NaslovnaSvetac danaSveti Fidelis i sveta Marija Eufrazija Pelletier

Sveti Fidelis i sveta Marija Eufrazija Pelletier

Travanj
Ponedjeljak, 24. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

sveti_fidelis

Svetac kojeg se danas prisjećamo je Fidelis iz Sigmaringena, njemački kapucin, pravnik i mučenik. Živio je i djelovao u vrijeme velike napetosti između katolika i protestanata, koja se najprije izrodila u hugenotske ratove, a zatim u strašni tridesetogodišnji rat. Rodio se 1. listopada 1578. kao Markus Rey (ili Roy) u Sigmaringenu, gradu na jugu Njemačke (Baden-Württemberg). Studirao je od 1598. pravo i filozofiju na sveučilištu u Freiburgu. Filozofiju je diplomirao 1603., a zatim je nekoliko godina putovao Europom kako bi stekao nova iskustva, što bolje upoznao svijet i naučio strane jezike. Godine 1611. postao je doktor građanskog i crkvenog prava. Skroman, ponizan i pobožan, kao odvjetnik uporno se zalagao za prava siromašnih i zapostavljenih ljudi. Prozvali su ga „odvjetnikom siromaha", a siromasima bi davao i vlastitu odjeću. Ubrzo se razočarao zbog korupcije i nepravde u svojoj struci i napustio odvjetničku karijeru. Pridružio se svom bratu Georgu i stupio u kapucinski red, a prije toga je imetak razdijelio siromasima i bogoslovima. Uzeo je redovničko ime Fidelis (Vjeran). Kao kapucin, vjerni sljedbenik svetog Franje, nastavio se brinuti za nevoljnike i siromahe. Za svećenika je zaređen 1612. u njemačkom gradu Konstanzu i tom prigodom sastavio „Vježbe serafske pobožnosti", u kojima se ogleda njegova vatrena duša, kojoj je iznad svega stalo do pomirenja i ujedinjenja rastavljene i zavađene kršćanske braće. Kao svećenik i redovnik djelovao je u mnogim njemačkim, austrijskim i švicarskim gradovima, a od 1621. kao gvardijan kapucinskog samostana u austrijskom gradu Feldkirchu (Vorarlberg). Jedan njegov subrat svjedoči o njemu: "U svim je životnim prilikama njegov duh bio uzdignut k Bogu: u žezi i studeni, u gladi i žeđi, u opasnostima i nevoljama, bilo da se nalazio u samostanu, bilo izvan njega." Ustajao bi u ponoć te molio i razmatrao po tri sata, a ujutro u 5 bio prvi u koru.


Pročuo se obraćenjem nekih kalvinista pa je postavljen za poglavara skupine od 9 kapucina koji su početkom 1622. poslani u švicarski kanton Graubünden da kao misionari suzbijaju nauk tamošnjih protestanata, kalvinista i cvinglijevaca. U svojim nastojanjima imali su uspjeha, zahvaljujući u dobroj mjeri Fidelisovim obraćenjima uglednih protestanata. Njegovi uspjesi razbjesnili su kalviniste u Graubündenu. Na dan svoje smrti propovijedao je u selu Grüschu, a zatim su ga pozvali u susjedno selo Seewis im Prättigau zbog tobožnje želje za obraćenjem. Hrabro se odazvao, iako je slutio tragičan kraj. Izjavio je: "Za pravu vjeru sam spreman i umrijeti. Šalju me da je propovijedam, a ja, iako smatram da sam nevrijedan mučeničke krune, znam ipak sigurno da mi ju je Gospodin već pripravio." Nazočnost austrijskih vojnika, koji su u selu osiguravali mir, još je više uznemirila duhove, a Fidelis je optužen kao austrijski špijun.

sveti_fidelis_3

Dok se penjao na propovjedaonicu, opazio je na njoj napisane riječi: "Propovijedat ćeš još danas i nikad više!" I doista, njegova je propovijed bila prekinuta i u crkvi je nastao metež. Na njega je ispaljen metak iz muškete, ali ga nije pogodio. Spustio se s propovjedaonice te izišao iz crkve. Na povratku u Grüsch, kamo je krenuo sam, opkolila ga je skupina od dvadestak naoružanih kalvinista, koji su nahrupili na njega mačevima i željeznim štapovima. Umorili su ga dok je molio: "Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!" Preminuo je kao mučenik na današnji dan, 24. travnja 1622., u Seewisu. Njegovo tijelo počiva danas u katedrali u Churu, glavnom gradu kantona Graubünden. Blaženim ga je proglasio 1729. papa Benedikt XIII., a svetim 1746. papa Benedikt XIV. Zaštitnik je gradova Feldkircha i Sigmaringena, austrijske pokrajine Vorarlberg, pravnika, pravnih postupaka, slobodnog širenja vjere te mnogih župa i crkava.

Sveta Marija Eufrazija Pelletier

Sveta Marija Eufrazija (Marie-Euphrasie) Pelletier, francuska redovnica, utemeljiteljica Kongregacije Naše Gospe od milosrđa Dobroga Pastira (Congrégation de Notre-Dame de Charité du Bon-Pasteur), rođena je 31. srpnja 1796. u gradiću Noirmoutier-en-l'Île (otok Noirmoutier, departman Vendée, sjeverozapadna Francuska), kao Rose-Virginie Pelletier, osmo dijete liječnika Juliena i njegove supruge Anne. U jeku krvave Francuske revolucije morali su se na taj otok skloniti njezini pobožni roditelji. I ona će kasnije, kao redovnica, ostati nepokolebljivo vjerna Crkvi i papi. 

U mladosti je primila primjeran kršćanski odgoj kod sestara uršulinki u Toursu (središnja Francuska). S 10 godina ostala je bez oca, a sa 14 godina bez majke. Stupila je 20. listopada 1814. u družbu sestara Naše Gospe od milosrđa i utočišta u Toursu. Tu je družbu za odgoj problematičnih, siromašnih i odbačenih djevojaka 1641. osnovao sveti Ivan Eudes. Rose-Virginie oduševila se za takav rad, 9. rujna 1817. položila redovničke zavjete i uzela ime Marija Eufrazija. Već je u 29. godini, 1825., postala nadstojnica samostana u Toursu. Tada je osnovala novu kontemplativnu skupinu, Sestre Magdalene, za one djevojke koje su nakon obraćenja htjele služiti Bogu kao redovnice.

Uputila se 1829. u grad Angers (departman Maine-et-Loire, zapadna Francuska) i tamo utemeljila novu kuću, samostan Dobrog Pastira, matičnu kuću družbe Naše Gospe od milosrđa Dobroga Pastira. Tu je novu družbu 3. travnja 1835. odobrio i papa Grgur XVI. Majka Marija Eufrazija poduzimala je duga i teška putovanja u mnoge strane zemlje. Kao poglavarica postigla je svojevrsni rekord u povijesti Crkve jer je od 1829. do 1868. sama osnovala 110 kuća i 16 provincija, s oko 3 tisuće redovnica u 35 zemalja. U nekim zemljama družba svete Marije Eufrazije Pelletier vodi brigu i za djevojke u kaznionicama. Njezina ljubav prema Isusu i Mariji, njezin apostolski žar, bio je povezan s najvećom mogućom čovječnošću, prijaznošću i bezgraničnom dobrotom, ali i izvanrednim smislom za stvarnost. Morala je često i trpjeti zbog samovolje nekih crkvenih prelata, ali je njezina strpljivost te ljubav i vjernost Crkvi nadvladala sve poteškoće. Preminula od posljedica raka na današnji dan, 24. travnja 1868., u Angersu. Papa Pio XI. proglasio ju je blaženom 30. travnja 1933., a papa Pio XII. svetom 2. svibnja 1940. Njezino svetište nalazi se u opatiji svetog Nikole u Angersu, matičnoj kući njezine kongregacije. Zaštitnica je putnika. Danas Sestre Dobroga Pastira djeluju na svim kontinentima, s oko 4 tisuća redovnica u 72 zemlje i trenutno brinu za oko 353 tisuće žena, djece, bolesnika, prognanika, žrtava nasilja i sukoba.

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 24. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).