NaslovnaSvetac danaSveti Eulogije iz Córdobe, sveti Konstantin Škotski, sluga Božji

Sveti Eulogije iz Córdobe, sveti Konstantin Škotski, sluga Božji Franjo Kuharić

Ožujak
Subota, 11. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

sveti_eulogije

Današnji sveti zaštitnik je Eulogije iz Córdobe (San Eulogio de Córdoba), mučenik iz IX. stoljeća. Rođen je godine 800. u španjolskom gradu Córdobi (Andaluzija), kojom su tada vladali Mauri. Djelovao je u vrijeme vladavine emira Abd ar-Rahmana II. i Muhammada I. Pobožni sin plemenite, senatorske obitelji, stekao je visoku naobrazbu, kao i petorica njegove braće. Svestrani znanstvenik i vrsni pisac, po nekima najznačajniji Španjolac IX. stoljeća, postao je svećenik i upravljao crkvenom školom. Potpomagao je i bodrio kršćanske mučenike i njihove obitelji za vrijeme maurskih progona.


Zbog svoje vjere više puta je zatvaran, a za jednog tamnovanja napisao je "Povelju mučeništva". Imenovan je nadbiskupom Toleda, ali nije posvećen. Uhićen je zbog pružanja utočišta svetoj Leokriciji (Lukreciji) iz Córdobe, djevojci koja je protiv roditeljske volje s islama prešla na kršćanstvo.

sveti_eulogije_3

Propovijedao je Radosnu vijest i na sudu i u zatvoru. Najprije su ga bičevali, a potom mu odrubili glavu na današnji dan, 11. ožujka 859. u Córdobi. I Leokricija je pogubljena, četiri dana kasnije. Zaštitnik je tesara i kotlara, te mnogih naselja, župa i crkva diljem Španjolske i svijeta.

Sveti Konstantin Škotski

Sveti Konstantin (Constantine), kralj, opat i mučenik, živio je u VI. stoljeću. Rodio se oko 520. u Cornwallu (poluotok na jugozapadu Engleske). Bio je kralj Cornwalla i Devona (Dumnonije), oženjen i otac barem jednog sina. O njemu najviše doznajemo iz zapisa svetog Gildasa (500.-570.), britanskog opata i povjesničara. Kad mu je umrla supruga, taj je tiranin nakon razuzdanog i raskalašenog života doživio obraćenje pa je napustio prijestolje i kraljevski dvor. Pokajao se za svoje zločine i grijehe i povukao se kao monah u samostan na području Menevije (Mynywa) u Walesu (danas grad i župa St Davids). Susreo se sa svetim Kentigernom (Mungom) i svetim Kolumbanom koji su mu pomogli da na svojem duhovnom putu ostane odlučan i čvrst. Zaređen je za svećenika, uputio se najprije u Irsku, a potom u Škotsku, gdje je kao misionar širio Radosnu vijest među Piktima.

Bio je utemeljitelj i opat samostana u Govanu (grofovija Lanark), nedaleko Glasgowa, na južnoj obali rijeke Clyde. Djelovao je kao misionar i na poluotoku Kintyre (jugozapadna Škotska). Tamo su ga 9. svibnja 576. umorili danski pljačkaši pa je kao mučenik dao svoj život za Krista Gospodina. Pokopan je u Govanu, u crkvi koja i danas nosi njegovo ime. Osobito ga štuju u Škotskoj, Irskoj te u njegovom rodnom Cornwallu i susjednom Devonu.

Sveti Konstantin, crkva u Kerrieru, Cornwall

Po njemu su nazvana mnoga mjesta u tim krajevima i posvećene su mu brojne crkve i kapele. U isto vrijeme, na istom području, kao i ovaj svetac, djelovali su još neki Konstantini, kraljevi, sveci i mučenici (među njima i sveti Constantine of  Strathclyde), o kojima kruže mnoge legende, pa su podaci o njima u hagiografskim zapisima često izmiješani. Ovim prilogom odajemo počast svima njima jer su svi oni zdušno djelovali na njivi Gospodnjoj.

Sluga Božji Franjo Kuharić

Sluga Božji Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup i kardinal, rođen je 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću (župa Pribić, općina Krašić), u prekrasnom jaskanskom kraju, zvanom „kolijevka biskupa" i „dolina kardinala", kao najmlađe, trinaesto dijete u skromnoj i pobožnoj seljačkoj obitelji Ivana i Ane rođene Blažić. Pučku školu polazio je u rodnom Pribiću, teologiju studirao u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 15. srpnja 1945. Pri njegovom ređenju u zagrebačkoj katedrali nadbiskup Alojzije Stepinac, rodom iz istog kraja kao i mladomisnik Kuharić, izrekao je poznatu rečenicu: „Šaljem vas u krvavu kupelj".

Kao kapelan službovao je u Radoboju, a kao župnik djelovao u Svetom Martinu pod Okićem, Rakovom Potoku i Samoboru. Komunistički zlotvori proganjali su ga i pokušali ga u nekoliko navrata umoriti. Imenovan je 1964. pomoćnim biskupom, 1970. zagrebačkim nadbiskupom, a 1983. kardinalom. Bio je sudionik Drugog vatikanskog koncila (1964/65), član Kongregacije za kler, Međunarodne papinske marijanske akademije, počasni doktor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i počasni akademik.


Franjo Kuharić bio je vjerni tumač i provoditelj misli i djela svojeg velikog prethodnika Alojzija Stepinca. U više navrata posjećivao je hrvatske iseljenike na svim kontinentima. Izuzetno omiljen kod vjerničkog puka, bio je zaštitnik i glasnogovornik Crkve i hrvatskog naroda u vrijeme komunističke vladavine. Bio je istinski moralni autoritet u demokratskim promjenama, u doba stjecanja hrvatske neovisnosti. U Domovinskom ratu posjećivao je stradalnike, izbjeglice i prognanike. Kardinal Kuharić trajno se zauzimao za obranu Hrvatske i neprestano pozivao na pridržavanje moralnih načela, naglašavajući kršćanska načela pravednosti i ljubavi. Bio je domaćin pape Ivana Pavla II. za vrijeme njegovog prvog posjeta Hrvatskoj, 1994. Preminuo je u Zagrebu na današnji dan, 11. ožujka 2002. Postupak za beatifikaciju Franje Kuharića pokrenut je 2012. godine.

 

Svi datumi

  • Subota, 11. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).