NaslovnaSvetac danaSveta Julija Billiart, sveti Albert Jeruzalemski, blaženi August

Sveta Julija Billiart, sveti Albert Jeruzalemski, blaženi August Czartoryski

Travanj
Subota, 8. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

sveta_julija_billiart

Danas slavimo svetu Juliju (Julie) Billiart, francusku redovnicu, osnivačicu kongregacije Sestara Naše Gospe od Namura. Rodila se 12. srpnja 1751. u francuskom selu Cuvillyju (biskupija Beauvais, departman Oise, Pikardija) u siromašnoj seljačkoj obitelji. Već u ranom djetinjstvu osjetila je svu težinu bijede i siromaštva, a isticala se svojom pobožnošću, tako da je u devetoj godini primila prvu pričest. U 22. godini života, kao posljedica velikog pretrpljenog straha (u njezinoj nazočnosti neki nepoznati neprijatelj pokušao je ubiti Julijinog oca iz pištolja), ostale su joj uzete obje noge.

sveta_julija_billiart_3

Strpljivo je podnosila bolest, usrdno molila, bavila se ručnim radom, okupljala djecu i poučavala ih vjeronauku. Kad je 1789. buknula krvava francuska revolucija, morala je zbog svoga apostolskog djelovanja skrivena u vozu sijena pobjeći u Amiens (departman Somme, Pikardija), gdje je nastavila svojim prijašnjim aktivnostima. Pribavljala je pomoć proganjanim svećenicima i nalazila im skloništa. Pronašla je i brojne suradnice i počela razmišljati o osnutku nove redovničke družbe, koja bi se posvetila vjerskoj pouci siromašne i zapuštene djece. U tome ju je podupirao i njezin duhovnik, otac Joseph Varin, pripadnik tada zabranjenog isusovačkog reda, koji je 1801. došao u Amiens.


Julie je 1. lipnja 1804., na blagdan Srca Isusova, čudesno ozdravila od svoje uzetosti. Iste godine, 15. listopada 1804., osnovala je Družbu sestara Naše Gospe, položila prve zavjete zajedno s nekoliko bliskih suradnica i postala njihova prva poglavarica. Novi red posvetio se besplatnom podučavanju, odgoju i brizi za siromašnu djecu, a svoj rad nastavio je od 1809. u belgijskom gradu Namuru (Valonija). U tom gradu Julie Billiart je preminula na današnji dan, 8. travnja 1816. Za života je osnovala petnaest samostana svoje družbe i brojne škole. Pripisuju joj se mnoga čudesa. Blaženom ju je 1906. proglasio papa Pio X., a svetom 1969. papa Pavao VI. Zaštitnica je siromaha i bolesnika, te mnogih župa i crkava širom svijeta. Njezine Sestre Naše Gospe i danas uspješno djeluju u 15 zemalja Europe, Afrike, Azije, Sjeverne i Latinske Amerike.

Sveti Albert Jeruzalemski

Sveti Albert Jeruzalemski, talijanski augustinac, biskup, jeruzalemski patrijarh, suosnivač karmelićana i mučenik, rođen je 1149. u Gualtieriju (provincija Reggio Emilia, Emilia-Romagna), u grofovskoj obitelji, kao Alberto Avogadro di Sabbioneta. Studirao je teologiju i crkveno pravo, nakon toga stupio među augustince, regularne kanonike Svetoga Križa u Mortari (provincija Pavia, Lombardija), i postao 1180. njihovim priorom. Biskup Bobbija (provincija Piacenza) postao je 1184., a bislup Vercellija u Pijemontu 1185. U Vercelliju je biskupovao dvadeset godina. Bio je istaknuti diplomat pa je tako posredovao u pregovorima između pape Klementa III. i cara Friedricha Barbarosse, kao papinski legat spriječio 1194. rat između talijanskih gradova Pavije i Milana, a 1199. rat između Parme i Piacenze. Organizirao je biskupske sinode i pomagao u uređivanju redovničkih statuta i pravila. Papa Inocent III. imenovao ga je 1205. patrijarhom u Jeruzalemu i papinskim legatom u Svetoj zemlji.

U Palestinu je stigao početkom 1206. godine. Živio je u lučkoj križarskoj utvrdi Akri (danas sjeverni Izrael) na obali Haifskog zaljeva jer su Jeruzalem 1187. zauzeli Saraceni. Zalagao se za mir među kršćanima, a zbog njegove svetosti i mudrosti cijenili su ga i muslimani. Posjetio je obližnju goru Karmel i susreo brojne pustinjake koji su živjeli u zasebnim nastambama. Skupio ih je u zajednicu i 1209. sastavio pravila njihovog reda (karmelićansko pravilo svetog Alberta) pa se smatra suosnivačem karmelićana, Braće naše drage Gospe od Karmela.

Bio je posrednik u prijeporima između Jeruzalemskog Kraljevstva i Ciparskog kraljevstva te u sukobu između vitezova templara i Armenskog kraljevstva Cilicije. Patrijarh Albert pozvan je kao sudionik na Četvrti lateranski sabor 1215., ali ga je u tome spriječila tragična smrt. Tijekom procesije na blagdan Uzvišenja svetog Križa u Akri, 14. rujna 1214., na Alberta je nasrnuo bivši ravnatelj bolnice Svetog Duha, kojeg je patrijarh prethodno ukorio i smijenio zbog nemoralnog života, i umorio ga ubodima noža. Naročito ga štuje karmelićanski red.

Blaženi August Czartoryski

Blaženi August Czartoryski, poljski svećenik, salezijanac, rodio se 2. kolovoza 1858. u Parizu kao August Franciszek Maria Anna Józef Kajetan Czartoryski, sin poljskog kneza Władysława Czartoryskog i kneginje Marije Amparo Muñoz, kćerke španjolske kraljice Marije Cristine. Njegova obitelj bila je vezana uz kraljevsku poljsku dinastiju pa je prognana u Francusku, odakle je knez Władysław pokušavao obnoviti jedinstvo razdijeljene i podjarmljene domovine. August, od milja zvan „Gucio", u šestoj godini izgubio je majku, a njezino mjesto zauzela je Margareta Orleanska (Marguerite Adélaïde Marie Bórbon-d'Orléans), kćerka pariškog grofa koja se nadala francuskoj kruni. August je bio dobar, tih, boležljiv i povučen dječak, vezan uz svoju domovinu Poljsku, ali nije volio dvorski život. Prvu svetu pričest primio je 1871. u obiteljskom zavičaju, u Sieniawi (Podkarpatsko vojvodstvo).

Od malih nogu iskazivao je smisao za duhovni život, a od desete do sedamnaeste godine školovao se u Parizu i Krakówu. Kako je bio slabog zdravlja, morao je prekinuti studij i preseliti se na jug Europe gdje mu je klima više odgovarala. Njegov kućni učitelj bio je poljski domoljub Józef Kalinowski, koji ga je pratio ne samo u studiju nego i u duhovnom životu. Józef je uskoro postao karmelićanin, a Crkva ga danas štuje kao sveca, svetog Rafała Kalinowskog. Svojeg učenika Augusta on je opisao kao velikodušnog, uravnoteženog mladića, uslužnog, nadarenog, jednostavnog i nadasve pobožnog. Utemeljitelj salezijanaca, don Giovanni Bosco doputovao je 1883. u Francusku. Kneginja Margareta, Augustova pomajka, pozvala ga je u palaču Lambert, pariški dom obitelji Czartoryski, a August mu je ministrirao kod mise. Mladića je taj susret oduševio te je nekoliko puta dolazio u Torino i posjećivao don Bosca. Prožet mističnim iskustvima, uporno je tražio da ga don Bosco primi među salezijance, ali on je oklijevao. August je razgovarao i s Leonom XIII. koji je don Boscu poručio da ga ipak primi.

Nakon što se odrekao materijalnih dobara i pretenzija na prijestolje, August Czartoryski ušao je u srpnju 1887. u salezijanski novicijat. Don Bosco je na svojoj samrtničkoj postelji blagoslovio njegovu kleričku odjeću. Kad je nakon novicijata nastavio studij filozofije i teologije u Torinu, August se razbolio od tuberkuloze. U salezijanskom zavodu Valsalice kraj Torina upoznao je don Andreu Beltramija i s njim sklopio duboko duhovno prijateljstvo. Za svećenika je August zaređen 2. travnja 1892. u Sanremu. Savršeno je usvojio salezijansku duhovnost, naročito smisao za žrtvu. Prikazivao je svakodnevno svoje patnje i cijeli svoj život za dobrobit mladih i uspjeh salezijanske zajednice. Preminuo je 8. travnja 1893. u Alassiju (provincija Savona, Ligurija), a bila je subota vazmene osmine. Njegove posljednje riječi bile su: „Ovo je prekrasan Uskrs!"

Posmrtni ostaci Augusta Czartoryskog počivaju u njegovoj voljenoj Poljskoj, u salezijanskoj crkvi grada Przemyśla (Podkarpatsko vojvodstvo). Blaženim ga je proglasio njegov veliki zemljak papa Ivan Pavao II. 25. travnja 2004. godine.

 

Svi datumi

  • Subota, 8. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).