropolitanska sjedišta, jedno u Canterburyju, drugo u Yorku, s po 12 biskupija. Duhovni otac engleske Crkve, sveti Augustin (Austin), posvetio je svoga nasljednika Laurencea i preminuo vjerojatno 26. svibnja 604. ili 605. u Canterburyju. Zaštitnik je Engleske i mnogih naselja, župa i crkava širom svijeta.

Sveti Grgur VII.

Sveti Grgur (Gregorius) VII., 157. rimski papa, vladao je od 1073. do 1080. godine. Rođen je oko 1020. kao Hildebrand (Ildebrando Aldobrandeschi), sin siromašnog kovača, u Sovani, danas naselju grada Sorana (provincija Grosseto, južna Toscana). Školovan je u Rimu i kao đakon pratio je prognanoga papu Grgura VI. u Köln. Kao benediktinski redovnik u Clunyju utjecao je na svoje prethodnike Leona IX., Nikolu II. i Aleksandra II. u smislu jačanja papinske vlasti nad svjetovnom. Za papu je izabran 22. travnja 1073. kao rimski arhiđakon.

Bio je pokretač i nositelj takozvane grgurovske (gregorijanske) reforme u srednjovjekovnoj zapadnoj Crkvi, koja se zauzimala za duhovnu obnovu i neovisnost Crkve od svjetovne vlasti. Odlučno se borio protiv simonije (trgovine crkvenim službama i povlasticama), kršenja celibata i laičke investiture (dodjeljivanje crkvenih službi od strane svjetovnih vladara). Zahtijevao je svoj suverenitet nad svjetovnim vlastima u svim kršćanskim zemljama.

Tako je i hrvatski kralj Zvonimir položio prisegu papi Grguru VII. prigodom svoje krunidbe 1075. U Njemačkoj se Grgur VII. sukobio s carem Henrikom IV., osobito zbog pitanja spomenute laičke investiture. Nakon oštre borbe car se pred papom ponizio i priznao 1077. poraz u Canossi (provincija Reggio Emilia). Car je ipak nastavio borbu i na sinodi u Brixenu (Južni Tirol) smijenio 1080. papu Grgura i imenovao protupapu Klementa III. Grgur VII. je pobjegao u Salerno (Campania), gdje je 25. svibnja 1085. i umro. Na njegovom sarkofagu u tamošnjoj katedrali piše: „Volio sam pravdu i mrzio nepravdu; zbog toga umirem u progonstvu." Bio je jedan od velikana srednjega vijeka, njegova sjajna zvijezda, najznačajniji i najborbeniji papa toga razdoblja te je postignuo vrhunac papinske moći. Papa Grgur XIII. proglasio ga je 1584. blaženim, a papa Pavao V. 1606. svetim.

 

Svi datumi

  • Subota, 27. Svibanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).