NaslovnaSvetac danaSveti Benjamin, sveti Amos i sveta Balbina

Sveti Benjamin, sveti Amos i sveta Balbina

Ožujak
Petak, 31. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

sveti_benjamin

Danas slavimo svetoga Benjamina, đakona i perzijskog mučenika iz V. stoljeća. Rodio se oko 405. u Perziji, a mučeništvo za Krista Gospodina podnio je za vladavine perzijskih kraljeva Isdegarda I. i Varanesa V. Kršćanski biskup Abdas optužen je da je podmetnuo požar u perzijski Vatreni hram pa su oko 420. započeli žestoki progoni kršćana. Abdas je ubijen i spaljene su sve kršćanske crkve. Benjamin je bio đakon, koji je svojom gorljivošću obratio na kršćanstvo mnoge Perzijance i Grke pa je premlaćen i bačen u zatvor.

sveti_benjamin_3

Veleposlanik bizantskog cara Teodozija II. založio se za njegovo oslobađanje i Benjamin je pušten uz uvjet da prestane naviještati Krista. On je to odbio i koristio je svaku priliku i svako moguće mjesto za propovijed i širenje Radosne vijesti.

Ponovno je uhićen, a kralj Varanes naredio je da ga podvrgnu najgroznijim mukama. Zabijali su mu najprije šiljaste trske pod nokte na rukama i nogama, a na kraju je nabijen na kolac. Preminuo je kao mučenik oko 424. godine.

Sveti Amos

Sveti Amos, prorok, treći je od dvanaest starozavjetnih malih proroka. Djelovao je u sjevernom kraljevstvu u doba kralja Jeroboama (783.-743.). Bio je pastir, rodom iz Tekoje, 12 kilometara jugoistočno od Betlehema, u južnoj Judeji, a živio je u vrijeme pobjede Izraelaca nad Aramejcima. Sam o sebi piše: „Bio sam stočar i gajio sam divlje smokve: ali me Jahve uze od stada i Jahve mi reče: 'Idi, prorokuj mojemu narodu Izraelu!'" (Am 7,14-15). Kralj Jeroboam je dobrim trgovačkim vezama uspio podići ugled zemlji i pružiti velikom dijelu naroda blagostanje.

Vanjski sjaj i bogatstvo očitovalo se u raskošnom bogoslužju koje je prikrivalo mnoge nerede i društvene nepravde. Niži su slojevi naroda bili izloženi tlačenju. Te je pojave mogao uočiti samo čovjek poput Amosa, koji je kao pastir došao s juga. Zapanjio ga je vanjski sjaj i razočarao se nad neredima, koji su opoganili dvor i Svetište. Vidio je posijano sjeme propasti, a njegova proročanstva razotkrivaju nepravde i licemjerja. Uzrok je vidio u vezama koje su postojale s idolopokloničkim Tirom i bogatim Sidonom.

Promatrajući znatnu razliku između velikih i malih, istupio je oko godine 750. kao prvi branitelj narodnih prava. Taj svoj nastup zasnivao je na Gospodinu Bogu koji je sama pravda i red. „Gospodin će pravdu provesti, jer je on gospodar" (Am 9,11-15). Amosova knjiga govori o kazni Gospodnjoj koja će stići okolne narode, Izralesko i Judejsko kraljevstvo. U književnom pogledu Amos je bio majstor stila i snažna izraza. Prema nekim izvorima s Istoka bio je bičevan, a u sljepoočice su mu zabijeni željezni šiljci. To zlodjelo počinio je navodno sin Amazijaha, svećenika u Betelu. Nakon toga su ga polumrtvog odvezli u zavičaj, gdje je 745. godine prije Krista preminuo. Pokopan je u rodnoj Tekoji, gdje su sve do XII. stoljeća hodočasnicima pokazivali njegov grob, a na tom mjestu i danas se nalaze ostaci crkve, podignute Amosu u čast oko godine 300.

Sveta Balbina

Sveta Balbina, rimska mučenica, rođena je početkom II. stoljeća u Rimu. Bila je kći rimskog tribuna Kvirina koji je čuvao papu Aleksandra I, okovanog lancima u tamnici. U toj istoj tamnici bio je godine 64. zatvoren i sveti Petar apostol. Balbina je bila neobično lijepa djevojka, ali je tu njezinu ljepotu nagrđivala velika struma (guša) na vratu. Njezin otac, Kvirin, potužio se zbog toga papi Aleksandru. Papa mu je rekao neka dovede Balbinu k njemu u tamnicu. Stavio je svoj tamnički lanac na gušu i Balbina je odmah ozdravila. Nakon toga su se Balbina i njezini roditelji pokrstili. Krstio ih je godine 119. papa Aleksandar. Kvirin je uskoro umro mučeničkom smrću. Balbina je imala dobro srce, blagu riječ i darežljivu ruku. Često je posjećivala bolesnike i zatočenike po tamnicama. 

Sveta Balbina - bazilika u Rimu

Otkrila je okove svetog Petra, kojima je prvi papa bio okovan prije svoje mučeničke smrti. Po nalogu rimskog cara Hadrijana Balbina je zbog svoje vjere u Krista Gospodina podvrgnuta mukama i umorena oko godine 130. Po nekim povjesničarima je zadavljena, po drugima živa zakopana, dok treći smatraju da joj je odrubljena glava. Pokopana je u očevoj blizini na Apijevoj cesti (Via Appia), u Pretekstatovim katakombama. U njezinu čast podignuta je u IV. stoljeću na Aventinu u Rimu bazilika (Santa Balbina), u koju su premještene Balbinine i Kvirinove relikvije. Kip svete Balbine nalazi se među 140 svetaca u kolonadi na rimskom Trgu svetog Petra. Dio Balbininih relikvija nalazi se i u katedrali u Kölnu. Zaštitnica je skrofuloznih bolesnika, a vjernici je zazivaju kod grlobolje i guše. Umjetnici svetu Balbinu prikazuju s lancem u ruci, s anđelom koji pokazuje nebo, s križem i ljiljanom.

 

Svi datumi

  • Petak, 31. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).