NaslovnaSvetac danaOžujakSveta Koleta i sveti Fridolin

Sveta Koleta i sveti Fridolin

Ožujak
Ponedjeljak, 6. Ožujak 2017. 00:00

sveta_koleta

Danas slavimo svetu Koletu (Colette), osnivačicu i poglavaricu koletinki, bosonogih klarisa, reformiranog pokreta u redu svete Klare. Rodila se 13. siječnja 1381. kao Nicolette Boylet (Boellet), kći tesara benediktinske opatije u gradiću Corbieju (Pikardija, sjeverna Francuska). Ostala je 1398. bez roditelja, a 1402. postala franjevačka trećoredica. Uz duhovno vodstvo opata iz Corbieja četiri godine živjela je asketski, kao "rekluza" u maloj ćeliji kraj samostanske crkve.

sveta_koleta_3

Potaknuta ukazanjima svetog Franje, koji ju je pozivao da u pravom, strogom franjevačkom duhu obnovi red klarisa, napustila je svoju ćeliju. Uputila se bosonoga avignonskom papi Benediktu XIII., koji je primio njezine svečane zavjete i imenovao je budućom generalnom poglavaricom svih samostana reformiranih klarisa. Poveljom od 16. listopada 1406. dopušteno joj je da u svoje samostane prima i redovnice iz drugih samostana te pobožne žene iz redova franjevačkih trećoredica. Nakon brojnih pokušaja, silnih napora i mnogih poniženja, osnovala je svoj prvi samostan 14. ožujka 1410. u Besançonu, glavnom gradu pokrajine Franche-Comté. Za njezinog života osnovano je 17 reformiranih samostana u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj.


Svojom obnovom sveta Colette vratila je klarise prvotnoj strogosti u siromaštvu (pojedinačno i zajednički), pokorničkom životu, hodanju bez obuće i moljenju božanskog časoslova. Mističarka i karizmatičarka, danima i tjednima živjela je u neobičnom molitvenom zanosu i proslavila se svojim proroštvima, čudesima, ekstazama i vizijama, ali i naročitom brigom za životinje. Bila je do kraja predana molitvama, pokori, postu, siromaštvu i djelima pobožnosti. Redovnice njezine obnovljene grane, koletinke (colettines) ili bosonoge klarise, djeluju uspješno i danas u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Sveta Colette preminula je u flamanskom gradu Gentu na današnji dan, 6. ožujka 1447. Svetom ju je 1807. proglasio papa Pio VII. Zaštitnica je roditelja u smrtnoj opasnosti, trudnica, rodilja, nerođene djece, životinja, ptica i svoga rodnog grada Corbieja, te mnogih župa i crkava širom svijeta.

Sveti Fridolin

Sveti Fridolin, irski svećenik, misionar, apostol Gornje Rajne i germanskih plemena Alemana, opat u Säckingenu, rođen je u V. stoljeću u uglednoj, plemićkoj irskoj obitelji. Odgojen je kao vjernik, a vođen Svetim Duhom stupio je u Kristovu službu. Bio je sjajan govornik i neumoran navjestitelj evanđelja. Razdijelio je svoju imovinu rodbini i sirotinji i potom se uputio kao misionar na područje današnje Francuske, u vrijeme merovinških vladara. Djelovao je kao putujući monah i propovjednik u mnogim krajevima, a oko 507. pronašao je u Poitiersu relikvije svetog Hilarija biskupa, ispod ruševina crkve i samostana.

Prema predaji, ukazao mu se sveti Hilarije i otkrio mu gdje se te relikvije nalaze. Na tom mjestu Fridolin je sagradio crkvu. Otputio se tada preko Strasbourga i Konstanza do Chura (danas glavni grad švicarskog kantona Graubünden). Usput je podizao crkve i samostane u čast svetog Hilarija. Putovao je kao misionar Burgundijom, Elzasom, Švicarskom i Njemačkom, a zaustavio se na Säckingenu, otoku na rijeci Rajni (danas Bad Säckingen, okrug Waldshut, Baden-Württemberg), na južnim obroncima Schwarzwalda, nedaleko švicarske granice.

Na tom divljem i pustom otoku Fridolin je izgradio samostan i postao njegov opat. Žitelji okolnih naselja na obali Rajne, na otoku su napasali svoju stoku, pa su u početku smatrali da je Fridolin kradljivac stoke. Htjeli su ga prognati s otoka, ali kad su shvatili da se radi o misionaru, svetom čovjeku, na kraju su Fridolina zamolili za oprost. Franački kralj Klodvig I. podupirao je sva njegova nastojanja. O Fridolinu govore mnoge legende i pripisuju mu se mnoga čudesa. Tako je prema predaji od mrtvih oživio zemljoposjednika Ursa, kojeg je obratio na kršćanstvo i koji mu je prije smrti ostavio područje današnjeg švicarskog kantona Glarusa. Ursov brat Landolf osporio je tu darovnicu i tužio Fridolina na sudu u Rankweilu (danas okrug Feldkirch, austrijska pokrajina Vorarlberg). Fridolin je oživio Ursa od mrtvih i on se osobno pojavio na sudu te posvjedočio da je zaista Fridolinu darovao zemljište. Zbog toga umjetnici često prikazuju Fridolina s Ursovim truplom i kosturom. Sveti Fridolin umro je u Säckingenu na današnji dan, 6. ožujka 538. Njegov životopis napisao je početkom XI. stoljeća Balther, monah iz Säckingena. Zaštitnik je dobrog vremena, Säckingena, Strasbourga, Elzasa te švicarskog grada i kantona Glarusa, koji i u svojem grbu ima sliku svetog Fridolina. Posvećene su mu mnoge župe, crkve i kapele u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Francuskoj.

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 6. Ožujak 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).