NaslovnaSvetac danaSveti Ivan de La Salle i sveti Hermann Joseph

Sveti Ivan de La Salle i sveti Hermann Joseph

Travanj
Petak, 7. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

sveti_ivan_de_la _salle

Današnji sveti zaštitnik je Ivan Krstitelj (Jean-Baptiste) de La Salle, "otac moderne pedagogije" i osnivač reda Školske braće (Institut braće kršćanskih škola). Plemićki sin, rodio se u 30. travnja 1651. u francuskom gradu Reimsu (Champagne-Ardenne). Svoj životni vijek proveo je u vrijeme francuskoga kralja Louisa XIV., „kralja sunca". Kanonik katedrale u Reimsu od 15. godine, svećenik od 1678., doktor teologije od 1680., napustio je položaj kanonika i cijeli svoj život posvetio obrazovanju i odgoju djece i mladeži. Utemeljio je 1680. kongregaciju Školske braće, zasnovanu na djelovanju pobožnih učitelja laika. Ljudska zloća, nerazumijevanje i nezahvalnost nisu ga mogli slomiti i hrabro je podnosio sva poniženja. Za vrijeme velike gladi (1683.-1684.) vlastiti imetak razdijelio je siromasima.


Bio je osnivač i organizator mnogobrojnih škola za odgoj siromašne djece. Glavne su značajke njegove reforme odgoja besplatno školovanje širokih slojeva, primjena simultane, kolektivne metode umjesto individualne, sustav nižeg i višeg stručnog školstva, prve posebne više škole za učitelje, predavanja na materinjem, a ne na latinskom jeziku. Pedagoški pisac, znatno je utjecao na razvoj moderne pedagogije, a njegova glavna djela su „Dužnosti kršćanina" (1703.) i „Vođenje škola" (1717.)

sveti_ivan_de_la_salle_3

Preminuo je na današnji dan, 7. travnja 1719., u Saint-Yonu kod Rouena (Normandija). Papa Leon XIII. proglasio ga je 1888. blaženim, a 1900. svetim, dok ga je papa Pio XII. proglasio 1950. zaštitnikom svih učitelja. Zaštitnik je i odgojitelja, školskih upravitelja, te mnogih naselja, ustanova, učilišta, župa i crkava diljem svijeta. Njegovi sljedbenici, Braća kršćanskih škola ili de La Salleova braća, danas uspješno djeluju u 82 zemlje na svim kontinentima, u više od 1000 učilišta, s više od milijun učenika i studenata.

Sveti Hermann Joseph

Sveti Hermann Joseph, njemački svećenik, redovnik premonstratenz (norbertinac) i mističar, rođen je 1150. u Kölnu, kao sin plemenitih, ali siromašnih roditelja, grofa Lothara von Area i buduće svetice, Hildegund von Meer. Već je od djetinjstva duboko štovao Isusa i Mariju te se kretao u njihovom društvu kao u krugu naprisnijih prijatelja. O tim Hermannovim doživljajima kruže mnoge legende. I njegov nadgrobni spomenik u Steinfeldu prikazuje ga s djetetom Isusom u naručju. Prema predaji Hermann Joseph je bio tako blizak s Isusom da se s njim igrao već kao dječak. Već je u dvanaestoj godini, 1162., ušao u samostan premonstratenza (norbertinaca) u Steinfeldu (općina Kall, okrug Euskirchen, Nordhrein-Westfalen). Kao učenik boravio je nekoliko godina i u nizozemskom samostanu Mariëngaarde kod Halluma (Friesland). Kad se vratio u Steinfeld, obavljao je neko vrijeme službu blagovaoničara i sakristana, a bio je i vješt urar. Tada je njegova pobožnost prema Isusu, prisutnim u Euharistiji, još više porasla.

Kad je postao svećenik, službovao je u raznim ženskim samostanima cistercitskog i norbertinskog reda. U tim samostanima cvala je pobožnost Srcu Isusovom. Hermannu Josephu pripusuje se i po mnogima najstariji himan Srcu Isusovom, „Summi regis cor aveto" („Zdravo, srce, velikoga kralja"). Hermann Joseph nastojao se u svojem životu što više suobličiti s Kristom Gospodinom. Izgledalo je da su kod njega sve zemaljske vrijednosti posve u pozadini. Spavao je na tvrdom ležaju i strpljivo podnosio sve neugodnosti i bolesti, a iz solidarnosti s Kristom želio je da ga ljudi omalovažavaju i preziru. Bio je i veliki štovatelj Majke Božje. U svojim stihovima slavio je Marijinih pet radosti, a Mariju je najradije nazivao „Ružom".

Na glasovitoj slici flamanskog baroknog majstora Antona van Dycka prikazana je vizija Hermanna Josepha kako sklapa mistične zaruke s Marijom. Bio je obdaren čestim vizijama i ekstazama, autor mnogih molitvi, himni i teoloških studija. Preminuo je na današnji dan, 7. travnja 1241. (ili 1252.), u cistercitskom samostanu u Hovenu, dijelu grada Zülpicha (okrug Euskirchen, Nordhrein-Westfalen). Od davnih dana štovan je kao svetac, a na njegovom grobu stoljećima su se okupljali mnogi hodočasnici. Službeno ga je svetim proglasio 1958. papa Pio XII. Naročito ga štuju u biskupijama Aachen i Köln, a crkva u Steinfeldu, gdje se čuvaju rekvije svetog Hermanna Josepha, podignuta je na dostojanstvo manje bazilike. Zaštitnik je urara, majki, djece i učenika. Nazivaju ga i „jabučnim svecem" jer je prema predaji Majci Božjoj i djetetu Isusu još kao dječak u crkvu svete Marije u Kölnu donosio na dar jabuke.

 

Svi datumi

  • Petak, 7. Travanj 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).