NaslovnaSvetac danaSveti Ludger i sveti Kastul Rimski, sveti Montan i Maksima

Sveti Ludger i sveti Kastul Rimski, sveti Montan i Maksima

Ožujak
Nedjelja, 26. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

sveti_ludger

Današnji zaštitnik je sveti Ludger (Lüdiger, Liudger) iz Utrechta, frizijski i saski misionar, osnivač opatije Werden i biskup Münstera. Rodio se oko 742. u Zuilenu kod Utrechta (središnja Nizozemska) kao sin bogatih plemića, frizijskih kršćana. Mnoge podatke o njemu znamo zahvaljujući njegovom biografu, svetom Altfridu iz Hildesheima, koji je na molbu redovnika iz Werdena sastavio njegov životopis. U mladim godinama Ludger je dospio u benediktinsku samostansku školu svetog Martina u Utrechtu, kojom je upravljao sveti Grgur, biskup Utrechta.

Slušao je mnogo o misijskoj djelatnosti svetoga biskupa Willibrorda, a kao jedanaestgodišnji dječak susreo je 753. slavnog apostola Njemačke, svetog Bonifacija, koji ga je oduševio svojim propovijedanjem. U društvu učenih ljudi zavolio je znanost i književnost, a školovao se i kod glasovitog Alcuina u Yorku (Engleska), gdje je postao đakon. Vratio se 773. u Nizozemsku, djelovao kao misionar među poganskim Sasima i predavao u katedralnoj školi u Utrechtu. Zaređen je za svećenika 777. u Kölnu, a potom sedam godina djelovao u Dokkumu, mjestu Bonifacijevog mučeništva. Tada su Sasi protjerali sve svećenike i spalili crkve. Od 785. do 787. boravio je kao hodočasnik na jugu, sastao se u Rimu s papom Hadrijanom I. i živio kao benediktinski monah u Monte Cassinu, gdje se upoznao i s Karlom Velikim.


Duhovno izgrađen, vratio se na sjever i nastavio s misijskim radom. Naročito se posvetio širenju Radosne vijesti u „divljem" saskom narodu, podizao crkve, samostane i kapele, postavljao svećenike i sijao sjeme Božje riječi. Njegov ideal bila je evanđeoska, apostolska savršenost, a u svojem neumornom djelovanju odlikovao se skromnošću, mudrošću i umjerenošću, prijateljstvom, ljubavlju i dobrotom. Pripisuju mu se mnoga obraćenja, proročanstva i čudesa. Središte njegove djelatnosti postao je grad Münster u Vestfaliji. Postao je 805. na zahtjev Karla Velikog prvi biskup Münstera. Preminuo je na današnji dan, 26. ožujka 809., u Billerbecku (okrug Coesfeld) nedaleko Münstera, za vrijeme hodočašća, „bolesna tijela, ali jak po svojoj žarkoj ljubavi". Po vlastitoj želji pokopan je u Werdenu kod Essena, gdje je 800. podigao benediktinsku opatiju. Odmah nakon smrti počeli su ga štovati kao sveca, a posvećena su mu mnoga naselja, biskupije, župe i crkve, naročito u Njemačkoj, Nizozemskoj i Sjevernoj Americi.

Sveti Kastul Rimski

Sveti Kastul (Castulus), rimski mučenik, rođen je u III. stoljeću. Bio je komornik ili časnik na dvoru rimskog cara Dioklecijana (284.-305.). Njegova supruga bila je sveta Irena, čije je djelovanje vezano i uz svetog Sebastijana. Kao kršćanin Kastul je bio žrtva žestokih progona i dao je svoj život za Krista Gospodina. Vlastodršci su otkrili da u svojem domu kraj carske palače krije progonjene kršćane i održava vjerske obrede.

Pružio je utočište i svetima Marku i Marcelijanu. Zajedno sa svojim prijateljem, svetim Tiburcijem, obratio je na kršćanstvo mnoge osobe. Obraćenike je zatim vodio na krštenje papi Kaji (Caiusu). Izdao ga je otpadnik Torkvat i prijavio ga gradskom prefektu Fabijanu. Kastula su uhitili 286., podvrgnuli ga strašnim mukama, bacili ga živog u iskopanu jamu i zatrpali pijeskom.

Vjernici su svetog mučenika pokopali u katakombama na cesti Via Labicana. Dvije godine kasnije, 288., mučeničkom smrću okončala je ovozemaljski život i Kastulova udovica, sveta Irena Rimska. Kasnije su Kastulove relikvije prenesene u Paviju (Lombardija), a u VIII. stoljeću monasi Albin i Rhenobot dopremili su ih u benediktinsku opatiju Moosburg na rijeci Isar (okrug Freising, Gornja Bavarska). U bavarski grad Landshut stigle su 1604. i danas počivaju u crkvi svetog Martina. Zazivaju ga kod otrovanja krvi, utapanja, vrbanca, groznice, krađe konja, oluja, grmljavine i požara, a zaštitnik je govedara, pastira, poljodjelaca te mnogih naselja, župa i crkava. Osobito ga štuju u Bavarskoj (Hallertau, Moosburg, Landshut, Sankt Kastl kod Reichertshofena), ali i u Češkoj.

Sveti Montan i Maksima

Sveti Montan (Montanus, Montano) i Maksima (Maxima, Massima), srijemski mučenici, djelovali su u III. i IV. stoljeću u rimskoj provinciji Panoniji. O njima nalazimo zapise u različitim martirologijima. Pobožni svećenik Montan i njegova žena Maksima živjeli su u Singidunumu (danas Beograd). U to vrijeme počeli su Dioklecijanovi progoni kršćana. Carev namjesnik Galerije izdao je naredbu kojom je zatražio da kršćani prinesu žrtve rimskim bogovima. Montan i Maksima nisu mogli na to pristati pa su pobjegli u Sirmium (danas Srijemska Mitrovica), kako bi se sklonili pred najgorim progonima. Neko vrijeme su bili sakriveni, ali ih je tada netko prijavio kao kršćane pa su uhićeni. Upravitelj Sirmiuma Probus tražio je od njih na suđenju da se odreknu svoje vjere u Krista Gospodina, ali oni su to odbili. Doveli su ih potom na most iznad rijeke Save i prepustili im da izaberu između žrtvovanja poganskim bogovima i smrti.

Montan je tada objasnio da bi njihovo prinošenje žrtve idolima značilo nijekanje Isusa Krista kao Boga i gospodara neba i zemlje te da oni kao kršćani na tako nešto ne mogu pristati. Zatim je Probus pokušao nagovoriti Maksimu da se odrekne Krista misleći da će ona kao žena pristati na to iz straha. Maksima je tada također iskazala svoju čvrstu vjeru i apostolsku hrabrost. Montan i Maksima podnijeli su mučeništvo zajedno, a s njima Kvadrat, Teodozije, Emanuel i još 40 neimenovanih kršćana. Odrubljena im je glava, a zatim su bačeni u rijeku Savu. Dogodilo se to godine 304. Pobožni vjernici izvukli su kasnije tijela mučenika iz rijeke, a njihove relikvije otpremljene su u Rim i pokopane u katakombama svete Priscile na Salarijskoj cesti (Via Salaria), gdje su počivale 1500 godina. Godine 1804. otvoreni su neki grobovi u katakombama svete Priscile i tada su u dobrom stanju pronađene i relikvije svete Maksime. Nakon toga su čuvane u mnogim crkvama i samostanima, a svoje konačno počivalište našle su u samostanu klarisa u North Royaltonu (Ohio, SAD). Svete Montana i Maksimu štuju i zapadne i istočne Crkve.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 26. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).