NaslovnaSvetac danaCvijetnica, sveta Marija Kleofina i blaženi Toma iz Tolentina

Cvijetnica, sveta Marija Kleofina i blaženi Toma iz Tolentina

Travanj
Nedjelja, 9. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

cvjetnica

Danas slavimo Cvjetnicu ili Cvjetnu nedjelju (latinski Dominica in palmis, Nedjelja palmi, Cvitnica Palmenica, Uličnica), Nedjelju Muke Gospodnje. To je blagdan kojim slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi sastoje se od svečanog ophoda, blagoslova palmi, maslina, vrbinih i drijenkovih grančica te čitanja „Muke Isusove" kao uvoda u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga.

cvjetnica_2

Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U hrvatskom folkloru blagoslovljenom se bilju pridavala dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti) i plodonosna (osiguravanje dobra zdravlja i bogata uroda).

cvjetnica_3

Zbog toga se to bilje stavljalo na polje, u kuću i gospodarske zgrade, na groblje i na bunare. Masline, drijenak, mace i palme imaju važnu ulogu u pučkom vjerovanju o prenošenju vitalne snage bilja na dom. To drevno vjerovanje skladno se uklapa u kršćansko tumačenje Cvjetnice kao proljetne obnove, prije svega obnove čovjeka.

sveta_marija_kleofina

Sveta Marija Kleofina

Danas slavimo svetu Mariju Kleofinu, majku apostola Jakova Mlađeg. Očevidac, sveti Ivan evanđelist piše: „Kod Isusova križa stajale su njegova majka i sestra njegove majke, Marija Kleofina i Marija iz Magdale" (Iv 19, 25). U tom trenutku, najpresudnijem za povijest čovječanstva, pod žrtvenikom križa stajala je i Marija Kleofina. Ostala je na Kalvariji i nakon Isusove smrti, bila nazočna njegovom pokopu, a na uskrsno jutro pošla je s ostalim ženama na grob da pomaže Isusovo tijelo. Bila je Kleofina žena, a prema evanđeoskim izvorima ona je i majka apostola Jakova Mlađega i Josipa. Josip je vjerojatno bio samo Isusov učenik, dok je Jakov pripadao apostolskom zboru. Kleofa, Marijin muž, po svemu sudeći bio je brat svetog Josipa, a po nekima Marija Kleofina nije bila jetrva nego sestrična Marije, Isusove majke.


Štovanje tri Marije, Marije Kleofine, Marije Salome i Marije Magdalene kao žena „mironosnica", koje su nosile miru (mirhu, izmirnu, „dragomast") da pomažu Isusa, razvilo se u srednjem vijeku. Prema legendi one su nakon Isusova uzašašća iz Aleksandrije doplovile na obalu Provanse i nastanile se u gradu koji se danas po njima zove Saintes-Maries-de-la-Mer (Camargue). Tamo su pobožno živjele i umrle. Prema drugoj legendi Marija Kleofina u Francusku je stigla sa svetim Lazarom i njegovim sestrama.

sveta_marija_kleofina_3

Te žene koje su pratile Isusa već u Galileji, a u vrijeme njegove muke pokazale veću hrabrost nego muškarci, zaslužuju istinsku pažnju i štovanje. Isus je za njih bio učitelj, kojeg su ljubile, željele mu dobro, slijedile ga i služile. Njihova vjerna ljubav na Veliki petak i briga za Isusovo tijelo nešto je izuzetno lijepo i potresno u ljudskoj povijesti. Zbog toga su ih brojni umjetnici prikazali pod križem i na putu prema Isusovom grobu. Primjer današnje svete zaštitnice, Marije Kleofine i njezinih dviju imenjakinja, vjernih, tihih, skromnih i uslužnih žena, poziva nas da i mi u životu uvijek budemo blizu Isusa.

blazeni_toma_iz_tolentina

Blaženi Toma iz Tolentina

Blaženi Toma iz Tolentina (Tommaso da Tolentino), talijanski franjevac, misionar i mučenik, rođen je oko 1260. u Tolentinu (provincija Macerata, Marche). Ušao je vrlo mlad u franjevački red i zalagao se za najstrože siromaštvo redovnika, reda i Crkve. Navukao je zbog toga srdžbu crkvenih poglavara i dospio u samostansku tamnicu. Oslobodio ga je 1289. tadašnji general franjevačkog reda Raymond Godefroy i poslao ga u misije. Zajedno sa subraćom franjevcima Toma se kao misionar uputio u Armeniju.

blazeni_toma_iz_tolentina_2

Tamo su stigli na dvor armenskog kralja Hethuma II., s preporukom europskih vladara. Armenski kralj ih je lijepo primio i godine 1291. poslao Tomu kao svojeg izaslanika na papinski, francuski i engleski dvor. Tražio je pomoć europskih vladara u borbi protiv Saracena. Toma, koji je diljem Europe svesrdno promicao potrebu misionarskog djelovanja na Istoku, vratio se kao misionar u Armeniju i Perziju.

blazeni_toma_iz_tolentina_drugi_zdesna

Blaženi Toma iz Tolentina (drugi zdesna)

U Perziji se zadržao do 1320., a zatim je krenuo u Kinu, s još tri franjevca, svećenicima Petrom iz Siene i Jakovom iz Padove, te s bratom laikom, Demetrijem iz Tiflisa (Tbilisija). Brat Demetrije bio je Gruzijac i služio misionarima kao prevoditelj. Njihovo putovanje okončano je na indijskom otoku Salsetteu, u Arapskom moru, uz zapadnu indijsku obalu (danas indijska država Maharashtra). U gradu Thaneu uhvatili su ih fanatični muslimani i na današnji dan, 9. travnja 1321., javno su im odrubili glave. Toma je umro s Marijinim imenom na usnama. S braćom franjevcima bio je i dominikanac, Jordan (Jourdain) iz Séveraca, ali je on uspio pobjeći.  Franjevac Odorico iz Pordenonea spasio je relikvije mučenika i prebacio ih u Kinu. Glavu Tome iz Tolentina dopremio je 1330. u zavičaj. Danas se časti u katedrali svetog Caterva u njegovom rodnom Tolentinu. Tomu je blaženim proglasio 1894. papa Leon XIII.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 9. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).