NaslovnaSvetac danaSveti Leon IX. i sveti Ekspedit iz Melitene

Sveti Leon IX. i sveti Ekspedit iz Melitene

Travanj
Srijeda, 19. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

sveti_leon _ix

Današnji sveti zaštitnik je Leon IX., papa i crkveni obnovitelj, „apostolski hodočasnik". Rodio se 21. lipnja 1002. u elzaškom gradu Eguisheimu (danas departman Haut-Rhin, Francuska) kao Bruno Hugonis ili Bruno, grof od Eguisheima-Dagsburga. Potomak njemačke aristokratske obitelji, djetinjstvo je proživio u dvorcu Eguisheim, u krugu roditelja, braće i sestara. Školovao se u lotaringijskom gradu Toulu (danas departman Meurthe-et-Moselle, Francuska), a zbog dobroćudne naravi zvali su ga "dobri Bruno". Za vrijeme studija stekao je mnogo prijatelja, a posebno se oduševljavao za svečano bogoslužje, crkveno pjevanje i benediktinske reforme. Kao svećenik, toulski kanonik, došao je na dvor svoga rođaka, njemačkog cara Konrada II. i susreo se sa svijetom politike. Posebno ga je razočaralo ponašanje visokog svećenstva, zapletenog u svjetske poslove i ogrezlog u simoniju (trgovanje crkvenim stvarima, dužnostima i službama). Car je po svojoj volji postavljao biskupe i opate, a pritom je važnu ulogu igrao novac. Mladi svećenik posredovao je u pomirenju cara i velikaša iz Toula i Lotaringije te je spriječio građanski rat, pljačku i prolijevanje krvi. Već s 24 godine, 1026., prihvatio je želju poslanika grada Toula i postao njihovim biskupom, iako se radilo o siromašnoj i zapuštenoj biskupiji. Jašući na konju neumorno je obilazio svoju biskupiju, njezine župe i samostane. Nastojao je svećenike i redovnike usmjeriti prema idealima njihova poziva, održavao sinode i svojim obnoviteljskim radom upalio u Crkvi svjetlo nade i obećanja. Posebno se brinuo za siromahe, nevoljnike i potlačene, te je svako jutro siromasima prao noge i posluživao ih kod stola.


U kolovozu 1048. umro je papa Damaz II., a u prosincu, na saboru u Wormsu, njemački car Henrik III., ujedno rimski car, odabrao je na prijedlog biskupa i knezova za novog, 151. papu toulskoga biskupa Brunu. On je kao preduvjet tražio da ga izabere i potvrdi rimski kler i puk, te je usred ljute zime krenuo na putovanje u Rim. Stigao je kao hodočasnik i pokornik pa su ga Rimljani, osvojeni njegovom dobrotom i pobožnošću, izabrali za papu u veljači 1049. Uzeo je ime Leon IX., a kao geslo svoga plodnog pontifikata riječi psalma: "Puna je zemlja dobrote Gospodnje!" Odmah je krenuo u akciju i nastojao uspostaviti crkvenu disciplinu. Smijenio je sve crkvene velikodostojnike koji su do položaja došli nečasnim putem. Mnogo je putovao po Europi pa su njegovu kratku vladavinu prozvali "letećim pontifikatom". Donio je odredbe za izbor pape (mogu ga birati samo kardinali), u Kölnu je pomirio tamošnjeg kneza i cara, posvuda sazivao sinode, mnogo propovijedao, posvećivao crkve i pohađao samostane. Mirotvorac, zabranio je klericima nošenje oružja i nećudoredan život, te nastojao pomiriti bizantskog i rimskog cara.

sveti_leon_ix_3

Kad su u južnu Italiju 1053. prodrli Normani i zaprijetili papinskoj državi, organizirao je obranu, ali su Normani pobijedili u bitki kod Civitatea (Puglia). Kako bi spriječio daljnje krvoproliće, papa je sebe predao neprijatelju. Držali su ga u Beneventu kao taoca 9 mjeseci, prema njemu postupali s velikim poštovanjem, te se 12. ožujka 1054. mogao vratiti u Rim. Bio je na izmaku svojih sila, premda su mu bile tek 52 godine. Veliki papa, crkveni reformator, koji je u dobroj mjeri vratio ugled papinstvu, preminuo je u Rimu na današnji dan, 19. travnja 1054. Na kraju njegova pontifikata došlo je zbog postupka papinskih legata, a protiv njegove volje, do istočnog raskola. Već za života uživao je glas sveca, a po njegovom zagovoru dogodila su se čudesna ozdravljenja. Zaštitnik je mnogih naselja, župa i crkava diljem Europe.

Sveti Ekspedit iz Melitene

Sveti Ekspedit ili Elpidije (Expeditus ili Elpidius), rimski legionar, časnik i mučenik, rođen je u III. stoljeću. Bio je centurion (stotnik), zapovjednik legije u rimskoj provinciji Armeniji. O Ekspeditovom životu doznajemo najviše iz martirologija svetog Jeronima. Većina pripadnika Ekspeditove legije bili su kršćani i štitili su Jeruzalem od barbarskih napada. Kad su barbarske čete krenule na legionare, rimski vojnici su kleknuli i molili, a potom su do nogu porazili barbare. Nazvani su „vatrenom legijom", a njihov zapovjednik Ekspedit promaknut je u viši čin. Za vrijeme progona cara Dioklecijana na udaru su se našli i brojni kršćani legionari.

Među ostalima uhvatili su i Ekspeditusa. U gradu Meliteni (danas je to turski grad Malatya, u istočnoj Anatoliji) Ekspedit je bičevan do krvi, a zatim mu je odrubljena glava i bačena u odvodni kanal. Dogodilo se to na današnji dan, 19. travnja 303. Mučeničkom smrću zaglavili su tada i drugi armenski legionari, među njima i Ekspeditovi prijatelji i suborci, sveti Aristonik, Gaj, Galata, Hermogen i Ruf, koje Crkva također slavi na današnji dan.


Svetog Ekspedita umjetnici prikazuju s palmom u jednoj ruci, znakom mučeništva, a s križem u drugoj ruci, na kojem piše „hodie-danas", dok nogom gnječi crnog gavrana, simbol Zloga, koji grakće „cras-sutra". O svetom Ekspeditu kruže već stoljećima mnoge legende i neobične anegdote. Zazivaju ga za pomoć nevoljnici u hitnim potrebama, teški bolesnici, sukobljeni u svađi, učenici i studenti prije ispita, otuđeni supružnici, lažno oklevetani, roditelji i prijatelji teških grešnika, sudionici sudskih procesa, a zaštitnik je moreplovaca i trgovaca. U Torinu su ga štovali već u srednjem vijeku, a na Siciliji od sredine XVIII. stoljeća. I danas ga štuju diljem svijeta, a naročito u Latinskoj Americi (posebno u Čileu i brazilskom gradu São Paulu), u američkoj saveznoj državi Louisiani, te na francuskom otoku Réunionu, u Indijskom oceanu (istočno od Madagaskara, 200 kilometara jugozapadno od Mauricijusa).

 

Svi datumi

  • Srijeda, 19. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).