NaslovnaSvetac danaSveti Patrik i sveti Jan Sarkander

Sveti Patrik i sveti Jan Sarkander

Ožujak
Petak, 17. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

sveti_patrik

Danas s velikom radošću slavimo svetog Patrika (latinski Patricius, engleski Patrick, irski Pádraig), omiljenog irskog zaštitnika, misionara i apostola. Rođen je oko 385. u Britaniji (po nekima u Kilpatricku kod Dumbartona, u Škotskoj, po nekima u Cumberlandu, u Engleskoj, a po nekima u sjevernom Walesu) kao sin kršćanskih roditelja. Njegov otac bio je đakon, koji je u starosti postao i svećenik. Na očevom imanju u Britaniji kao šesnaestgodišnjeg mladića zarobili su ga irski razbojnici i prodali ga u ropstvo. Kao rob u Irskoj čuvao je ovce. Boraveći uz stada u samotnim brdima i šumama, pronašao je Boga i posvetio se molitvama i pokori. To sudbonosno otkriće odredilo je njegovu budućnost.

sveti_patrik_3

Pobjegao je oko godine 407. iz ropstva u Irskoj i vratio se kući. Usnuo je jedne noći neobičan san, u kojem su ga irska djeca ispruženih ruku zvala da ih poduči kršćanskoj vjeri. Želio je postati svećenik i otišao na školovanje u Galiju. Nekoliko godina proveo je kao monah u opatiji Lérins i kao klerik biskupa Germana iz Auxerrea. Papa Celestin I. poslao ga je u Irsku da proširi Radosnu vijest. Vratio se na „smaragdni otok" oko 432., kao nasljednik prvoga irskog misionara Paladija i zaređen je za biskupa. Njegovo djelovanje urodilo je sjajnim uspjesima. Obratio je na kršćanstvo gotovo cijelu Irsku, naročito sjeverne i zapadne pokrajine, osnovao više samostana i biskupija. Organizirao je biskupije koje su se poklapale s područjem pojedinih plemena i zaređivao domaće sinove za svećenike.


Irska je postala glasovita kao „Otok svetaca", a irski monasi, sljedbenici svetog Patrika, odigrali su veliku ulogu u širenju kršćanstva i postali vjerovjesnici novih europskih naroda. Za svoje biskupsko sjedište izabrao je Armagh u sjevernoj Irskoj (pokrajina Ulster). Napisao je na latinskom jeziku „Ispovijesti" i „Poslanicu Korotiku", u kojoj opominje britanskog kralja zbog progona kršćana. Prema legendama istrijebio je zmije sa „zelenog otoka", a trolist djeteline, njegov zaštitni znak, poslužio mu je kod tumačenja vjerske istine o Presvetom Trojstvu. Preminuo je vjerojatno na današnji dan, 17. ožujka 461., po svemu sudeći u Saulu (grofovija Down, Ulster). Blagdan svetog Patrika danas ponosno i veselo slave Irci i irski prijatelji diljem svijeta i hrvatskih krajeva. Zazivaju ga osobe koje se boje zmija i koje su ugrizle zmije, a zaštitnik je Irske, Nigerije, inženjera, odbačenih ljudi, te mnogih naselja, učilišta, ustanova, biskupija, župa, crkava i kapela širom svijeta.

Sretan imendan želimo svim našim Patrikima, Patricijama i Domagojima!

Sveti Jan Sarkander

Sveti Jan Sarkander, poljski, moravski i češki svećenik i mučenik, rođen je 20. prosinca 1576. u Skoczówu (danas cieszyński okrug, šlesko vojvodstvo, Poljska) u češko-poljskoj obitelji, kao sin Čeha Grzegorza Sarkandera i Poljakinje Helene Górecke. Rano je ostao bez oca pa je majka sa četvoricom sinova i kćerkom odselila 1589. u moravsko naselje Příbor (danas okrug Nový Jičín, Moravskoslezský kraj, Češka). Od 1592. studirao je filozofiju kod isusovaca u Olomoucu, povijesnoj moravskoj metropoli, a od 1600. u Pragu, gdje je 1603. doktorirao. Potom je od 1604. do 1606. u Grazu studirao teologiju. Zatim je oženio protestantkinju Annu Plachetsku i nastanio se u Brnu. Anna je uskoro umrla i Jan se tada konačno odlučio za duhovno zvanje. Zaređen je za svećenika 1609. u Brnu i djelovao kao župnik u moravskim župama Uničov, Charváty, Kroměříž, Zdounky i Boskovice, a od 1616. služio kao župnik u Holešovu (Zlínský kraj, Moravska). Bio je hrabar i uspješan svećenik u župi s protestantskom većinom. Obratio je mnoge duše na katoličku vjeru.

Ispovjednik moravskog namjesnika, baruna Ladislava Popela z Lobkovic, bio je trn u oku protestantskih vođa, na čelu s Václavom Bítovským iz Bítova. Godine 1618. izbio je Tridesetogodišnji rat, protestanti su preuzeli vlast u Moravskoj pa su uhićeni mnogi katolički svećenici. Velečasnog Jana Sarkandera uhvatili su u šumi, optužili ga kao špijuna i priveli ga u okovima kao izdajnika. Tražili su od njega na suđenju da oda ispovjedne tajne, ali on to nije htio učiniti ni pod cijenu vlastitog života.

Proglašen je krivim i u veljači 1620. podvrgnut strašnim mučenjima. Preminuo je u zatvoru u Olomoucu na današnji dan, 17. ožujka 1620. Na tom mjestu stoji danas kapela svetog Jana Sarkandera, a njegove relikvije počivaju u katedrali u Olomoucu. Blaženim ga je proglasio 1859. papa Pio IX., a svetim 21. svibnja 1995. papa Ivan Pavao II., za vrijeme svojeg boravka u Olomoucu. Zaštitnik je ispovjednika i dobre ispovijedi, a naročito ga štuju vjernici u Šleskoj, Moravskoj i Češkoj.

 

Svi datumi

  • Petak, 17. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).