NaslovnaSvetac danaSveti Mihael de Sanctis i sveti Ezekijel

Sveti Mihael de Sanctis i sveti Ezekijel

Travanj
Ponedjeljak, 10. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

sveti_mihael_de_sanctis

Današnji sveti zaštitnik je Mihael de Sanctis (Miguel de los Santos), katalonski bosonogi trinitarac. Rodio se kao Miguel Argemir 29. rujna 1591. u katalonskom gradu Vicu (kotar Osona). Ostao je u 11. godini bez oca i od rane mladosti želio postati redovnik, ali njegova rodbina je to priječila. Napokon je 1603. primljen u samostan trinitaraca u Barceloni, a nakon položenih zavjeta u samostanu svetog Lamberta u Zaragozi, 1607., stupio je u Madridu u strožu granu istoga reda, bosonoge trinitarce. Studirao je na slavnim andaluzijskim sveučilištima u Sevilli i Salamanki, položio svečane zavjete u gradu Alcalá de Henares i postao svećenikom.


Potpuno posvećen molitvama i pokori, bio je obdaren mističnim darovima i često je za vrijeme mise padao u zanos. Njegovi poglavari smatrali su da njegovi nadnaravni darovi trebaju služiti i drugima te da ga treba poslati u vanjski apostolat. Doista, njegove nadahnute propovijedi i mistični zanosi obratili su veliki broj grešnika. Mnogi pokajnici dolazili su mu plačući na ispovijedi. Neko vrijeme obavljao je dužnost zamjenika poglavara u Baezi, a zatim je 1622. izabran za poglavara samostana trinitaraca u Valladolidu, gdje se tada nalazio španjolski kraljevski dvor. Kralj Filip III. pitao ga je u mnogim duhovnim stvarima za savjet.

sveti_mihael_de_sanctis_3

Napisao je zapaženu raspravu "O miru duše" te ispjevao kantik o putu sjedinjenja s Bogom. Preminuo je na današnji dan, 10. travnja 1625. u Valladolidu (Castilla y León). Blaženim ga je 1779. proglasio papa Pio VI., a svetim 1862. papa Pio IX. Zaštitnik je osoba koje boluju od raka, rodnog grada Vica, te brojnih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Sveti Ezekijel

Sveti Ezekijel (hebrejski „Bog je jak"), starozavjetni prorok, bio je sin svećenika Buzija, a postao je i sam svećenik. Rođen je oko 622. u Jeruzalemu. Odveden je 597. godine prije Krista u Mezopotamiju, u babilonsko sužanjstvo, zajedno sa skupinom od deset tisuća Židova. U petoj godini sužanjstva Bog ga je za jednog viđenja pozvao za proroka. Treći je od četvorice velikih starozavjetnih proroka, suvremenik proroka Jeremije. Djelovao je više od dvadeset godina, od 592. do 570. prije Krista. Bio je vatren i slikovit bodritelj i vjerski vođa Židova. Naviještao je konačni pad Jeruzalema kao kaznu Božju, ali i povratak iz progonstva. Njegovo ime nosi starozavjetna „Ezekijelova knjiga" (u tri dijela i 48 poglavlja), u kojoj su viđenja punija i cjelovitija nego u drugim proročkim knjigama.

Cilj Ezekijelovih proroštava je uspostava novoga Gospodinovog bogoslužja i novoga Hrama. Njegova knjiga svojim je vizijama, proroštvima i simbolikom znatno utjecala na židovsku teologiju i mistiku, kao i na novozavjetne pisce (naročito na svetog Ivana i njegovu knjigu „Otkrivenja") i kršćansku ikonografiju.

Pažljivim čitanjem Ezekijelove knjige otkrivamo svježeg propovjednika, jakog čovjeka koji se ljudski obraća svojim sunarodnjacima, razgovara s njima, osvjetljuje im stvarnost slikama i prispodobama koje su kod njega vrlo česte i izvanredno snažne. Naviještanjem Novoga saveza, te slikom o izgubljenoj ovci i dobrom Pastiru, Ezekijel pripavlja „Novi zavjet", a svojim živopisnim slikama pruža sadržajne motive kršćanskoj umjetnosti. Prema predaji Ezekijelov grob se nalazi 120 kilometara južno od Bagdada, u mjestu Al Kifl, na rijeci Eufratu, u jugoistočnom Iraku.

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 10. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).