NaslovnaSvetac danaBlagovijest, sveta Marija Kleofina i blaženi Toma iz Tolentina

Blagovijest, sveta Marija Kleofina i blaženi Toma iz Tolentina

Travanj
Ponedjeljak, 9. Travanj 2018. 00:00 - 23:59

blagovijest

Danas slavimo Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo, svetkovinu u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Sveti Luka izvještava nas o tom događaju u svojem evanđelju: "Poslije šest mjeseci posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret, k djevici zaručenoj s mužem iz Davidove kuće, komu je bilo ime Josip. A djevici bijaše ime Marija. Kad anđeo uđe k njoj, reče joj: 'Raduj se, milosti puna! Gospodin je s tobom!' Na te riječi ona se prepade i počne razmišljati što znači taj pozdrav. Anđeo joj reče: 'Ne boj se, Marijo, jer si našla milost kod Boga. Evo, ti ćeš začeti i roditi Sina komu ćeš nadjenuti ime Isus.

blagovijest_3

On će biti velik i zvat će se Sin Previšnjega. Gospodin Bog dat će mu prijestolje Davida, oca njegova. On će vladati kućom Jakovljevom dovijeka. I kraljevstvo njegovo neće imati svršetka.'- Kako će to biti - reče Marija anđelu - jer se ja ne sastajem s mužem? - Duh Sveti sići će na te - odgovori joj anđeo - sila Previšnjega zasjenit će te; zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, Sinom Božjim. Gle! I tvoja rodica Elizabeta zače sina u svojoj starosti. Već je u šestom mjesecu ona koju zovu nerotkinjom. Jer Bogu ništa nije nemoguće. Marija mu reče: 'Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!' Tada je anđeo ostavi" (Lk 1,26-38).

Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja, jer se Sin Božji utjelovio da postane Spasitelj. Blagovijest se slavi devet mjeseci prije Kristova rođenja, u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka. S Lukinim izvještajem nalazimo se na vrhuncu koji povezuje Stari i Novi zavjet. U njega se slijevaju sva proroštva, a iz njega proizlazi sav budući razvoj. Na tom vrhuncu se nalazi Krist, Bogočovjek, Spasitelj, Isus, koji kao Jahve u svetinji nad svetinjama prebiva u Marijinu krilu, a Ona je prava Majka pravoga Božjega Sina.

Utjelovljenje je povijesni čin, a uključuje duboku tajnu božansko-ljudske veze, bogočovještva, u osobi Isusa Krista. Današnja svetkovina je istovremeno Gospodnji i marijanski blagdan. Marija je toga dana začela, a Isus je začet. Odnosi se na oboje pa kad spominjemo Navještenje Gospodnje, mislimo na Krista, a kad govorimo o Blagovijesti, mislimo na Mariju. I dok je Lukin izvještaj pisan s gledišta Marije, o istom događaju evanđelist Matej piše s gledišta Josipa. Oba evanđelista žele naglasiti da je Isus čovjek, ali i Bog koji postaje čovjek. Njegovo je začeće čudesno, po Duhu Svetom. Tu spoznaju moraju proživjeti i Marija i Josip. Isus je Marijin sin, ali je i Sin Božji. U Blagovijesti dobro osjećamo da se radi o odlučnom trenutku za sve ljude. Bog je došao među nas i Marija je bila tu da primi Boga, koji je postao čovjek, u naše ime.

navjestenje_blazene_djevice_marije_crkva_u_opatiji

Navještenje Blažene Djevice Marije - crkva u Opatiji

Ne zaboravimo, sam Bog dao je Mariji posebno mjesto, izabravši je za Majku Isusu, a Gospodin Isus opet ju daje i nama za Majku našu. Riječi Božjega glasnika u događaju Navještenja rado se prisjećamo dok izgovaramo molitvu Anđeo Gospodnji. Svakog dana ujutro, u podne i navečer, sa svih tornjeva katoličkih crkvi zvona nas pozivaju da pozdravimo Mariju i da se spomenemo Navještenja.

navjestenje_blazene_djevice_marije_zupna_crkva_u_velikoj_gorici

Navještenje Blažene Djevice Marije - župna crkva u Velikoj Gorici

Taj događaj prikazali su u svojim djelima mnogi velikani umjetnosti. Pod zaštitu Navještenja Gospodinovog i Blagovijesti stavili su se novinski izvjestitelji i urednici vijesti, Hrvatska dominikanska provincija te mnoge biskupije, naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Vrbani, Velika Gorica, Strmac Pribićki kod Jastrebarskog, Klanjec, Gospić-katedrala, Pićan, Svetvinčenat, Snašići kod Svete Nedelje, Opatija, Košljun, Mali Lošinj, Vrgorac, Novo Selo kod Selaca na Braču, Supetar na Braču, Milna na Braču, Orebić na Pelješcu, Dubrovnik, Široki Brijeg).

sveta_marija_kleofina

Sveta Marija Kleofina

Danas slavimo svetu Mariju Kleofinu, majku apostola Jakova Mlađeg. Očevidac, sveti Ivan evanđelist piše: „Kod Isusova križa stajale su njegova majka i sestra njegove majke, Marija Kleofina i Marija iz Magdale" (Iv 19, 25). U tom trenutku, najpresudnijem za povijest čovječanstva, pod žrtvenikom križa stajala je i Marija Kleofina. Ostala je na Kalvariji i nakon Isusove smrti, bila nazočna njegovom pokopu, a na uskrsno jutro pošla je s ostalim ženama na grob da pomaže Isusovo tijelo. Bila je Kleofina žena, a prema evanđeoskim izvorima ona je i majka apostola Jakova Mlađega i Josipa. Josip je vjerojatno bio samo Isusov učenik, dok je Jakov pripadao apostolskom zboru. Kleofa, Marijin muž, po svemu sudeći bio je brat svetog Josipa, a po nekima Marija Kleofina nije bila jetrva nego sestrična Marije, Isusove majke.


Štovanje tri Marije, Marije Kleofine, Marije Salome i Marije Magdalene kao žena „mironosnica", koje su nosile miru (mirhu, izmirnu, „dragomast") da pomažu Isusa, razvilo se u srednjem vijeku. Prema legendi one su nakon Isusova uzašašća iz Aleksandrije doplovile na obalu Provanse i nastanile se u gradu koji se danas po njima zove Saintes-Maries-de-la-Mer (Camargue). Tamo su pobožno živjele i umrle. Prema drugoj legendi Marija Kleofina u Francusku je stigla sa svetim Lazarom i njegovim sestrama.

sveta_marija_kleofina_3

Te žene koje su pratile Isusa već u Galileji, a u vrijeme njegove muke pokazale veću hrabrost nego muškarci, zaslužuju istinsku pažnju i štovanje. Isus je za njih bio učitelj, kojeg su ljubile, željele mu dobro, slijedile ga i služile. Njihova vjerna ljubav na Veliki petak i briga za Isusovo tijelo nešto je izuzetno lijepo i potresno u ljudskoj povijesti. Zbog toga su ih brojni umjetnici prikazali pod križem i na putu prema Isusovom grobu. Primjer današnje svete zaštitnice, Marije Kleofine i njezinih dviju imenjakinja, vjernih, tihih, skromnih i uslužnih žena, poziva nas da i mi u životu uvijek budemo blizu Isusa.

blazeni_toma_iz_tolentina

Blaženi Toma iz Tolentina

Blaženi Toma iz Tolentina (Tommaso da Tolentino), talijanski franjevac, misionar i mučenik, rođen je oko 1260. u Tolentinu (provincija Macerata, Marche). Ušao je vrlo mlad u franjevački red i zalagao se za najstrože siromaštvo redovnika, reda i Crkve. Navukao je zbog toga srdžbu crkvenih poglavara i dospio u samostansku tamnicu. Oslobodio ga je 1289. tadašnji general franjevačkog reda Raymond Godefroy i poslao ga u misije. Zajedno sa subraćom franjevcima Toma se kao misionar uputio u Armeniju.

blazeni_toma_iz_tolentina_2

Tamo su stigli na dvor armenskog kralja Hethuma II., s preporukom europskih vladara. Armenski kralj ih je lijepo primio i godine 1291. poslao Tomu kao svojeg izaslanika na papinski, francuski i engleski dvor. Tražio je pomoć europskih vladara u borbi protiv Saracena. Toma, koji je diljem Europe svesrdno promicao potrebu misionarskog djelovanja na Istoku, vratio se kao misionar u Armeniju i Perziju.

blazeni_toma_iz_tolentina_drugi_zdesna

Blaženi Toma iz Tolentina (drugi zdesna)

U Perziji se zadržao do 1320., a zatim je krenuo u Kinu, s još tri franjevca, svećenicima Petrom iz Siene i Jakovom iz Padove, te s bratom laikom, Demetrijem iz Tiflisa (Tbilisija). Brat Demetrije bio je Gruzijac i služio misionarima kao prevoditelj. Njihovo putovanje okončano je na indijskom otoku Salsetteu, u Arapskom moru, uz zapadnu indijsku obalu (danas indijska država Maharashtra). U gradu Thaneu uhvatili su ih fanatični muslimani i na današnji dan, 9. travnja 1321., javno su im odrubili glave. Toma je umro s Marijinim imenom na usnama. S braćom franjevcima bio je i dominikanac, Jordan (Jourdain) iz Séveraca, ali je on uspio pobjeći.  Franjevac Odorico iz Pordenonea spasio je relikvije mučenika i prebacio ih u Kinu. Glavu Tome iz Tolentina dopremio je 1330. u zavičaj. Danas se časti u katedrali svetog Caterva u njegovom rodnom Tolentinu. Tomu je blaženim proglasio 1894. papa Leon XIII.

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 9. Travanj 2018. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).