NaslovnaSvetac danaSveti Josip i blaženi Marcel Callo

Sveti Josip i blaženi Marcel Callo

Ožujak
Nedjelja, 19. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

sveti_josip

Danas slavimo svetog Josipa, tesara iz Galileje, vjerničkom srcu posebno dragog sveca, zaručnika Blažene Djevice Marije, Isusovog poočima i zaštitnika hrvatskog naroda. Bio je kraljevskog podrijetla, „sin Davidov", iz čijeg je roda trebao poteći i Mesija. Radio je kao stolar, tesar, drvodjelac, a sveti Matej evanđelist spominje ga kao pravednika. Bio je čestit, krepostan i svet čovjek. Svaki njegov čin prožet je ljubavlju, vjerom i vjernošću. Ostao je zbunjen kad je vidio da je njegova zaručnica Marija trudna. Bio je siguran da je poštena djevojka, a da bi je zaštitio od svih mogućih nedaća, odlučio ju je potajno otpustiti. Kad ga je Božji anđeo poučio da je trudna po Duhu Svetome, bez bojazni je prihvatio Božji plan. Pošao je s Marijom u Betlehem na popis pučanstva i bio nazočan Isusovom rođenju. Pred Herodovom smrtnom prijetnjom sklonio se s Marijom i Isusom u Egipat.

Kao glava svete obitelji živio je i radio u Nazaretu. Hodočastio je s dvanaestgodišnjim Isusom i Marijom iz Nazareta u Jeruzalem, a kad se Isus izgubio, zabrinuto ga je tražio. Pred zakonom je bio Isusov pravni, zemaljski otac. Prema evanđeljima bio je pravedan muž, čovjek dobra srca, primjeran u svojem pouzdanju u Boga, čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i u trenucima kad je poslušnost od njega tražila velike žrtve, zaručnik i čovjek čista srca. S poštovanjem je živio s Marijom Djevicom kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji. Štovanje svetog Josipa započelo je u IX. stoljeću u samostanu Reichenau na Bodenskom jezeru, a kasnije su ga promicali mnogi sveci, među njima i crkveni velikani kao sveti Bernard, sveti Toma Akvinski, sveta Terezija Avilska, sveti Franjo Saleški i mnogi drugi. Naročitu pobožnost prema svetom Josipu razvio je franjevački red.

sveti_josip_zupna_crkva_u_grubisnom_polju

Sveti Josip - župna crkva u Grubišnom Polju

U hrvatskim krajevima štovanje svetog Josipa osobito su širili isusovci, a na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor proglasio ga je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. zaštitnikom Kraljevine Hrvatske. Hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. potvrdili su da je ta odluka i dalje na snazi „jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta..." Kao trajan spomen na tu saborsku odluku, 14. srpnja 2008. na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je i blagoslovljen reljef svetog Josipa, rad kipara Šime Vulasa. Na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008., sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske. Nacionalno svetište svetog Josipa nalazi se na Dubovcu u Karlovcu.

sveti_josip_zupna_crkva_u_dalju

Sveti Josip - župna crkva u Dalju

Sveti Josip zaštitnik je Crkve, obitelji, očeva, bolesnika, umirućih, oženjenih osoba, osoba koje sumnjaju i oklijevaju, rizničara, radnika, stolara, tesara, kolara, drvodjelaca, građevinskih inženjera, slastičara, obrtnika, iseljenika, useljenika, putnika, prodavača i kupaca kuća, trudnica, inžinjeraca, pionira, socijalne pravde, nerođene djece, Sjeverne i Južne Amerike, Austrije, Belgije, Češke, Kanade, Koreje, Meksika, Perua, Vijetnama i mnogih krajeva, naselja, učilišta, ustanova, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Trešnjevka, Zagreb-Gajnice, Brebrovac kod Jastrebarskog, Črnilovec kod Jastrebarskog, Klinča Sela-Zdenčina kod Jastrebarskog, Vukovar-Borovo Naselje, Popovac u Baranji, Belišće, Dalj kod Erduta, Osijek, Josipovac kod Osijeka, Đurđenovac, Vuka, Vrbje, Slavonski Brod, Grubišno Polje, Slatina, Novo Virje, Stubičke Toplice, Varaždin, Lipovljani, Sisak-Galdovo, Šišljavić kod Karlovca, Karlovac-Dubovac-nacionalno svetište, Završje Netretićko, Josipdol, Lički Osik kod Gospića, Jablanac kod Senja, Karlobag-kapucinski samostan, Rijeka-Podmurvice, Pula, Rovinj, Praputnjak kod Bakra, Ičići kod Opatije, Obrovac, Zadar-Plovanija, Ražine kod Šibenika, Kadina Glavica kod Drniša, Dugi Rat, Split-Mertojak, Split-Sukoišan-samostan franjevaca trećoredaca, Postira na Braču, Vela Luka na Korčuli, Dubrovnik, Kotor, Gornja Dubica kod Odžaka, Drvar, Lištani kod Livna, Nova Topola kod Bosanske Gradiške, Prijedor, Trn kod Laktaša, Teslić, Bosanska Kostajnica, Špionica kod Srebrenika, Zenica, Zavidovići, Rankovići kod Novog Travnika, Turbe kod Travnika, Sarajevo-Marijin Dvor, Pale kod Sarajeva, Lug kod Prozora, Vinjani kod Posušja, Domanovići kod Čapljine, Grljevići kod Ljubuškog, Izbično kod Širokog Brijega, Čerević kod Beočina, Đurđin kod Subotice, Deronje kod Odžaka, Gornji Breg kod Sente, Totovo Selo kod Kanjiže).

sveti_josip_zupna_crkva_u_sarajevu

Sveti Josip - župna crkva u Sarajevu

Sretan imendan čestitamo od srca svim našim Josipama i Josipima!

Blaženi Marcel Callo

Blaženi Marcel Callo, francuski mučenik, rodio se 6. prosinca 1921. u Rennesu (Bretanja), kao drugo od devetero djece pobožnih roditelja. Bio je vedar dječak, ministrant i izviđač. S 18 godina postao je voditelj Kršćanske radničke mladeži (Jeunesse ouvrière chrétienne, JOC) u svojoj župi, svaki dan je molio krunicu, bavio se kazalištem i sportom. Izučio je grafičarski zanat i zaručio se s Margueritom Derniaux, ali se nisu uspjeli vjenčati jer je izbio II. svjetski rat. Nakon njemačke okupacije Marcel je mnogim Francuzima pomogao pri bijegu u slobodnu zonu, a sam je 1943. odveden na prisilan rad u Njemačku, u radni logor Zella-Mehlis (okrug Schmalkalden-Meiningen, Thüringen). Tada je u sebi odlučio: „Ne idem tamo kao radnik, idem kao misionar". Unatoč slabog zdravlja radio 10 do 12 sati na dan u tvornici oružja.

U radnom logoru okupljao je svoje drugove na molitvu i djelovao kao bolničar i zborovođa. Nacistički zlotvori uhitili su ga 19. travnja 1944. zbog pripadnosti Kršćanskoj radničkoj mladeži i vjerske aktivnosti među radnicima. U pismenom obrazloženju su naveli: „Svojom katoličkom i vjerskom aktivnošću pokazao se opasnim za vlast Nacionalsocijalističke partije i sigurnost njemačkog naroda."

Najprije je pet mjeseci proveo u zatvoru u Gothi (Thüringen), zatim su ga u listopadu 1944. poslali u koncentracijski logor Flossenbürg (Oberpfalz, Bavarska), a na kraju u zloglasni logor Mauthausen/Gusen (Gornja Austrija). Mučenik Marcel Callo umro je od posljedica zlostavljanja i gladovanja na današnji dan, 19. ožujka 1945. Tijelo mu je spaljeno, a na tom mjestu nalazi se danas veliki križ. Blaženim ga je 4. listopada 1987. proglasio papa Ivan Pavao II. Zaštitnik je katoličke mladeži. Njegovim imenom nazvane su mnoge župe, crkve, ulice, trgovi i udruge u Francuskoj, Austriji i Njemačkoj.

 

Svi datumi

  • Nedjelja, 19. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).