NaslovnaSvetac danaSveti Josip Radnik i sveti Jeremija

Sveti Josip Radnik i sveti Jeremija

Svibanj
Ponedjeljak, 1. Svibanj 2017. 00:00 - 23:59

sveti_josip_radnik

O svetom Josipu, zaručniku Blažene Djevice Marije, Isusovom poočimu i zaštitniku hrvatskog naroda, opširno smo pisali na njegov spomendan, 19. ožujka. Danas ga s radošću u srcu slavimo kao zaštitnika rada i radnika. Blagdan svetoga Josipa Radnika uveo je 1955. u crkvenu godinu papa Pio XII. Odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja na dan „koji je svijet rada izabrao kao svoj praznik". „Druga internacionala", međunarodna udruga radnika, odlučila je 1889. da će 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radništva.

sveti_josip_radnik_3

Iste godine papa Leon XIII. izdao je svoju encikliku o svetom Josipu, kojom je radnike i sve ljude skromnih životnih prilika uputio na svetog Josipa kao uzor i primjer za nasljedovanje. Sveto pismo samo na jednom mjestu spominje Josipovo zanimanje i to u Matejevu evanđelju, gdje se opisuje Isusov povratak u Nazaret. "Dođe u svoj zavičaj te je tako učio svijet u njihovoj sinagogi da su se divili i govorili: 'Odakle ovom tolika mudrost i čudesna moć? Zar on nije tesarov sin'" (Mt 13,54).


Uvođenjem blagdana svetog Josipa Radnika Crkva želi iskazati posebno poštovanje prema radu jer svojim radom kršćanin „pridonosi povijesnom ostvarenju Božje zamisli". Josipov svakidašnji rad svjedoči naime o spremnosti služenja u vjernoj poslušnosti tajni utjelovljenja Sina Božjega i djela otkupljenja. To treba biti smisao rada i svakoga kršćanskoga djelatnika.

sveti_josip_radnik_crkva_u_budinscini

Sveti Josip Radnik - crkva u Budinščini

Svaki radnik treba težiti da njegov posao postane apostolska služba i suradnja s Kristom na djelu spasenja. U tom slučaju svakidašnji rad, stavljen u službu spasenja, poprima božanske razmjere. Pio XII. nazvao je svetog Josipa „najčistijim, najsvetijim, najuzvišenijim od svih Božjih stvorova". Ne zaboravimo na današnji blagdan da je taj šutljivi svetački div i najveći duhovni velikan, uzor vjernosti i postojanosti, po zanimanju bio samo „tesar", drvodjelac, radnik.

Sveti Josip Radnik - župna crkva u Belišću

O brojnim hrvatskim crkvama posvećenima svetom Josipu, izvijestili smo na Josipovo, ali i svetom Josipu Radniku posvećene su mnoge župe, crkve, kapele i ustanove u svijetu i hrvatskim krajevima (Zagreb-Gajnice, Brebrovac kod Jastrebarskog, Klinča Sela-Zdenčina kod Jastrebarskog, Turopolje, Vukovar-Borovo Naselje, Osijek, Belišće, Đurđenovac, Slavonski Brod, Budinščina, Dunjkovec kod Nedelišća, Sisak-Galdovo, Stupovača kod Kutine, Zemunik Gornji, Kadina Glavica kod Drniša, Ražine kod Šibenika, Ježević kod Vrlike, Bosanska Kostajnica, Kornica kod Bosanskog Šamca, Bare kod Busovače, Pale kod Sarajeva, Turbe kod Travnika, Lug kod Prozora, Domanovići kod Čapljine, Grljevići kod Ljubuškog, Izbično kod Širokog Brijega, Đurđin kod Subotice, Gornji Breg kod Sente).

Čestitamo od srca svim našim čitateljima današnji blagdan svetog Josipa Radnika i praznik rada, 1. svibnja!

Sveti Jeremija

Sveti Jeremija, jedan od četvorice velikih starozavjetnih proroka, djelovao je između 627. i 585. prije Krista. Sin svećenika Hilkije, rođen oko 650. prije Krista u selu Anathothu kod Jeruzalema, bio je veliki revnitelj Gospodnji i protivnik idolopoklonstva. U svojoj knjizi proročanstva („Knjiga Jeremijina") oštro je napao moralnu pokvarenost naroda. Prorekao je političku propast židovske države i razorenje Jeruzalema, kao kazne za idolopoklonstvo i otpad od prave vjere. Čovjek dubokih osjećaja, u svojim govorima i ispovijestima otkriva nam svoju bol. Konačnu redakciju njegovih govora i proročanstava učinio je njegov pomoćnik i tajnik Baruh. Pripisuju mu se i „Tužaljke" („Lamentationes"), nastale vjerojatno u V. stoljeću prije Krista, elegijske pjesme o razorenju Jeruzalema i jadima izabranoga naroda, jedno od ljepših pjesničkih djela starije židovske književnosti. U Jeremijinim proročanstvima ima veći broj simboličnih zgoda i situacija, kao laneni pojas, razbijeni vrč itd.

Njegovi sunarodnjaci progonili su ga i zatvarali. Zbog svojih predviđanja jednom je bačen u bunar. U Egiptu su ga 587. kamenovali do smrti. Proživio je ono što je i predvidio: babilonski kralj Nebukadnezar II. zauzeo je Izrael i 597. prije Krista odveo narod u ropstvo, a 587. prije Krista razorio Jeruzalem. Osjećajni Jeremija sudjelovao je kao patnik i izgnanik u burnim događajima, a kao pravi Izraelac shvatio je povijest kao učiteljicu života. U prošlosti je Gospodin uvijek uspješno izbavljao narod iz nevolja pa će to učiniti ponovno.

Narod može propadati, Hram se može rušiti, Jeruzalem može biti opustošen, ali nutarnja se veza s Gospodinom ne može prekinuti. Stoga Jeremija poziva svoje sunarodnjake na „obrezanje srca" i pripravlja ih na „Novi Savez" koji će Gospodin sklopiti s narodom u duhu i po srcu. Pravu vezu između Gospodina i njegova naroda izražava slikom zaručničke ljubavi, koja nužno mora biti uzajamna. Jeremija je bio inspiracija mnogim likovnim umjetnicima (Michelangelova freska u Sikstinskoj kapeli, Rubensov „Jeremijin plač nad ruševinama Jeruzalema" itd).

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 1. Svibanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).