NaslovnaSvetac danaSveta Lujza de Marillac i sveti Longin

Sveta Lujza de Marillac i sveti Longin

Ožujak
Srijeda, 15. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

sveta_lujza_de_marillac

Danas slavimo svetu Lujzu (Louise) de Marillac, suosnivačicu Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog. Rođena je 12. kolovoza 1591., vjerojatno u gradiću Ferrieres-en-Brie u blizini Meauxa (Île-de-France), kao nezakonito dijete plemića Louisa de Marillaca, koji ju je priznao. Majka joj je umrla ubrzo nakon poroda. Odgoj i obrazovanje primila je kod sestara dominikanki. Od djetinjstva je željela postati redovnica, ali ju zbog slabog zdravlja nije htio primiti nijedan red. Udala se 1613. za Antoinea Le Grasa, tajnika francuske kraljice Marije Medici i rodila sina Michela.

sveta_lujza_de_marillac_3

Uzorna supruga i majka nalazila je vremena za pomaganje siromaha, ali je patila zbog sumnji u Božju opstojnost i besmrtnost duše. Mnogo su joj pomogli česti razgovori sa svetim Franjom Saleškim, kojeg je upoznala 1618. Presudan trenutak u njezinom životu bio je susret sa svetim Vinkom Paulskim, krajem 1624. U razgovoru s njim stekla je samopouzdanje i shvatila što Svevišnji od nje očekuje. Njezin bolesni suprug umro je 1625., a sin Michel stupio je 1628. u sjemenište. Louise se potom sasvim posvetila djelima kršćanske samaritanske ljubavi i postala najbližom suradnicom svetog Vinka. Pohađala je njegove dobrotvorne ustanove, organizirala rad "službenica siromaha", poučavala ih, tješila i bodrila.


Zajedno s Vinkom Paulskim osnovala je 1633. družbu Kćeri kršćanske ljubavi ili Sestara milosrdnica, položila 1634. zavjete i djelovala do smrti kao njihova poglavarica. Bila im je učiteljica i odgojiteljica te je i pored krhkog zdravlja život posvetila brizi za bolesnike, siromahe, starce, nevoljnike i nahočad. Diljem Francuske osnivala je bolnice, sirotišta i škole. Preminula je na današnji dan, 15. ožujka 1660., u Parizu. Blaženom ju je proglasio 1920. papa Benedikt XV., a svetom 1934. papa Pio XI. Zaštitnica je udovica, bolesnika, socijalnih radnika, djece bez roditelja, djece koja nisu ispunila očekivanja i osoba koje ne žele prihvatiti vjerske zajednice, te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Sveti Longin

Sveti Longin (Longinus), rimski mučenik, po nekima rodom iz Kapadocije (Mala Azija), a po nekima iz talijanskog grada Anxanuma (danas Lanciano, provincija Chieti, Abruzzo), bio je prema predaji onaj vojnik, stotnik (centurion), koji je kopljem probo Isusov bok. Kristova krv je potekla kao iz izvora i kapi te krvi poprskale su Longinove bolesne oči. On je u tom trenutku čudesno ozdravio i postao kršćanin. Prema predaji on je onaj stotnik koji je pod križem nakon potresa rekao: „Uistinu, ovaj bijaše Sin Božji!" i „Zaista, ovaj čovjek bijaše pravednik!" Malo zemlje natopljene Kristovom krvlju Longin je stavio u metalnu kutiju. S tom kutijom stigao je kasnije sve do talijanskog grada Mantove (Lombardija).

Kad su započeli žestoki progoni kršćana, Longin je relikviju Kristove krvi zakopao u zemlju kod Mantove i vratio se u Cezareju Kapadocijsku (Mala Azija). Tamo mu je kao mučeniku za vjeru Kristovu odrubljena glava 2. prosinca 37. Njegove kosti prenesene su 533. iz Kapadocije u Mantovu. Papa Inocent VI. uvrstio je 2. prosinca 1340. mučenika Longina u popis svetaca. Osobito se časti u bazilici svetog Andrije u Mantovi, gdje je glavno svetište Kristove krvi.

Longinove relikvije nalaze se u bazilici svetog Augustina u Rimu, a u rimskoj bazilici svetog Petra nalazi se njegov impozantni kip, djelo Gian Lorenza Berninija. Zanimljivo je da u filmu Georgea Stevensa „Najveća priča ikad ispričana" (1965.) ulogu Longina tumači John Wayne. Sveti Longin je zaštitnik vojnika i slabovidnih osoba.

 

Svi datumi

  • Srijeda, 15. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).