NaslovnaSvetac danaSveti Bertold i sveti Siksto III.

Sveti Bertold i sveti Siksto III.

Ožujak
Srijeda, 29. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

sveti_bertold

Današnji sveti zaštitnik je Bertold (Berthold, Bartoldus) od gore Karmela, poznat i kao Bertold iz Kalabrije ili Bertold iz Limogesa. Rodio se u Solignacu kod Limogesa (na zapadu središnje Francuske), a školovao se i zaredio u Parizu. Uputio se u križarski rat s rođakom Aymericom, kasnijim antiohijskim patrijarhom, i boravio u Antiohiji za vrijeme opsade Saracena. Tijekom opsade ukazao mu se Krist Gospodin i osudio loše postupke i zlodjela kršćanskih vojnika. Nakon toga Bertold se posvetio širenju Radosne vijesti, antiohijske kršćane ponukao na molitve i pokoru pa je grad spašen.


Na gori Karmelu podigao je oko 1150. samostan i crkvu, počeo živjeti kao pustinjak sa skupinom pobožnih monaha i do kraja života slijedio na tom svetom mjestu primjer proroka Ilije. Spominje se 1185. kao poglavar tamošnje redovničke zajednice. Sastavio je redovnička pravila pa ga neki smatraju osnivačem i prvim poglavarom karmelićana, kojima je upravljao četrdeset i pet godina.

sveti_bertold_3

Preminuo je na Karmelu oko 1195., a prema predaji kao poglavar tih redovnika naslijedio ga je sveti Brocard. Pravila reda potvrdio je 1209. jeruzalemski latinski patrijarh Albert, a 1226. papa Honorije.

Sveti Siksto III.

Sveti Siksto (Sixtus) III., rimski papa od 432. do 440., naslijedio 31. srpnja 432. na stolici Petrovih nasljednika Celestina I., kao 44. papa u povijesti Crkve. Rodom Rimljanin i rimski svećenik, ustrajno se borio protiv krivovjerja, posebno protiv pelagijanizma (odbacivanje istočnog grijeha i nijekanje Božje milosti u ljudskom spasenju) i nestorijanizma (o dvije naravi u Kristu, božanskoj i ljudskoj). Izvrsno je surađivao sa svetim Augustinom. Nastojao je sve zabludjele ovce vratiti jedinstvu Crkve i kršćanskoj istini. Uspio je 433. pomiriti Crkvu u Aleksandriji i Antiohiji, u sporu vezanom uz tumačenje Svetog pisma, ali je naglasio važnost da ostanu u suglasnosti s Rimom. Uživao je pritom potporu cara Teodozija II.

Osobito je važno njegovo sudjelovanje u proglašenju Marijinog božanskog majčinstva. U Efezu i u Rimu taj je događaj popraćen veličanstvenom proslavom. Siksto III. obnovio je i znatno povećao Liberijevu baziliku u Rimu. Posvetio ju je Mariji Majci Božjoj pa je ta crkva, bazilika svete Marije Snježne na Eskvilinu, od tada sve do naših dana poznata pod imenom Sveta Marija Velika (Santa Maria Maggiore).

Mozaici u toj bazilici prikazuju Marijin život te i danas svjedoče o događajima na saboru u Efezu (431.), gdje je utvrđeno da je Marija Bogorodica. U njegovo vrijeme završene su gradnje znamenitih rimskih bazilika (Sveti Sabina, Sveti Lovro, Sveti Petar u okovima), a Lateranska bazilika dobila je prekrasnu krstionicu u osmerokutnom obliku. Papa Siksto III. preminuo je 18. kolovoza 440. u Rimu, a tijelo mu je pokopano kraj groba svetog Lovre na Tibertinskoj cesti.

 

Svi datumi

  • Srijeda, 29. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).